Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (UCG), Andrej Vukčević, kazao je da ovo tijelo, koje broji 24 člana – studentskih povjerenika koji predstavljaju 16 hiljada studenata/studentkinja – od svog osnivanja, 2004. godine, kontinuirano radi na jačanju položaja studentske populacije. Najvažniji projekti koje je Parlament pokrenuo, kako navodi Vukčević, potiču iz oblasti edukacije, zapošljavanja, kulture, sporta i humanitarnih akcija, što je za rezlutat imalo učlanjenje u Evropsku studentsku uniju.

„Na inicijativu Studentskog paralementa, povećan je iznos studentskog kredita i stipendija za najbolje studente koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, te iznos naknada za korisnike Programa stručnog osposobljavanja“, ističe on.

Sa druge strane, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka, mr Marko Savić tvrdi da ne prepoznaje strategije Univerziteta koje podstiču političku participaciju među studentima i studentkinjama.

„Političko angažovanje, ako se tako uopšte može i nazvati, u okviru UCG u vezi je isključivo sa formalnim funkcijama u tijelima Univerziteta i u vijećima studenata na fakultetima, kao i Studentskom parlamentu. Prije bih kazao da je ovim ograničeno političko angažovanje studenata/studentkinja koji se nerijetko preko ovih kandiduju za druge funkcije u trenutku završetka fakulteta, provodeći godine u ušuškanim ulogama bez istinskog aktivizma, uz nerijetko plasiranje populističkih floskula o studentskom statusu“, smatra Savić.
On ulogu i funkciju studentskog parlamenta ocjenjuje kao izrazito važnu, te kaže da bi isti trebao biti centralna platforma za nastanak i razvoj ideja i kritičke misli kod studenata i studentkinja.

„Sve ovo nije slučaj sa Studentskim parlamentom Univerziteta Crne Gore“, primjećuje saradnik u nastavi FPN-a.

Povezani članci

drustvo

Uspješno završen sedmi Forum „Pitaj Ministra!“ – studenti i ministri razgovarali o aktuelnoj situaciji u zemlji, zadacima i planovima resora

drustvo

Studenti UDG Vatel programa u posjeti Portonovom, upoznali se sa mogućnostima zaposlenja

drustvo

Bolonjski sistem obrazovanja na ispitu?

NAJZNAČAJNIJI DOPRINOS STUDENTSKOG PARLAMENTA NJEGOVO POSTOJANJE

Anketa sprovedena među studentima/studentkinjama Fakulteta političkih nauka ne bilježi pozitivne rezultate. Većina ispitanika/ca tvrdi da uopšte nije upoznata sa radom i aktivnostima Studentskog parlamenta, a najznačajnijim doprinosom smatraju samu činjenicu da on postoji. Ipak, saglasni su u tome da je Parlament moguće unaprijediti – izbjegavanjem selektivnog i rada pod uticajem ljudi koji nisu studenti/studentkinje, te intenzivnijom saradnjom fakultetskih jedinica u okviru univerziteta.

Predsjednik Studentskog parlamenta Andrej Vukčević kao jedan od glavnih preduslova za dalje razvijanje vidi dinamičniju komunikaciju sa institucijama, odnosno više sluha za studentske potrebe i probleme.

„Nadamo se da ćemo, kada se za to steknu uslovi, moći da se ugledamo na evropske zemlje“, zaključuje Vukčević.

POLITIČKE PARTIJE – PUT STICANJA ZNANJA ILI PREČICA DO RADNOG MJESTA?

Saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka, mr Marko Savić, ukazuje na činjenicu da svi oblici studentskog djelovanja, poput protesta, građanskog aktivizma, osnivanja studentskih platformi i rada u studentskim medijima, bivaju zapostavljeni u odnosu na učešće u aktivnostima političkih partija i njihovih organizacija mladih.

Na crnogorskoj političkoj sceni sve češće se suočavamo sa pojavom učlanjenja studenata i studentkinja u političke partije zbog obezbjeđivanja „svjetlije, bolje budućnosti“.

Savić naglašava da su mladi prihvatili realnost u kojoj su se političke partije nametnule kao polazište i ishodište svakog društvenog procesa kroz jedan zarđali interesni i lukrativni sistem.
„Tako ih mladi i vide, kao kanal putem kojeg će najbrže zadovoljiti svoje interese za zapošljenjem, zazuzimanjem važnih pozicija, dok kroz partiju „uče“ da to mogu iako nijesu dovoljno iskusni. Sve ovo je dovoljno da se plasira jedna pogrešna društvena norma prema kojoj se znanje, rad i iskustvo stavljaju na dno liste, dok je članstvo partiji vrhovni prioritet. To stvara poslušne mlade generacije bez osjećaja za bunt i aktivizam“, zaključuje mr Marko Savić.

Predsjednica Mladih Pokreta Evropa Sad, Jelena Milanković, objašnjava za portal Standard da se u bazi Mladih nalazi oko 1000 članova/članica, te da u istoj ne posjeduju podatak o broju studenata/studentkinja koji su učlanjeni u partiju. Glavni Odbor Pokreta Evropa Sad broji tri predstavnika mladih, dok Predsjedništvo čini samo jedan predstavnik. Teme koje su u fokusu interesovanja mladih u Pokretu jesu položaj studenata/studentkinja u Crnoj Gori, te ekonomska i socijalna politika i razvoj tržišta rada.
Komentarišući sve razvijenije mišljenje mladih da je politička partija prečica do uspješnije budućnosti, Milanković navodi da je ova praksa u našoj zemlji zastupljena godinama unazad. „Nažalost, brojnim mladim ljudima je zaposlenje jedina motivacija pri ulasku u određenu političku partiju“, kaže ona. Predsjednica Mladih Pokreta Evropa Sad ocjenjuje da Fakultet političkih nauka nudi kvalitetno opšte obrazovanje u brojnim oblastima, ali samo u teorijskom smislu. „U praksi stvari izgledaju drugačije“, podvlači Jelena Milanković.

Predsjednica Savjeta Mladih Demokratske partije socijalista Sonja Milatović izjavljuje da Opštinski odbori Savjeta mladih broje ukupno oko 1050 članova i članica, dok Glavni odbor Savjeta mladih Demokratske partije socijalista čini 100 članova i članica. “Studenti/studenkinje čine oko 30% članstva. Glavni odbor partije čini 225 članova, od kojih 30% jesu mladi, dok je u Predsjedništvu stranke jedan član mlađi od 30 godina”, navodi Milatović.
Akcenat stavljaju na pitanja koje se tiču položaja mladih u državi i društvu, a kao ključni problem ističu sve češći “odliv mozgova”.
Milatović ohrabruje činjenica da postoje ljudi koji u političke partije ulaze zbog ideja i programa koji se u istim baštine. “Isto tako, zabrinjava podatak koji proizilazi iz relevantnih istraživanja da mnogi mladi sanjaju radno mjesto u državnoj upravi, jer ga smatraju zonom komfora. Odgovornost je na donosiocima odluka da mijenjaju perspektivu i kreiraju mjere i atmosferu koja će podsticati preduzetničku misao kod mladih ljudi”, uviđa predsjednica Mladih Demokratske partije socijalista.

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore zastupa stav da vrijedan rad i obrazovanje trebaju biti glavni faktori za uspjeh u životu, te da u kontinuitetu treba raditi na promociji političke kulture.

NEDOVOLJNO PROSTORA ZA STUDENTSKE POTREBE I U DRUGIM EVROPSKIM ZEMLJAMA

Sličnu situaciju kada su u pitanju studentske potrebe i njihovo aktivno politično učešće možemo primjetiti i u Italiji i Holandiji.

Studentkinja Fakulteta političkih nauka u Italiji, Rebecca Luceri u razgovoru za portal Standard kaže da na tom području postoji veliki broj organizacija koje studentima i studentkinjama pružaju priliku da uče, da se osjećaju saslušano i učestvuju u debatama i političkim procesima. Ona uočava da se mladi trude da se njihov glas čuje i da su vrlo upućeni u političku situaciju, ali da im se, nažalost, ne pruža dovoljno prostora. Rješenje vidi u izmjeni postojećeg zakonodavstva, te u unaprijeđenju sistema obrazovanja.

Sa druge strane, studenkinja Lara Zwaan iz Holandije objašnjava da se studenti i studentkinje često suočavaju sa vremenskim ograničenjima, nedostatkom znanja o političkim pitanjima ili nezainteresovanošću za politiku. Kao rezultat toga, potvrđuje ona, mnogi mladi ljudi se bave minimalno ili se uopšte ne bave politikom. „Na njihova mišljenja o politici utiču porodica, prijatelji ili društveni mediji“, konstatuje Zwaan. Sagovornica ističe da u Holandiji nema dovoljno obrazovanja o politici, što smatra glavnim preduslovom za uspješnije i bolje društvo.
Studentske organizacije i udruženja postoje i imaju važnu ulogu u promovisanju znanja o politici među studentima. Međutim, kako nagovještava, to ne radi svako udruženje.

Aleksandra Despotović, studentkinja FPN