Video
Moderatorka panela o dekarbonizaciji, Milena Rmuš iz Privredne komore Crne Gore navela je da zelena tranzicija donosi brojne izazove, posebno kada je riječ o prilagođavanju regulatornim okvirima, finansiranju i transformaciji poslovnih modela.
Istakla je i da energetska zajednica igra ključnu ulogu u procesu dekarbonizacije na Balkanu, pružajući osnovni okvir za dalji razvoj ovog procesa, posebno u svijetlu mape puta za zemlje Zapadnog Balkana, koju je Energetska zajednica zajednica donijela, stavivši poseban fokus na energetsku efikasnost, što je od suštinskog značaja za budućnost regiona.
Adam Cwetsch iz Sekretarijata energetske zajednice, govorio je o obavezama svih zemalja članica Energetske zajednice koje su trenutno uključene u proces pridruživanja EU, naglasivši da je uloga Sekretarijata ključna, jer služi kao most između trenutnog stanja i budućeg članstva u EU.
“U posebnom fokusu nam je Crna Gora i njen potencijal u energetskoj integraciji sa EU, imajući u vidu povezivanje sa Italijom putem podmorskog kabla. U vašoj državi vidimo veliki napredak u oblasti obnovljivih izvora, poput energije vjetra, sunca i hidroenergije, i pozdravljamo zakone koji regulišu ovu oblast”, istakao je Cwetsch.
Vedad Suljić, CETEOR, govorio je o tome da li zemlje regiona i njihovi ključni sektori ekonomije spremno dočekuju dekarbonizaciju i koje korake treba da preduzmu. On je naglasio da države Zapadnog Balkana usaglašavaju zakone sa EU, ali kasne u njihovoj implementaciji, pa i u ovoj oblasti. Zaključuje da problem nije samo u nedostatku finansija, već i opštih implementaciionih kapaciteta država, pa im je potrebna veća podrška od postojeće. Pozvao je Zapadni Balkan da uđe u program „Just Transition“ (pravedna tranzicija)od koga bi, ako se poštuje princip linearnosti i broja stanovnika, region mogao dobiti oko dvije milijarde eura podrške, a Crna Gora oko 50 miliona.
Darko Krivokapić, EPCG, govorio je o važnosti osiguranja snabdijevanja energijom, kao i o planiranju investicionih strategija kako bi se održala konkurentnost na tržištu električne energije.
“EPCG intenzivno radi na izgradnji vjetroparkova i solarnih elektrana, čime značajno doprinosimo energetskoj tranziciji Crne Gore“,poručio je on.
Apostrofirao je i značaj aktivnog tržišta električne energije, gdje proizvođači mogu plasirati svoju energiju.
Nataša Kovačević, Bankwatch, navodi da proces dekarbonizacije na Zapadnom Balkanu bilježi određene pomake, ali i da zemlje regiona i do 60 odsto zavise od fosilnih goriva, što je mnogo s obzirom na to da se godinama radi na smanjenju ovog procenta. Ona smatra da izostaje vizija o ciljevima dekarbonizacije, što se vidi iz nacrta nacionalnih energetskih i klimatskih planova u kojima nijedna od zemalja regiona nije navela ciljnu godinu izlaska iz korišćenja uglja kao energenta. Naglašava da nema dovoljno zrelih projekata u regionu transoformacije pogona za proizvodnju energije i korišćenje kvalitetnih programa podške EU. Poručuje da je potrebno povezivanje malih preduzeća kako bi bila pogodnija za investicije u ovu oblast.
Glavna poruka drugog panela je da se privatni sektor nalaziu prvom planu zelene revolucije, držeći ključ transformativnih rješenja i inovacija koje mogu pokrenuti suštinske promjene.
Moderator panela, Tina Čaušević iz Coca-Cola HBC je istakla da Hamburška deklaracija posebno naglašava kritičnu potrebu saradnje sa privatnim sektorom kako bi se „otključali“ procesi važni za ostvarivanje Zelene tranzicije.
“Zapadni Balkan traži snažnu podršku administrativnim kapacitetima kako bi ciljevi Zelene agende bili postignuti, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Održivost je davno prestala da bude lijepa PR fraza, nego već godinama predstavlja set ozbiljnih investicija, prelazak na nove tehnologije i saradnju sa lokalnim zajednicama. To nije samo zakonska, već sve više korporativna obaveza”, rekla je Čaušević.
Milica Janković iz hotel Chedi Luštica Bay govorila je o tome kako sektor turizma može da doprinese zelenoj tranziciji u Crnoj Gori.
“Mi smo kroz procese sertifikacije jako mnogo naučili i želimo to da prenesemo na druge. Važna uloga hotelskog sektora je edukacija, širenje znanja, rad na projektima, saradnja sa NVO. Na putu smo da postanemo prvi Zero Waste hotel u Evropi”, rekla je Janković, dodajući da carbon offsetovanjem daju mogućnost gostima da učestvuju u smanjivanju karbonskog otiska.
Stjepan Kumrić, u ime najvećeg proizvođača cementa u Bosni i Hercegovini, ističe da je veliki izazov izboriti se s karbonskim otiskom u toj industriji.
“Koristimo otpadne materijale iz drugih industrija za proizvodnju cementa. Čim smo pokrenuli proizvodnju okrenuli smo alternativnim gorivima. U posljednjih deset godina koristimo gorivo dobijeno od otpada. Za sad ne postoji proizvodnja takvog goriva u BiH, tako da smo fokusirani na tržište EU”, rekao je Kumrić.
Nina Meglič iz Privredne i industrijske komore Štajerske, istakla je da privredne komore mogu znatno doprinijeti afirmaciji cirkularne ekonomije.
“U našoj Komori postoji klaster za cirkularnu ekonomiju i aktivno radimo na različitim projektima, na nivou Slovenije ali i EU, okupljajući privatni sektor, istraživače i akademsku zajednicu”, kazala je ona. Meglič je apostrofirala i da cirkularna ekonomija ne predstavlja samo koncept, već putovanje koje zahtijeva zajednički rad i inovacije.
Dimitar Ristovski iz Alkaloida iz Sjeverne Makedonije istakao je da su počeli da uvode ESG principe 2021. i sada su nezvanični lider u toj oblasti.
“To je jako bitan proces za naše poslovanje gdje je partner EU koja zahtijeva primjenu standarda za nefinansijsko izveštavanje – rekao je Ristovski, dodajući da se sada trude da edukuju preko 1000 dobavljača, kako bi mogli da nastave saradnju s njima.
Violeta Belanović Kokir iz SEKOPAK-a, Srbija, istakla je da kao operator za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom prate regulativu EU
“Prema dvije najnovije evropske direktive, cilj je da do 2025. godine zemlje EU recikliraju 55 posto komunalnog otpada i 65 posto ambalažnog otpada, te zabrane korišćenje plastike za jednokratnu upotrebu”, kazala je ona.
Preporučeno
Prema njenim riječima, najnovija direktiva daje jasnu prognozu šta zemlje EU mogu da urade po pitanju reciklaže, kako komunalnog, tako i ambalažnog otpada. Kako je navela, izvještaj je pokazao da će samo devet zemalja 2025. ispuniti cilj za reciklažu ovog otpada, a samo pet će ispuniti cilj za reciklažu plus specifične ciljeve za svih pet vrsta ambalažnog otpada.
