On podržava stav Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je neophodno sprovesti snažnije i brže fiskalno prilagođavanje i napustiti praksu kreiranja nove potrošnje bez prethodne analize uticaja na fiskalnu održivost.

Žugić smatra da je bankarski sistem najzdraviji dio crnogorske privrede i ističe da je CBCG jedna od rijetkih crnogorskih institucija koja kontinuirano dobija pozitivne ocjene u izvještaju Evropske komisije o napretku.

POBJEDA: Crna Gora će narednih dana biti domaćin velikog događaja koji će okupiti visoke zvaničnike Svjetske banke i MMF-a. O čemu se tačno radi i kako teku pripreme za ovaj događaj?

ŽUGIĆ: Riječ je o godišnjem sastanku Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i MMF-a koji će se održati sljedeće sedmice na Luštici. Organizacija ovog velikog međunarodnog događaja, koji će okupiti visoke zvaničnike Svjetske banke i MMF-a i delegacije 16 zemalja članica Konstituence, predvođene ministrima finansija i guvernerima centralnih banaka, predstavlja nastavak uspješne i plodonosne saradnje koju imamo sa ovim finansijskim institucijama.

Tema sastanka, koji će, uz predsjednika države i predsjednika Vlade, otvoriti izvršni direktori Svjetske banke i MMF-a, nosi naziv Prilagođavanje politika u vremenu višestrukih kriza, a jedan od govornika biće Bo Li, zamjenik generalne direktorice MMF-a. Zajedno sa kolegama iz Ministarstva finansija, posvećeno radimo na organizaciji predstojećeg događaja kako bismo Crnu Goru predstavili u najboljem svjetlu.

POBJEDA: Kakva je situacija na crnogorskom bankarskom tržištu, odnosno kakvo je stanje u tom sektoru? Da li svaka banka posluje stabilno? Ima li banaka sa problematičnim poslovanjem u Crnoj Gori?

ŽUGIĆ: Prethodni šestogodišnji period, tokom kojeg sam obavljao funkciju guvernera, bio je veoma izazovan. Svijet je zadesila višestruka kriza – pandemijska, energetska i geopolitička, što je uzrokovalo ogromnu neizvjesnost i povećalo rizike, odnosno mogućnost njihovog negativnog uticaja na finansijsku stabilnost. Uprkos navedenom, a zahvaljujući zajedničkim naporima regulatora i poslovnih banaka, očuvana je stabilnost bankarskog sektora u Crnoj Gori. Bankarski sektor je stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan. Nakon 2022. godine, tokom koje su određeni pokazatelji poslovanja banaka zabilježili istorijski najpovoljnije vrijednosti, pozitivni trendovi nastavljeni su i u 2023. U prva četiri mjeseca ove godine ostvaren je rast ključnih bilansnih pozicija u jednogodišnjem periodu, i to: aktive (15,8 odsto), kapitala (22,5 odsto), depozita (19,1 odsto) i kredita (10,1 odsto).

Sve banke u sistemu su u redovnom režimu poslovanja. Istakao bih i da banke daju snažnu podršku ekonomskom oporavku zemlje, što potvrđuju podaci o novoodobrenim kreditima koji su u 2022. godini bili za 31 odsto, odnosno 61 odsto veći u odnosu na 2021, odnosno 2020. godinu. Uporedni podaci pokazuju da se privrednici u Crnoj Gori zadužuju po najnižim kamatnim stopama u regionu, uprkos činjenici da su aktivne kamatne stope, kao posljedica monetarnih politika vodećih centralnih banaka, zabilježile određeni rast tokom prethodnog perioda, koji je, ipak, značajno manji u odnosu na rast euribora, kao referentne kamatne stope.

Smatram da je je bankarski sistem najzdraviji dio crnogorske privrede. U prilog ovoj tvrdnji su i ocjene brojnih međunarodnih finansijskih institucija. Pomenuću samo MMF koji je istakao da bankarski sistem posluje dobro, da su indikatori likvidnosti, solventnosti i kvaliteta aktive banaka snažni, te da su mjere CBCG, između ostalog, pomogle da se izbjegne ozbiljnija recesija i ublaže negativni efekti pandemije. Dalje, nalazi tzv. AQR-a. odnosno procjene kvaliteta aktive, koja je sprovedena prema metodologiji Evropske centralne banke i od strane nezavisnog međunarodnog revizora, potvrdili su stabilnost našeg bankarskog sektora.

Podsjetiću i da je CBCG jedna od rijetkih crnogorskih institucija koja kontinuirano dobija pozitivne ocjene u Izvještaju Evropske komisije o napretku.

POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutno stanje crnogorskih javnih finansija, s obzirom na to da se na javnoj sceni čuju dijametralno suprotne ocjene i mišljenja o tom stanju, od onog da nam prijeti ,,bankrot i grčki scenario“ sa jedne strane, dok sa druge strane imamo vrlo optimistične izjave o ,,spektakularnim rezultatima i nikad boljim ekonomskim parametrima“? Što je potrebno da bi se osnažila fiskalna i ekonomska stabilnost u zemlji u ovoj i narednim godinama? Koji su najveći izazovi na tom putu?

ŽUGIĆ: Podaci koje prezentuje Ministarstvo finansija, a odnose se na rast prihoda u ovoj godini u odnosu na planirane nivoe i prošlogodišnje ostvarenje, ulivaju određeni optimizam, koga ipak treba posmatrati sa dozom opreza, prije svega zbog velike eksterne neizvjesnosti, ali i zbog ranjivosti koje ima naš fiskalni sektor. Tu, prije svega, mislim na visok nivo javnog duga i obaveze njegovog servisiranja koje predstoje, a koje može biti otežano usljed pogoršanih uslova zaduživanja na međunarodnom tržištu.

Obuzdavanje budžetskog deficita i otplata javnog duga vidim kao dva najveća izazova u fiskalnoj sferi, za čije rješavanje je neophodna snažnija fiskalna konsolidacija. Podržavamo stav MMF-a da je neophodno sprovesti snažnije i brže fiskalno prilagođavanje i napustiti praksu kreiranja nove potrošnje bez prethodne analize uticaja na fiskalnu održivost. Kako bi se sanirali negativni efekti ranije usvojenih mjera, kojima se uvećala potrošnja, potrebno je osmisliti inicijative za povećanje budžetskih prihoda, vodeći računa o očuvanju uslova poslovanja. Ovo je jedini put ka smanjenju duga i stabilizaciji javnih finansija.

Što se tiče ekonomske stabilnosti, neophodno je raditi na jačanju otpornosti realnog sektora i unapređenju njegove konkurentnosti. Više puta smo govorili o potrebi promjene modela razvoja naše ekonomije, u pravcu veće diverzifikacije i finalizacije u proizvodnji. Dalje, potrebna je snažnija posvećenost strukturnim reformama u oblasti tržišta rada, penzionog sistema, zdravstva i obrazovanja, koje će, u velikoj mjeri, doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta i konkurentnosti privrede.

POBJEDA: Skupština je 19. aprila usvojila izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci, prema kojima će guvernera imenovati parlament na osnovu sprovedenog javnog konkursa umjesto predsjednika države, kako je to rađeno do sada. Kao Vi gledate na ovo zakonsko rješenje, s obzirom na to da je u septembru prošle godine bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio da za guvernera CBCG ponovo budete imenovani Vi i taj prijedlog je bio uputio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović?

ŽUGIĆ: Saglasno članu 50a Zakona o CBCG, kao član Savjeta kome je istekao mandat, dužan sam da funkciju guvernera obavljam do imenovanja novog. Činjenica da će budući guverner započeti mandat u kredibilnoj i snažnoj instituciji i sa stabilnim bankarskim sektorom koji predstavlja najzdraviji dio naše ekonomije potvrda je uspješnog i stručnog rada mene kao guvernera, ali i cijelog tima CBCG, na šta sam izuzetno ponosan.

POBJEDA: Da li smatrate da bi država trebalo da uđe u aranžman sa MMF-om ove godine? Da li ima potrebe za tim? Da li bi nam MMF u tom slučaju postavio uslove smanjenja javne potrošnje?

ŽUGIĆ: U situaciji pogoršanih uslova finansiranja i postojanja brojnih internih i eksternih rizika, smatram da treba razmotriti sve opcije zaduživanja i voditi veoma obazrivu politiku upravljanja dugom. Stoga sam stava da i aranžman sa MMF-om treba razmotriti, posebno što bi njegovo ugovaranje značilo zaduženje po mnogo povoljnijim uslovima od tržišnih. Osim toga, intenzivnija saradnja sa MMF-om predstavljala bi i određeni vid garancije investitorima da se uslovi u Crnoj Gori neće mijenjati u nekom narednom periodu. S obzirom na to da se ovaj instrument uglavnom uslovljava sprovođenjem „čvršće“ politike, za očekivati je da akcenat bude na strukturnim reformama u cilju liječenja dugoročnih ranjivosti, kao i na smanjenju neproduktivne potrošnje.

Emisija obveznica na domaćem tržištu mogla bi povećati kamatne stope

POBJEDA: Iz Ministarstva finansija već duže vrijeme najavljuju i moguću emisiju obveznica na domaćem tržištu, koje bi mogli kupiti građani i preduzeća imajući u vidu visok nivo depozita u bankama, kao i niske kamate na štednju. Kakvo je Vaše mišljenje o mogućnosti emitovanja državnih obveznica na domaćem tržištu, da li bi to moglo da izazove negativne posljedice i mogući odliv depozita iz crnogorskih banaka?

ŽUGIĆ: Pripremi eventualne emisije lokalnih obveznica trebalo bi pristupiti veoma ozbiljno, jer ovakva ideja, pored dobrih strana, sa sobom nosi i određene rizike. Prednosti ovakvog poteza odnose se na razvijanje domaćeg tržišta kapitala i snaženje likvidnosti državnog budžeta, dok bi građani, kao potencijalni kupci ovih hartija od vrijednosti, mogli osigurati više kamate u odnosu na oročenu štednju.

S druge strane, međutim, emisija lokalnih obveznica mogla bi, kroz umanjenje depozita u bankama uticati na povećanje kamatnih stopa, kako pokazuje nedavno hrvatsko iskustvo. Ovo bi povećalo troškove zaduživanja za građane i privredu i posredno, moglo imati uticaja na usporavanje ekonomske aktivnosti u zemlji.