Video
Osmani se u razgovoru za albanski servis Glasa Amerike, najvećoj mjeri osvrnula na pitanje Zajednice opština sa srpskom većinom, najveće tačke sporenja Prištine i Beograda. Govorila je o bezbjednosnim garancijama i međunarodnoj podršci članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, što bi, kako je rekla, donijelo više mira i bezbjednosti u regionu.
Ukazala je da Kosovo nema namjeru da se ogluši o svoje obaveze već da, kako je navela, paralelno treba da sprovede Osnovni sporazum i Ohridski aneks koji obuhvataju obaveze za Kosovo – ali i Srbiju koje, kako ističe, u cjelini znače de fakto priznavanje Republike Kosovo.
Kosovska predsjednica boravi u Vašingtonu na poziv američkog državnog sekretara Entonija Blinkena – gdje učestvuje na sastancima organizovanim u okviru samita NATO-a. Stejt department je u utorak organizovao susret o ženama, miru i bezbjednosti kom je prisustvovala Vjosa Osmani.
Njen kabinet nalazi se među tri globalna partnera koje je sekretar Blinken odabrao za osnivanje Regionalnog centra izvrsnosti za žene, mir i bezbjednost na Kosovu.
“Na Kosovu je da preduzme korake u vezi sa Zajednicom, a na Srbiji ka faktičkom priznanju. Obje strane dio su sporazuma. Ne možemo zanemariti članove od jedan do šest i preskočiti na sedmi – tražeći isključivo njegovu primenju. Kosovo ne kaže da neće osnovati Zajednicu”, istakla je ona.
Kao predsjednicu države pitam vas u vezi sa sporazumom koji se odnosi na dio vaših građana…
Osmani: Ne treba stvarati utisak da upostavljanje Zajednice pomaže građanima srpske nacionalnosti na Kosovu. U stvari, najnapredniji sistem manjinskih prava trenutno postoji u Republici Kosovo, čiji su garancija Ustav, zakoni Ahtisarijevog plana i drugi zakoni čije je usvajanje rezultat sporazuma o dijalogu.
Uvjeravam vas da se uspostavljanjem Zajednice umanjuju prava građana i jača vlast njenih čelnika koje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić namjerava da kontroliše, a na Kosovu da stvori nefunkcionalno stanje. Dakle, Zajednica neće dati veća prava građanima Srbije – već ih umanjuje, što je suprotno osnovnim principima Savjeta Evrope.
Oni osnažuju manjinske zajednice dajući im veći suverenitet u odnosu na više nivoe vlasti. Zajednica čini upravo suprotno. Čak su i eminentni pravnici Savjeta Evrope mišljenja da to nije u skladu sa principima Savjeta Evrope. Ipak, obećali smo, a Kosovo je ozbiljna zemlja. Kada preuzme međunarodnu obavezu – mora je ispuniti. Ali, primjena Zajednice opština sa srpskom većinom obuhvaćena je procesom – čiji je dio i Osnovni sporazum.
Pod kojim okolnostima bi na Kosovu bio napravljen ustupak da se barem pokrene proces osnivanja – što bi moglo da bude davanje Statuta na procjenu Ustavnom sudu?
Osmani: Ustav Republike Kosovo i presude Ustavnog suda, posebno ona iz 2015, razjasnili su proceduru. Potrebno je da postoji akt Vlade koji odobrava taj dokument i onda ga je moguće poslati Ustavnom sudu, što nije moguće bez takvog akta. Ta praksa uvedena je nakon 2018. Ali, moram jasno da kažem – osnivanje Zajednice ne znači da je Kosovo spremno na ustupke koji štete njegovoj funkcionalnosti, granicama, principu državnog jedinstva Ustavu i odlukama Ustavnog suda. Može se osnovati isključivo u postojećim granicama, bez ugrožavanja Kosova ili bezbjednosti u regionu. Mislim da Kosovo treba da bude spremno da napreduje sa tim, ako naši partneri ponude jasne bezbjednosne garancije, članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama – uz priznanje.
Zar to partneri nisu ponudili?
Preporučeno
Osmani: Do sada nam je prenijeto da će pokušati – da je potrebno da to završimo, pa će se onda razgovarati. Od partnera su nam potrebe garancije kako bi se osiguralo da se ono što se dešava u Bosni nikada ne dogodi na Kosovu. To ne samo da nije u interesu naših građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, već ni regionalnog mira i stabilnosti, a samim tim ni cijelog našeg kontinenta.
