Zajedničko tržište za veću konkurentnost i atraktivnost regiona

Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište 2021-2024, koji su na samitu Berlinskog procesa 10. novembra 2020. godine u Sofiji, podržali predsjednici država i vlada država zapadnog Balkana, nastavak je aktivnosti na unapređenju ekonomske saradnje u regionu na njegovom putu ka punopravnom članstvu u EU. Cilj zajedničkog regionalnog tržišta je povećanje atraktivnosti i konkurentnosti regiona i njegovo približavanje jedinstvenom tržištu EU. Proces ne uključuje stvaranje novih institucija ili političkih subjekata, već koordinirani pristup vlada Zapadnog Balkana prema stvaranju prostora zasnovanog na pravilima i standardima EU, osiguravajući slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala širom regiona, i zajednički pristup u oblastima digitalizacije, investicija, inovacija i industrije. Zajedničko regionalno tržište nadovezuje se na postignuća Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor, MAP REA, usvojenog na samitu u Trstu održanom 12. jula 2017. godine, u okviru Berlinskog procesa, sa periodom implementacije do kraja 2020. godine.

Tokom online info dana predstavljene su koristi od implementacije akcionog plana i pokrenuta otvorena diskusija na temu izazova koji su pred zemljama Regiona, kako bi se podstaklo zajedničko pronalaženje rješenja u interesu kako poslovne zajednice i građana, tako i EU.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je uvodnoj riječi istakao da info dan o mogućnostima crnogorske privrede u okvirima regionalne ekonomije, dotiče na svaki način i ekonomske prilike i pozicije Crne Gore kao zemlje kandidata za punopravno članstvo u EU.

Regionalna ekonomska integracija i saradnja, prema njegovim riječima, postali su jedan od ključnih alata za pružanje doprinosa ekonomskoj dimenziji integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, čemu je snažno doprinio Berlinski proces kao politička inicijativa srodnih ciljeva.

– Cilj Crne Gore, a vjerujem i ostalih uvaženih zemalja članica, jeste da se i prije punopravnog članstva u EU, postigne otvaranje evropskog tržišta za kompanije i proizvode iz regiona Zapadnog Balkana. Stoga, Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište za period 2021-2024, za nas predstavlja ne samo obavezu proisteklu iz zajedničkih dokumenata, već je ovaj dokument opredjeljenje za punu integraciju naših kompanija, za plasman roba i usluga, za jednu potpuno novu dimenziju uključivanja svih ekonomskih činilaca iz Crne Gore u evropski ekonomski ambijent – kazao je predsjednik Golubović.

Naglašava da KIF ZB6 snažno doprinosi sprovođenju akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište, što jasno ukazuje na stepen posvećenosti privrednih komora svake od naših zemalja ponaosob.

– Upravo ta posvećenost i udruženost dala nam je priliku da razmišljamo o zajedničkoj ponudi i promociji investicionih mogućnosti, da razvijamo industrijska i inovaciona područja, da se pripremamo za ulazak i lanac dobavljača i druge razvojne programe u okviru evropskog prostora – dodaje on.

Zaključuje da je Info dan jedan od načina informisanja poslovne zajednice Zapadnog Balkana o prednostima zajedničkog regionalnog tržišta, dok su svi ostali načini već dostupni preko Sekretarijata u okviru Komorskog investicionog foruma, i komorskih sistema po dubini.

Prezenteri Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište iz ugla koristi za poslovne zajednice bile su dr Tatjana Šterjova Duškovska, generalna sekretarka KIF ZB6 i Marija Ašković Matić, koordinatorka projekta-KIF ZB6.

Šterjova Duškovska je pojasnila da zajedničko regionalno tržište pretpostavlja koordinirani pristup vlada ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora zasnovanog na pravilima i standardima EU, uz slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi.

– Cilj zajedničkog regionalnog tržišta je ojačana konkurentnost ZB kompanija na evropskom i globalnom tržištu, integrisano tržište od 18 miliona ljudi, bolja integracija u evropske lance vrijednosti, te potencijal za dodatni rast BDP-a od 6,7% – kazala je Šterjova Duškovska.

Ona smatra da Region treba staviti u fokus stranih investitora koji žele da smanje udaljenost od tržišta EU i da diverzifikuju svoje dobavljače.

Kazala je da ovaj proces donosi brojne benefite za sve kompanije, među kojima su priznavanje izvoznih dokumenata, profesionalnih kvalifikacija i licenci širom Regiona, smanjenje čekanja na prelazima do 70%, 24-satno dostupne usluge, te zelene linije i koridori unutar ZB i prema EU.

Marija Ašković Matić, koordinatorka projekta KIF ZB6, govorila je o akcionom planu i aktivnostima koje predstoje. U narednom periodu fokus će biti na predstavljanju Protokola 6 i uticaju koji će imati na kompanije koje se bave pružanjem raznih vrsta usluga, zatim na direktnoj podršci kompanijama kako bi unaprijedile regionalnu saradnju.

– Do kraja juna lansiraćemo dvije platforme, a riječ je o Market Access i Market Intelligence bazama podataka. One će biti besplatne za sve kompanije iz Regiona i sadržati relevantne informacije o tome kako da izvezu proizvode na druga tržišta i uspostave saradnju sa kompanijama iz Regiona – objasnila je ona, ističući da će pomenute platforme biti potpuno operativne do kraja godine.

Uslijedila je panel diskusija „Koristi koje implementacija Akcionog plana donosi privredi Crne Gore i izazovi njegovoj u implementaciji“.

Prema ocjeni Zorana Ilića, predstavnika CEFTA sektretarijata, obiman proces uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta je dobro započeo.

– Možemo da se pohvalimo konkretnim rezultatima, a među njima je 12 koji su zadati CEFTA-i na realizaciju, a važni su za privredu. Uspostavljanje zelenih koridora je među njima, što je doprinijelo stabilnosti u snabdijevanju. Potrebno je da usaglasimo radno vrijeme graničnih prelaza, a da sistem prioriteta na granicama proširimo sa glavnih prelaza na sve koji su operativni. Ovaj sistem olakšavanja treba da prebacimo i na prelaze sa EU te na taj način obezbijedimo potpuno nesmetano kretanje roba.

Nadamo se da ćemo u tom smislu do jula imati pilot projekat barem sa jednom državom EU. Sa strane našeg regiona učinjeno je sve da se krene sa time – rekao je Ilić.

Đuro Kažić iz Investiciono razvojnog fonda Crne Gore istakao je da pravci djelovanja IRF-a značajno podržavaju prioritete zajedničkog regionalnog tržišta. U narednom periodu vidi mogućnosti kreiranja novih programa podrške koji bi doprinijeli stvaranju kvalitetnije ponude u domenu roba i usluga.

– Adekvatna integracija i korišćenje benefita regionalnog tržišta pretpostavlja visok stepen standardizacije proizvoda i modernizaciju vrijednosnog lanca. To takođe podrazumijeva korišćenje modernih tehnologija i digitalizaciju procesa. Očekivanja su velika i u domenu primjene aktivnosti koje ublažavaju efekte klimatskih promjena – rekao je Kažić.

IRF će se u budućem periodu, između ostalog, posebno posvetiti poboljšanju konkurentnosti privrede baziranom na razvoju prioritetnih sektora – turizma i poljoprivrede, standardizaciji i modernizaciji poslovanja.

Jelena Janković, direktorica Direktorata za trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom MER, kazala je da postoji značajan potencijal za podsticanje regionalne ekonomske integracije. Uklanjanje barijera za regionalne investicione ponude pruža mogućnost za ekonomiju obima, geografsko diverzifikovano poslovanje i efikasniju raspodjelu resursa u okviru regionalnog tržišta, čime se podstiče integracija kompanija u međunarodne lance vrijednosti, navela je ona.

Crna Gora je, dodaje, u procesu reforme mreže bilateralnih investicionih sporazuma (BIT) i definisanja novog modela koji će uspostaviti balans između zaštite prava investitora i državnih interesa i pune usaglašenosti sa standardima EU.

– Jedan od glavnih strateških prioriteta biće pregovaranje Sporazuma o zaštiti investicija između Crne Gore i EU, kao i finalizacija aktivnosti na kreiranju novog BIT modela – kazala je ona.

Koordinator za saradnju sa međunarodnim komorskim asocijacijama PKCG Balša Ćulafić istakao je značajnu ulogu Poslovnog savjeta KIF ZB6 koji čine vlasnici ili rukovodioci 16 vodećih kompanija koje posluju u Regionu. Poslovni savjet će nadgledati i analizirati napredak u sprovođenju Akcionog plana, davati konkretne predloge mjera za uklanjanje barijera, smanjenje troškova i olakšavanje uslova za poslovanje unutar regije i prema EU.

Sanja Ćalasan, Izvršna direktorica Pivare Trebjesa AD, istakla je da veće tržište pruža mogućnosti za rast i razvoj poslovanja.

– Vjerujemo da će zajedničko regionalno tržište ostvariti svoj cilj – povećati atraktivnost i konkurentnost regiona te približiti ga jedinstvenom tržištu EU – kazala je Ćalasan.

Potencirala je urađeno na unapređenju prekograničnog poslovanja, mogućnosti pojednostavljenog carinskog postupka. Smatra da kompanije preko komora treba da utiču na dalje unapređenje u ovoj oblasti, prije svega kroz zalaganje za priznavanje sertifikata i otklanjanje drugih necarinskih barijera.