BEGIĆ: Epidemija malih boginja u Crnoj Gori izvjesna

Ističe da roditelji djece koja nijesu adekvatno zaštićena od morbila, zaušaka i rubele i dalje imaju priliku da svoje dijete zaštite, tako da je u ovom trenutku ključno da se bez odgađanja jave izabranom pedijatru i zakažu termin vakcinacije.

Da li imate podatak koliko je nevakcinisane djece u Crnoj Gori, a koja su već morala biti vakcinisana i kakav je trend vakcinacije u posljednjih pet godina?

UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), kao sestrinske agencije Ujedinjenih nacija koje se bave zaštitom i unapređenjem zdravlja djece, dobijaju podatke o ostvarenim obuhvatima imunizacijama od svih država članica na godišnjem nivou. Godišnji WUENIC (WHO and UNICEF Estimates on National Immunization Coverages) izvještaji dostupni su ovdje. Institut za javno zdravlje Crne Gore rukovodi podacima o obuhvatima imunizacijama u realnom vremenu, koji uključuju sve generacije djece.

Podaci iz godišnjih izvještaja koje dobijamo ukazuju da postoji silazni trend u pravovremenoj vakcinaciji koji je najizraženiji kada se radi o vakcini protiv malih boginja, zaušaka i rubele, a u posljednje dvije godine i u vakcinacijama drugim vakcinama koje se daju u prvoj godini života. Ovo se može pripisati direktnom uticaju pandemije korona virusa i šteti koju je nanijela u funkcionisanju različitih zdravstvenih servisa, a posebno preventivnih, širom svijeta.

Kakav je stav UNICEF-a o tome? Da li imate podataka da se nevakcinisana djeca ipak upisuju u vrtiće?

Nesumnjiva je i višestruko značajna dobrobit koju predškolsko obrazovanje pruža svoj djeci. Zato je veoma bitno insistirati na adekvatnoj i ravnomjernoj dostupnosti predškolskih servisa svoj djeci u Crnoj Gori. Pohađanje vrtića omogućava lakši upis i početak školovanja, bolje rezultate u prvim godinama učenja, a efekti pohađanja ranog obrazovanja pokazuju se čak i u globalnim studijama, kao što je PISA, u kojima se testiraju petnaestogodišnjaci.

Globalno poznata studija koju je uradio Džejms Hekman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, dokazuje da je ulaganje u rani razvoj i rano obrazovanje najisplativija investicija u društveni razvoj koju jedna zemlja može da sprovede. Studija je dostupna ovdje.

UNICEF posmatra imunizaciju iz perspektive prava djeteta. To u suštini podrazumijeva da UNICEF ne preporučuje sprovođenje imunizacija na bilo koji način koji bi bilo koje dijete mogao diskriminisati ili mu uskratiti neko osnovno pravo, uključujući tu i veoma bitno pravo na obrazovanje.

Preporučujemo da roditelji dobiju sve neophodne informacije kako bi bili osnaženi i shvatili značaj vakcina, tako da oni postanu zastupnici i traže vakcine koje su neophodne za djecu i njih same u kalendaru imunizacije svoje zemlje, te da postupaju u skladu s propisima koji se odnose na imunizaciju putnika u međunarodnom saobraćaju.

Kada je posljednji put zabilježen slučaj malih boginja u Crnoj Gori?

Posljednji slučajevi obolijevanja od malih boginja kod nas registrovani su 2018. godine, o čemu registar na nacionalnom nivou vodi Institut za javno zdravlje.

Prema epidemiološkoj situaciji u okruženju i broju nevakcinisane djece, da li je Crna Gora plodno tlo za obolijevanje od malih boginja?

Imajući u vidu broj neadekvatno zaštićene djece, posebno među generacijama rođenim 2021. i 2020, doba godine koje pogoduje respiratornim infekcijama, te činjenicu da su u našem neposrednom okruženju već registrovani prvi slučajevi obolijevanja, gotovo je izvjesno da će do masovnijeg obolijevanja od morbila doći i u Crnoj Gori.

Međutim, roditelji djece koja nijisu adekvatno zaštićena od morbila, zaušaka i rubele i dalje imaju priliku da svoje dijete zaštite, tako da je u ovom trenutku ključno da se bez odgađanja jave izabranom pedijatru i zakažu termin vakcinacije.

Osnovni uslovi za pojavu masovnog obolijevanja od bilo koje zarazne bolesti jesu nedovoljno zaštićena tj. osjetljiva populacija i prisustvo uzročnika bolesti. S obzirom na niske stope imunizacije djece predškolskog uzrasta i relativno veliki broj nezaštićene djece – prvi preduslov za masovno obolijevanje je, nažalost, ispunjen. Pojava virusa morbila, koja je sada gotovo neminovnost, ispuniće i drugi uslov.

Koje su posljedice obolijevanja i simptomi i da li postoji grupacija za koju su one najopasnije, odnosno za koga mogu biti smrtonosne?

Osnovna priroda virusa morbila je da oslabi imunološki sistem organizma, a po novijim studijama i da izbriše dobar dio imunološke memorije, zbog čega organizam postaje osjetljiv na mnoštvo drugih patogena koji, u kombinaciji sa samom morbiloznom infekcijom, dovode do čitavog niza potencijalnih komplikacija koje, nažalost, ugrožavaju živote. Bolest koja počinje s visokom temperaturom, konjuktivitisom, karakterističnim osipom nerijetko progredira u upalu pluća, ali i mnogih drugih organa, uključujući i nervni sistem. Procjenjuje se da jedno od petoro inficirane djece zahtijeva bolničko liječenje, a da jedno od dvadesetoro inficirane djece razvija upalu pluća, kao najčešću i najopasniju komplikaciju.

Druga karakteristika morbila je da virus ostaje „uspavan“ u različitim djelovima organizma, a posebno u centralnom nervnom sistemu te moguća reaktivacija godinama nakon preležane bolesti može dovesti do teških posljedica koje podrazumijevaju i bespovratna oštećenja centralnog nervnog sistema i stanje poznato kao subakutni sklerozirajući panencefalitis. To stanje manifestuje se kao vegetativno stanje, s kompletno oštećenim funkcijama CNS-a koje se ne mogu povratiti nijednim terapijskim modalitetom.

Smrtnost morbila procjenjuje se na jedno od hiljadu inficirane djece i to u razvijenim zemljama svijeta i populacijama adekvatno uhranjene djece. U slabije razvijenim državama, državama u razvoju, kao i u sklopu humanitarnih katastrofa u kojima je izražen problem neuhranjenosti djece i nedostataka određenih vitamina i mikronutrijenata, smrtnost višestruko raste.

Adekvatnom prevencijom i zaštitom sve osjetljive djece nadamo se da nikada nećemo imati priliku da registrujemo smrtne ishode niti teške komplikacije morbila kod nas.

Vremena imamo, preventivne alate takođe, tako da je na nama kao zajednici da slijedimo naučne preporuke i vratimo se blagodetima moderne medicine i tako omogućimo našoj djeci adekvatnu zaštitu i najbolji mogući početak života – bez zaraznih bolesti.

Vakcina u upotrebi više od pola vijeka

Da li je antivakserski lobi i dalje toliko snažan da i pored naučnih dokaza da MMR vakcina nije povezana sa autizmom i dalje vlada strah?

Roditelji koji ukazuju na povezanost vakcina i autizma se najčešće pozivaju na studije Endrua Vejkfilda i Marka Gajera. Njihova publikacija, pored toga što je stara preko 25 godina, diskreditovana je zbog osnovnih metodoloških problema, među kojima je i nepravilna analiza podataka i zbunjujuće korišćenje osnovnih statističkih termina, kao i zbog nepoštovanja etičkih principa i standarda.

Vakcina protiv malih boginja je bezbjedna i u upotrebi je preko 50 godina. Neželjena dejstva nakon vakcinacije su izuzetno rijetka i minorna, naročito kada se uporede sa opasnim efektima i posljedicama propuštanja vakcinacije. Prednosti vakcinacije u velikoj mjeri nadmašuju sve moguće rizike, spašavajući pri tome 2-3 miliona dječijih života godišnje, po globalnim procjenama. U periodu 2000-2018, MMR vakcinacijom spriječeno je oko 23,2 miliona smrtnih slučajeva, što MMR vakcinu čini jednim od najboljih ulaganja u domenu javnog zdravlja.

Dakle, činjenica je da vakcine spašavaju živote. Donošenje odluke da se ne primi vakcina predstavlja veći rizik po dijete i zajednicu. Kada se djeca vakcinišu, ona ne samo da su zaštićena, već njihov imunitet štiti i druge koji nijesu vakcinisani, kao što su novorođenčad ili neka djeca s hroničnim zdravstvenim stanjima koja ih onemogućavaju da prime određene vakcine. Time što ćemo se vakcinisati i što ćemo vakcinisati svoju djecu osiguravamo bezbjedniji svijet za sve.