Video
“Neki članovi Odluke mogu dovesti do potencijalnih rizika od ugrožavanja javnog interesa zbog nedovoljne preciznosti članova i uočenog nedostatka transparentnosti i širokih diskrecionih ovlašćenja u pojedinim procedurama, čime je stvoren prostor za različite zloupotrebe. Članom 12 Uredbe predviđa se da Vlada može obrazovati privremeno radno tijelo radi razmatranja pojedinih pitanja iz svoje nadležnosti i davanja mišljenja i predloga. Dakle, privremeno radno tijelo može imati nadležnost kao što ih ima i Vlada, i odlukom ne može sebi dati nadležnosti koje imaju Specijalno državno tužilaštvo, Vrhovno, Više i osnovna tužilaštva, kao ni nadležnosti ASK-a”, piše u Mišljenju objavljenom na sajtu ASK.
U Mišljenju se navodi da član 3 Odluke ostavlja prostor za tumačenje koje može uticati na jedinstvenost i samostalnost državnog tužilaštva.
“Obrazovanjem paralelnih institucija stvara se prostor za podrivanje nezavisnosti i samostalnosti kako tužilaštva tako i ASK”, ocijenjuje se u dokumentu.
Navodi se da članom 5 Odluke nije definisana jasna struktura Savjeta kroz određivanje broja članova, niti kriterijumi po kojima će se vršiti izbor, odnosno njihovo razrješenje.
“Sastav Savjeta, koji obuhvata dva visoka funkcionera izvršne vlasti, od kojih je jedan predsjednik, a drugi zamjenik predsjednika, je u direktnoj koliziji sa očekivanjima da navedeno tijelo kontroliše i njegovog kreatora, odnosno Vladu. Visoki funkcioneri izvršne vlasti imaju široka ovlašćenja u služenju građanima Crne Gore, koja sa sobom povlače i mogućnost zloupotrebe istih, pa su samim tim rizična grupa u kontekstu korupcije na visokom nivou”, ističu u ASK-u.
U Mišljenju se dalje navodi da u Odluci nedostaju kriterijumi koji se odnose na izvor donacija i na to ko može biti potencijalni donator.
Time se, prema njihovim riječima, otvara pitanje nastanka potencijalnog sukoba interesa, i ostavlja prostor u kome određeno privatno lice ili kompanija može biti donator shodno navedenoj Odluci, a istovremeno predmet interesovanja Savjeta.
Iz ASK-a su naveli da, osim kriterijuma koji se odnose na izbor i razrješenje, kao i broj članova koje Savjet treba da ima, treba da postoje jasni kriterijumi na osnovu kojih se mogu angažovati stručnjaci i predstavnici domaćih ili medunarodnih organizacija ili institucija iz oblasti koje su u vezi sa djelokrugom rada Savjeta.
“Imajući u vidu institucionalnu nezavisnost tužilaštva, njegov odnos sa Tužilačkim savjetom, kao i ovlašćenja Specijalnog državnog tužilaštva, u kojima je jasno predviđeno ko i na koji način dostavlja podatke o predmetima koji se vode u državnom tužilaštvu i ko može dobiti kopije spisa i dokumenata, otvara pitanje cjelishodnosti i zadataka Nacionalnog savjeta. Kako je samostalnost tužilaštva u organizacionom smislu, kao i tužilaca u postupanju u pojedinim slučajevima, neupitna, zadaci Nacionalnog savjeta na prvi pogled zvuče kao želja za uspostavljanjem spoljašnjeg nadzora nad državnim tužilaštvom, mimo Tužilačkog savjeta”, ocjenjuje se u Mišljenju.
U ASK zaključuju da su donošenje jasnih i preciznih propisa, kao i jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta institucija čija nadležnost obuhvata prevenciju i suzbijanje korupcije na visokom nivou, jedini model u cilju stvaranja uslova za borbu protiv korupcije.
Preporučeno
Agencija za sprječavanje korupcije je pozvala Vladu da otkloni uočene nedostatke u Odluci, a nadležnosti i zadatke Nacionatnog savjeta prilagodi nadležnostima privremenih radnih tijela.
