Video
Neđelja dana je prošla otkako je Venecijanska komisija (VK) 16. juna objavila Mišljenje o nekim pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog starosnih ograničenja, a ni Vlada ni Skupština nijesu još objavile da su preduzele bilo išto kako bi Mišljenje implementirale. Ministarstvo pravde, ministra Bojana Božovića, objavilo je već dan nakon Mišljenja VK Javni poziv za konsultovanje zainteresovane javnosti – Izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Ali promjena Zakona samo je jedna od preporuka VK čijom implementacijom bi trebalo da budu spriječene u budućnosti situacije nalik onoj koja je dovela do spora. Prije i važnije od izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu i samog Ustava je implementacija onog dijela Mišljenja VK koje se tiče odluka i pravnih posljedica proisteklih ih prekršene procedure u Skupštini. Ministar pravde je objavio tri dana prije Mišljenja VK, da „Ministarstvo pravde pokreće formiranje radne grupe sastavljene od predstavnika vlasti, opozicije i nadležnih institucija, koja će raditi na potpunoj i preciznoj implementaciji preporuka Venecijanske komisije“. Od tada o tome ni slova. Osim najave, nema informacija da je na tome išta konkretno rađeno.
Ćutanje vlasti
Čelnici triju opozicionih stranaka Danijel Živković, Damir Šehović i Adrijan Vuksanović zatražili su u srijedu pisanim putem od predsjednika Vlade „da bez daljeg odlaganja preduzme sve neophodne institucionalne korake radi pune primjene Mišljenja Venecijanske komisije, na način i u rokovima definisanim Sporazumom”.
Vlast i opozicija su pod pokroviteljstvom i uz posredovanje Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori zaključile 15. marta Sporazum da zatraže Mišljenje VK. Obavezale su se da će Mišljenje bez odlaganja sprovesti. Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je protekle sedmice u jednoj parlamentarnoj diskusiji ponovo vlast na to podsjetio.
Međutim, za sada nema ni odgovora na pismo, ni informacija da su Vlada i Skupština preduzele neke konkretne korake.
Što konkretno vlast treba da učini
Ono što bi Vlada i Skupština trebalo da učine je da bez odlaganja uđu u proceduru implementacije Mišljenja, pri čemu je najveća odgovornost na predsjedniku Vlade, koji je i uputio Venecijanskoj komisiji Inicijativu, kaže za Standard dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor prava i advokat.
„Kako su se obje strane, i vlast i opozicija, obavezale da će postupiti po mišljenju VK, onda je neophodno da odmah nakon objavljivanja, pristupe implementaciji preporuka. Svako drugačije postupanje bilo bi politički neozbiljno i povlačilo bi odgovornost prvenstveno Vlade, jer, podsjetiću Vas, mišljenje Venecijanske komisije je zatražio sam premijer, gospodin Milojko Spajić pa je na njemu i Vladi najveći stepen odgovornosti. Jer, inicijative i predlozi sa izmjenu Ustava i zakona moraju poteći od Vlade, dok opozicija ima obavezu da bude konstruktivan partner i da insistira i prati implementaciju mišljenja i preporuka VK“, kaže profesor Miloš Vukčević.
On u izjavi Standardu dodaje da bi prvi korak trebalo da bude priznanje greške.
„Nesporno je da je VK utvrdila da je da je od strane Parlamenta prekršena procedura koja zahtjeva obavještenje od Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije sudiji Dragani Đuranović. Na taj način Venecijanska komisija je ipak potvrdno odgovorila na pitanje opozicije da li je postupanje Ustavnog odbora protivno Ustavu i da li je akt konstatacije predsjednika parlamenta formalno neustavan, iako je VK naglasila da nije u njenoj nadležnosti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud. U tom smislu, prvi korak bi bio priznanje Vlade i parlamentarne većine da su prekršili proceduru prilikom utvrđivanja razloga i konstatovanja prestanka mandata sutkinji Đuranović zato što nijesu dobili obavještenje od strane Ustavnog suda, jer po riječima VK ‘na Ustavnom sudu je da sam ocjeni postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj'”, pojašnjava prof. Vukčević.
Kada je riječ o konkretnim potezima koje bi Vlada i Skupština trebalo da povuku profesor Miloš Vukčević kaže da bi sljedeći korak, nakon priznanja greške, trebalo da budu konkretni potezi na otklanjanju posljedica prekršene procedure i Odluke donijete na osnovu takve, prekršene procedure.
„Nakon toga je potrebno da Vlada i parlamentarna većina koja čini Vladu sagledaju pravne mehanizme koji će omogućiti saniranje štete, odnosno u konkretnom slučaju da sagledaju pravne mehanizme povratka gospođe Đuranović na mjesto sutkinje Ustavnog suda“, kaže profesor Vukčević.
Naš sagovornik dodaje da je jedan od načina da Ustavni odbor Skupštine stavi van snage svoj Zaključak o prestanku sudijske funkcije sutkinji Dragani Đuranović, a da nakon toga Skupština, odnosno predsjednik Skupštine stavi van snage akt o konstatovanju prestanka njenog mandata. „Tačno je da ranije nije bilo takvih situacija u praksi, i da bi se radilo o precedentom slučaju, ali bi se poslala snažna poruka da Crna Gora poštuje mišljenje VK i Evropske komisije“, kaže profesor Vukčević.
Konačno, kaže naš sagovornik, vlast i opozicija trebalo bi da pristupe izmjenama i dopunama Ustava i zakona u cilju implementacija sljedećih preporuka VK:
- jasno utvrditi starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda;
- uvesti pojednostavljen mehanizma u vezi sa obavještavanjem o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija ustavnog suda;
- dozvoliti sudiji da nastavi da obavlja svoju funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbegla situacija u kojoj su sudijske pozicije upražnjene zbog činjenice da nove sudije nijesu imenovane;
- proširiti odredbi o izuzeću sudija ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz dužno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionisanja Ustavnog suda.
Implementacija navedenih preporuka podrazumijeva izmjene zakonodavnog okvira, prije svega Zakona o Ustavnom sudu, ali i samog Ustava u dijelu da se omogući nastavak obavljanja sudijske funkcije dok novi sudija ne preuzme dužnost, uzimajući u obzir odredbe člana 153 Ustava koji striktno propisuju da se sudija Ustavnog suda bira na vrijeme od 12 godina. Takođe, iako to eksplicitno ne proizilazi iz Mišljenja VK, izmjenama bi trebalo obuhvatiti i definisanje jasnih kriterijuma i uslova koje treba da ispuni istaknuti pravnik, kako bi se za sudije Ustavnog suda birali zaista najbolji kandidati i kako bi se eliminisao politički i svaki drugi uticaj. U tom smislu trebalo bi razmotriti i dosadašnju proceduru izbora sudija Ustavnog suda, kao i sam sastav Ustavnog suda u kojem, kao što vidimo nema ni jednog profesora pravnog fakulteta ili sudije Vrhovnog suda, što bi dodatno pojačalo sam kvalitet rada Ustavnog suda“, kaže profesor Miloš Vukčević za Standard.
Od PR pompe do potpunog muka
Je li realno očekivati od parlamentarne većine da sprovede konkretne korake na implementaciji Mišljenja VK kada su onoliku energiju uložili da sve naprave kako su napravili?
I Milojko Spajić i Andrija Mandić dobro znaju da moraju implementirati Mišljenje VK, ne zato što su se na to obavezali – toliko toga na što su se obavezali svakodnevno krše – nego zato što znaju da ako to ne učine gube posljednje trunke političkog kredibiliteta u Briselu. Zato bi najradije da to urade nekako tajno, na prevaru, da se o tome ne govori, potpuno suprotno onome što su činili u prvoj fazi kada su se hvalili da sve rade po propisu, dosljedno i po evropskim standardima i optuživali opoziciju za opstrukciju.
Preporučeno
Dok je vlast na muci, dok Milojko Spajić i Andrija Mandić traže način kako da „progutaju žabu“, opozicija čini ono što je u ovom momentu najmudrije: insistira na implementaciji, ali ne pokazuje nervozu i ne podiže ulog. Pušta da u ovoj fazi pritisak obavi Brisel.
