Iako se o vršnjačkom nasilju mnogo govori, razvijaju strategije i održavaju konferencije i okrugli stolovi, stanje na terenu je duboko zabrinjavajuće. Posljednji slučajevi koji su se završili sa teškim tjelesnim povredama, u Baru i Podgorici, ukazuju da institucije i sistem kaskaju za realnim događajima.

DRI o uspješnosti suzbijanja nasilja

Državna revizorska institucija (DRI) je prepoznala problem vršnjačkog nasilja kao jedan od ključnih u društvu. Zbog toga sprovodi reviziju uspjeha „Uspješnost suzbijanja vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“, u okviru koje analizira sve mjere i aktivnosti nadležnih institucija u periodu od 2017. do prvog kvartala 2025. godine.

Senator prof. dr Branislav Radulović ističe za Pobjedu da su preliminarni nalazi alarmantni: broj slučajeva nasilja nad djecom raste, škole ne sprovode propisane procedure, a institucije kasne sa strateškim dokumentima.

” Zaštita djece od nasilja je ustavna obaveza Crne Gore i dio je međunarodnih konvencija koje smo ratifikovali. Svako dijete ima pravo na život u miru i dostojanstvu, a društvo i država imaju obavezu da ih zaštite od svih vidova nasilja. Nažalost, dosadašnji podaci pokazuju da je stvarnost daleko od ovih obaveza”, kaže Radulović.

Alarmantni podaci

Statistika jasno pokazuje da se problem pogoršava. Prema evidenciji iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS), broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja u školama znatno varira, ali ostaje visok.

U školskoj 2020/21. zabilježeno je 79 slučajeva. Naredne, 2021/22, broj je naglo skočio na 213. Tokom 2022/23. prijavljena su 174 slučaja, a u školskoj 2023/24. godini – 187 slučajeva. Samo do maja ove godine upisano je 175 slučajeva.

Vrste nasilja uključuju verbalno, fizičko, emocionalno, socijalno i sajber nasilje.

Radulović upozorava da ništa bolja slika ne dolazi ni iz centara za socijalni rad. Prema izvještaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2024. godinu, evidentirane su 633 prijave nasilja nad djecom. Od toga, 118 su bili slučajevi vršnjačkog nasilja, 241 emocionalnog, 109 fizičkog, 117 zanemarivanja, 21 vanporodičnog zlostavljanja i pet slučajeva eksploatacije. Posebno zabrinjava podatak da je bilo 14 prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja – svih nad djevojčicama.

Uporedni podaci pokazuju da broj prijava raste: 2023. godine evidentirano je ukupno 286 slučajeva, dok je tokom 2022. prijavljeno 216. Istovremeno, podaci Monstata govore da je broj maloljetnih počinilaca krivičnih djela 2024. iznosio 260, dok je 2021. evidentirano čak 265.

” Kada uporedite trendove, jasno je da nasilje nad djecom ne jenjava, već poprima raznovrsnije oblike. Posebno je zabrinjavajuće što se povećava broj maloljetnika i u ulozi žrtve i u ulozi počinioca” , naglašava Radulović.

Nedovoljna koordinacija institucija

Uprava policije tek od 2025. vodi posebnu evidenciju o vršnjačkom nasilju. Za samo nekoliko mjeseci ove godine registrovano je 29 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim problemom, a počinilo ih je 50 maloljetnika na štetu 37 njihovih vršnjaka.

Kako bi se stvorio efikasan sistem praćenja, još Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017-2021) predviđala je povezivanje baza podataka više ministarstava – rada i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova, pravosuđa, zdravlja i prosvjete. Cilj je bio da se obezbijedi kvalitetna evaluacija i da se lakše prate promjene u zakonima i politikama. Međutim, ni do 2025. godine ova mjera nije sprovedena.

” Bez kvalitetne i objedinjene evidencije, institucije ne mogu da imaju realnu sliku o problemu. Time gubimo mogućnost da reagujemo na vrijeme i da procijenimo efikasnost mjera koje se sprovode”, upozorava Radulović.

Škole ne poštuju procedure

Prema preliminarnim nalazima DRI, posebno zabrinjava stanje u obrazovnim ustanovama. Zavod za školstvo utvrdio je da od 140 osnovnih i srednjih škola koje su dostavile izvještaje, samo 15 ima aktivne timove koji rade u skladu sa propisanim procedurama za suzbijanje vršnjačkog nasilja.

” To je možda i najjasniji pokazatelj da se problemu ne pristupa dovoljno ozbiljno. Ako same škole, gdje se nasilje dešava, ne primjenjuju procedure, kako onda možemo očekivati efikasne rezultate”, ističe Radulović.

Revizija i obuhvat

Revizija koju sprovodi DRI obuhvata aktivnosti šest ključnih subjekata: Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja, Savjeta za prava djeteta i Zavoda za školstvo.

Analiziraju se brojni strateški i normativni dokumenti: Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017–2021), Program za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama (2019–2021), Uputstvo školama „Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije u slučajevima pojave nasilja i vandalizma“, Set mjera Vlade iz 2023. godine, Analiza stanja i prijedlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama iz 2024. godine.

” Nažalost, konačan izvještaj o sprovođenju prve strategije nikada nije izrađen. Nova strategija za period 2025–2029. usvojena je tek u decembru 2024, što znači da smo imali višegodišnji jaz u strateškom planiranju i institucionalnom odgovoru na problem. To nedopustivo prolongira rješavanje pitanja koje direktno ugrožava bezbjednost djece “, naglašava Radulović.

Što slijedi

Revizija je trenutno u fazi izrade nalaza i pripreme preporuka. Prema riječima Radulovića, cilj je da se jasno identifikuju slabosti, ali i dobre prakse, te da se institucijama upute konkretne preporuke za unapređenje sistema.

” Revizorski zapisnik je u završnoj fazi. Naš zadatak je da institucijama damo jasan plan za djelovanje, ali odgovornost za sprovođenje ostaje na njima. Ako preporuke ostanu mrtvo slovo na papiru, to će značiti da se društvo odriče svoje djece”, zaključuje senator Radulović.

HRA: Sistem urušen

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom posljednjeg slučaja koji se dogodio u Zeti saopštili da je on razotkrio sve slabosti sistema. Dijete je pretrpjelo teške fizičke i psihičke posljedice, dok su institucije, umjesto brze i koordinisane reakcije, ponovo zakazale.

” Još jedno dijete u Crnoj Gori je brutalno zlostavljano od strane vršnjaka i nanijeta mu je teška tjelesna povreda – ovog puta je napadnuto u Zeti zato što je sa strane, Podgoričanin, dok su prije dvije godine u Baru djeca napadnuta jer su bila iz Sarajeva… Dječje nasilje motivisano ksenofobijom i diskriminacijom samo je odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema „svojima“”, piše u saopštenju HRA koje je potpisala socijalna radnica Martina Markolović.

Ona je istakla da vršnjačko nasilje u našoj zemlji nije više sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem. Kao glavne kritične tačke istakla je slabosti obrazovnog sistema i kućnog vaspitanja, nedostatak institucionalne odgovornosti, ali i širu društvenu ravnodušnost.

Posebno je naglasila hitnu potrebu za ozbiljnim i trajnim mjerama, kao što je povratak školskih zaštitara, čija bi fizička prisutnost imala i preventivni i zaštitni efekat.

” Mnoge škole su, zbog nedostatka političke volje, ostale bez obezbjeđenja i ostavile djecu bez važne linije sigurnosti”, istakla je ona.

U saopštenju se dodaje da povratak zaštitara mora biti sastavni dio šire strategije za zaštitu djece, a ne puka administrativna odluka.

Markolović je podsjetila da ni vozač autobusa, pred kojim se događalo nasilje, nije reagovao iako je vidio napad, te nije pozvao policiju niti pomogao dječaku.

” Direktor škole je prvo odbio odgovornost tvrdeći da se nasilje nije desilo u školskom dvorištu, da bi se kasnije javno izvinio. Umjesto konkretnih mjera, uslijedilo je prebacivanje odgovornosti, sve dok slučaj nije dospio u javnost. Kada institucije djeluju tek pod pritiskom, jasno je da je sistem urušen”, napomenula je ona.

U Osnovnom sudu u Baru vode se dva predmeta o posebno teškim slučajevima nasilja nad djecom – fizičkom napadu na djecu iz Sarajeva u aprilu 2023. godine i ranjavanju Darisa Mujića u oktobru 2024. godine.

U slučaju napada na Mujića, suđenje i dalje traje, ali se proces odugovlači i do danas nije donesena prvostepena presuda.

Markolović je pozvala Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da obezbijedi ne samo pravilnike, već i dodatne psihologe, pedagoge i obučeno osoblje, te da zajedno sa centrima za socijalni rad omogući ranu intervenciju, ističući da lokalne samouprave treba da podrže škole dodatnim resursima i prostorima za savjetovanje.

” Ovo nije samo pitanje školskih pravila, već budućnosti naše djece. Vršnjačko nasilje ostavlja rane koje ne zarastaju lako. Ako žrtve ostanu same, a počinioci bez posljedica, dozvoljavamo da strah i trauma postanu svakodnevica. Vrijeme za buđenje i djelovanje je sada”, zaključila je Markolović.