Video
Prema njenim riječima, radi se o presedanu jer plate u zdravstvu nikad ne kasne.
“Čekamo platu za mart, kažu da će da kasni. Prema Granskom kolektivnom ugovoru, obaveza je da se plate isplaćuju do 10. u mjesecu. Preko toga se plaćaju kazneni poeni. Saopšteno nam je da obračun u ustanovama kasni. Inače, redovno primamo plate. Nama plate nikada ne kasne. U zavisnosti koja je banka u pitanju, nekome su isplate 1, nekome 3. ili 5, ali do 10. u mjesecu je krajnji rok. Nakon toga, postoji klauzula da se plaćaju kazneni poeni”, napominje Krivokapić.
Ona navodi da je problem nastao i oko uvedenih naknada od 250 eura za zdravstvene radnike koji se bore protiv COVID-19.
Podsjetimo, ministar finansija Milojko Spajić najavio je njihovu isplatu u martu, međutim, kako navodi Krivokapić, ni one još nisu isplaćene.
“Sada je bio problem i oko 250 eura kao naknade kolegama koje rade u kovid odjeljenjima. Ustanova je dužna da dostavi spisak, a teško je to razgraničiti. Pravite diskriminaciju između onih koji neprestano rade u kovid centru, koji zaista rade u teškim uslovima, svakodnevno brinu o pacijentima, pogotovo sestre. Onda, postoje oni koji ne rade neprestano sa njima, ali su stalno u kontaktu, kao i oni koji prime pacijenta, a ne znaju da je kovid. Na primjer, ja sam kardiolog i ukoliko primim pacijenta za kog se ispostavi da ima korona virus, on mora biti tretiran na mom odjeljenju. Slična je situacija na ortopediji, hirurgiji itd”, objašnjava Krivokapić.
Ona navodi da se prioritet stavlja na one koji jesu u direktnom kontaktu sa oboljelima od korone i koji učestvuju u liječenju i oporavljenju tih bolesnika, dali da bi taj spisak mogao biti daleko veći nego što je predvidjelo Ministarstvo finansija koje je iniciralo tu pomoć.
“Pitanje je samo da li ćemo napraviti diskriminaciju prema onima koji manje rade sa kovid oboljelima. Možda bi trebalo nagrade dijeliti na procentualnom nivou, da se o nekoga ne bismo ogriješili”, predočila je Krivokapić.
Osim toga, zarade medicinskim radnicima finansiraju se iz dijela budžeta za 2021. godinu koji je opredijeljen Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO). Radi se o 301.937.927,37 eura što je za oko 20.000.000 eura više u odnosu na budžet koji je opredijeljen za zdravstveni sistem u 2020. godini.
Međutim, kako je vršioc dužnosti direktora FZO Dragoslav Šćekić kazao nedavno za Dan, to je za 11,47 miliona eura ili 3.66 odsto niže od iznosa u nacrtu koji je za ovu godinu sačinio Fond.
Takođe, kao jedan od problema, Krivokapić navodi i to što budžet još nije usvojen.
“Budžet je tek predat Skupštini, tako da ćemo se opet na drugačiji način finansirati. Nagomilali su se problemi, a obećano je da će plate biti redovne”, naglašava Krivokapić.
Osim toga, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva tvrdi da nije ispoštovana procedura prije predavanja prijedloga budžeta u skupštinsku proceduru.
“Pravilo je da prije predavanja budžeta u skupštinsku proceduru, on mora da prođe Socijalni savjet. Niti je prošao, niti je dat na uvid, tako da procedura nije ispoštovana”, kazala je Krivokapić.
Kada je riječ o sredstvima koja su predloženim budžetom predviđena za zdravstvo, Krivokapić navodi da su ona svake godine sve veća, ali da su njima obuhvaćena dugovanja od ranijih godina.
“To je oko 40 miliona eura iz nekih silnih godina ranije. Koliko god Ministarstvo finansija daje, vi ne možete da anulirate dugovanja iz prethodnog perioda. Bilo je oko 11 miliona davanja više za zarade, nabavljanje opreme, za sve što je bilo pod statusom hitno. Moralo je tako, država se prestrojava u zavisnosti od epidemiološke situacije. To su već potrošena sredstva koja vi prilcazujete kao potrebu u ovoj godini”, rekla je Krivokapić.
Takođe, ona napominje da je bilo više odlivanja sredstava u privatne zdravstvene ustanove koje su sklopile ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje.
“One su su u mreži zdravstvenih ustanova da pacijenti ne bi čekali, da se ne bi stvarale gužve i da ljudi ne bi bili u situaciji da obole. Pacijenti su direktno od izabranih doktora dobijali upute za dijagnostičke procedure u Kodri, u Hipokratu, a to su sve procedure koje koštaju. Išli su kod specijalista, radili su operativu, iako ti isti ljudi rade u Kliničkom centru, gdje se nisu radile standardne intervencije, nego hitne. To je obim zbog kog su dugovi veći”, rekla je Krivokapić.
Prema njenim riječima, i troškovi od bolovanja će biti veći.
“Država je uvela da se obolijevanje od kovida plaća 100 odsto, ali nema ograničenja koliki je period tokom kojeg možete biti na bolovanju, kao što imate za druge dijagnoze. Imali ste pravo 15 dana ako nije komplikovano oboljenje, ali ako je komplikovano, bolovanje može da traje mjesec, dva, tri, u zavisnosti od komplikacija. To su odlivanja sredstava na koja ste vi u ranijem periodu mogli da računate da ćete obezbijediti uštedu, na smanjenju bolovanja, na smanjenju novca za privatne zdravstvene ustanove”, ističe Krivolcapić.
Iz tog razloga, smatra ona, u narednom periodu, ako se epidemiološka situacija poboljša, nadležni će morati sve ponovo da stave na papir i da utvrde da li je zaista neophodna mreža zdravstvenih ustanova.
“Sve privatne apoteke su u mreži. To su pare iz javnog sektora, a pritom, oni imaju i svoju dobit. Opravdanost toga se mora ponovo analizirati jer je to bio samo bajpas u trenutku kada je bilo nestašica ljekova. Država je u tom dijelu napravila otklon, tako da je omogućila da određeni broj ljekova recept možete omogućiti i u privatnim apotekama. Da li je to sada potrebno? Sve su to stvari koje se u hodu moraju rješavati”, zaključuje Krivokapić.
O povećanju zarada nakon usvajanja budžeta
Što se tiče povećanja zarada zaposlenih u zdravstvu, Krivokapić navodi da je o tome obavljen razgovor sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić Bojović, ali da će se tek nakon usvajanja budžeta definisati model.
Podsjećanja radi, Vlada je nedavno odbila da prihvati izmjene Zakona o zaradama u javnom sektor kojim je traženo da se uvećaju koeficijenti samo doktorima medicine.
“Sindikat doktora medicine, koji nije reprezentativan, razgovarao je sa pojedinim poslanicima i predsjednikom Skupštine da će kroz Zakon o zaradama u javnom sektoru izdvojiti iz Granskog kolektivnog ugovora ljekare i da će oni biti posebno tretirani. Međutim, ako izdvojite jednu kategoriju, kako će druge kategorije primati platu? Kako će budžetska sredstva opredjeljivati za to? To je previše komplikovano”, smatra Krivokapić.
Ona objašnjava da u tom slučaju Granski kolektivni ugovor ne bi bio u funkciji jer postoje i i druge nadložnosti, kao što su dežurstva, prekovremeni sati itd.
“Takođe, svi imaju granski kolektivni ugovor, prosvjeta, mediji, kultura. Zašto bi se zdravstvo izdvajalo? Tu se naš sindikat, koji je najveći u zemlji, usprotivio, ministarka je imala razumijevanja jer ne možete izdvojiti samo jednu kategoriju. Svako ima svoju ulogu u zdravstvenom sistemu, shodno nivou obrazovanja. Tako da kada bude povećanje, ono će se odnositi na sve”, navela je Krivokapić.
Kako ističe, kroz budžet će se opredijeliti određena sredstva za povećanje zarada, ali još nije poznato u kom iznosu.
Preporučeno
“Očekujemo da će se rasprava na tom nivou održati kada se usvoji budžet. U ovih godinu i nešto dana vidjela se uloga zdravstvenog sistema, teškoće kroz koje prolazimo. Obolijevali smo jednako kao i drugi i nismo posustajali. Društvo bi trebalo da prepozna, bez obzira na tešku situaciju, nepunjenje budžeta, da zdravstvene radnike u ovom trenutku treba nagraditi”, dodaje Krivokapić.
