Video
Članovi Venecijanske komisije, kako je precizirano u agendi, pozvani su da razmijene mišljenja sa predstavnikom Crne Gore radi usvajanja nacrta mišljenja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, kao i Prijedlogu zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju. Crna Gora je 19. tačka u okviru plenarne sjednice koja počinje danas, 19. marta, a završava se sjutra (20. marta).
Komentare u nacrtu mišljenja će potpisati Antonio Silva Enrike Gaspar (Antonio Silva Henriques Gaspar), Majron Majkl Nikolatos (Myron Michael Nicolatos) i Džejms Hamilton (James Hamilton) (nekadašnji član Venecijanska komisije, ekspert).
Promjene
Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu su izazvale burnu reakciju dijela javnosti zato što, pored ostalog, predviđaju ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva, te izmjene sastava Tužilačkog savjeta. Ovim aktom, kako je parlamentarna većina predložila, predviđa se i da Tužilački savjet proglašava predsjednik Skupštine Crne Gore, a ne predsjednik Crne Gore (kako je predviđeno aktuelnim zakonom). Vlada i parlamentarna većina predložile su iz i izmjene koje se tiču izbora vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca u slučaju prestanka mandata.
Stav tri tog člana precizira da „u slučaju ostavke ili razrješenja Tužilački savjet određuje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca iz reda državnih tužilaca iz VDT-a“.
Parlamentarna većina predložila je da se izbriše dio koji se odnosi na to da se v. d. bira iz reda državnih tužilaca iz VDT-a, te predložila da se doda da „osoba koja ispunjava uslove iz člana 43“ predloženog akta „može biti određena za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca“.
Predlažu i da se v. d. bira na period od šest mjeseci, a da u slučaju da vrhovni državni tužilac ne bude izabran u tom periodu ista osoba može ponovo biti v. d, ali samo još jednom.
Vlada predlaže, pak, da se precizira član parlamentarne većine, na način što propisuju da Tužilački savjet u slučaju prestanka mandata ili razrješenja vrhovnog državnog tužioca može vršioca dužnosti birati među starješinama tužilačkih organa ili iz reda državnih tužilaca koji ispunjavaju uslove iz člana 43 zakona.
Vlada amandmanom propisuje i da Tužilački savjet upućuje svim državnim tužilaštvima oglas za prijavu kandidata za poziciju vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca u roku od pet dana od raspisivanja javnog konkursa.
– Tužilački savjet će organizovati intervju sa kandidatima koji ispunjavaju uslove propisane zakonom u roku od pet dana od zatvaranja konkursa – piše u Vladinim amandmanima.
Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca se postavlja na period od šest mjeseci, a ista osoba ne može biti birana za tu poziciju više od dva puta.
Vlada predlaže i da uvrsti novi član koji predviđa smanjenje broja godina iskustva neophodnih za izbor vrhovnog državnog tužioca.
Aktuelnim zakonom predviđeno je (u članu 43 stav 2) da kandidat mora da „ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima“.
Vlada predlaže da osoba mora da ima najmanje 10 godina iskustva kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 15 godina na drugim pravnim poslovima.
Crvena linija
Ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić je, u okviru obilježavanja sto dana rada Vlade, rekao da rade na reformi tužilačkih zakona, te da su pripremili zakonske amandmane i obavili pregovore sa Venecijanskom komisijom kako bi zakonske izmjene bile u skladu sa zahtjevom vladavine prava.
– To je stvaranje uslova da se konačno postigne napredak u poglavljima 23 i 24 – ocijenio je on.
Skupština Crne Gore trebalo je 18. februara na vanrednoj sjednici da raspravlja o tužilačkim zakonima, ali je sjednica odgođena. Nakon oštrih kritika Brisela i američke administracije o predloženim aktima, dio vladajuće većine zatražio je da se rasprava i usvajanje tih zakona odgodi.
Iz Evropske komisije su komentarišući predložene zakone za Pobjedu ranije kazali da bi Crna Gora na putu ka EU trebalo da postigne dalji napredak u reformi vladavine prava, uključujući napredovanje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa.
U dopisu koji su sve članice parlamentarne većine – osim najjačeg saveza tog bloka Demokratskog fronta – uputile predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću zatraženo je da se na kraći rok odgodi razmatranje predloženih zakona da bi, kako su precizirali, Vlada bila u mogućnosti da obavi neophodne konsultacije sa evropskim partnerima saglasno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU.
Premijer Zdravko Krivokapić je tokom vanrednog obraćanja nakon otkazivanja vanredne sjednice Skupštine Crne Gore kazao da im je vrlo jasno da partneri kažu da bi ovakvim usvajanjem zakona prešli crvenu liniju.
Preporučeno
– To znači da u dosadašnjim izvještajima koji su bili takvog karaktera da je uvijek ključna riječ bila „zastoj“, ovoga puta bi ta riječ bila „nazadovanje“. To „nazadovanje“ ne bi omogućilo da u brzom vremenskom periodu odradimo sve aktivnosti koje smo zamislili i način podrške bi bio drugačiji – kazao je Krivokapić.
