Video
Za sada je osam direktora/ica škola, koje je smijenila bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, dokazalo na sudu da su bez funkcije ostali mimo propisa. Dobili su pravosnažne presude.
Prema podacima zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović 50 direktora/ica je dobilo prvostepene presude i čekaju da se o njima izjasni Viši sud.
– Troškovi parničnog postupka do sada dosuđenih i po prvostepenim i po drugostepenim presudama iznose 26.592 eura – kazala je Ćirović Pobjedi.
Vansudskih poravnanja nije bilo. Zaštitnik je održao sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i ukazao na potrebu rješavanja budućih postupaka za naknadu štete na način da ne dobiju sudski epilog, što je i Ministarstvo razumjelo kao potrebu.
– Ostalo je na tome da Ministarstvo sačini informaciju kojom će informisati Vladu o statusu sporova i potrebi njihovog završavanja van suda da bi se izbjegli i dodatni sudski troškovi, s obzirom na to da će uslijediti tužbe direktora koji su uspjeli u sporu za naknadu štete po osnovu izgubljenih zarada – navela je Ćirović.
Oko 160 direktora pokrenulo je sudske sporove nakon što ih je prošle godine smijenila bivša ministarka Bratić. Stručnjaci su navodili da je očigledna bila namjera ministarke da ih razriješi samo iz razloga što ih je imenovala prethodna vlast. Nije se pojedinačno procjenjivao njihov rad, već su svi dobili istovjetna rješenja. U njima je navedeno da ostaju bez te pozicije zato što nijesu formirali školske odbore. Na sudu su dokazali da ih je u tom poslu opstruiralo upravo Ministarstvo. Taj resor je trebao da delegira svoje predstavnike, što nije učinio.
Krivična prijava protiv Bratić
Advokat Mihailo Volkov, koji je pravni zastupnik 107 direktora, podnio je nedavno Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić zbog sumnje da je počinila krivično djelo zlupotreba službenog položaja.
On je tada Pobjedi kazao da mu je kao pravniku bilo jasno da ta rješenja ne mogu ostati na snazi i da u takvom djelovanju ministarke ima elemenata krivične odgovornosti.
Na pitanje zbog čega sa ovom krivičnom prijavom nije istupio ranije, Volkov odgovara da je razlog jednostavan – da ne bi bila preuranjena, te da su sada dobijene presude Višeg suda ključne. Kazao je da nije kasno ako će SDT da radi odgovorno.
– U što zaista ne sumnjam jer ja vjerujem u institucije sistema – kazao je Volkov.
Centar za građansko obrazovanja, takođe, je ranije tražio da se ozbiljno preispitaju sve odluke bivše ministarke Vesne Bratić o izabranim direktorima i vršiocima dužnosti direktora u 2021. godini. Zahtijevali su da se pokrene utvrđivanje odgovornosti ministarke i njenih saradnika zbog zloupotrebe službenog položaja.
Tokom prošle godine, od 243 javne ustanove obrazovanje i vaspitanja u 223 su smijenjeni direktori/ke. Tačnije, to se dogodilo u 158 od 169 osnovnih škola, u 40 od 47 ustanova srednjeg obrazovanja i u 25 od 27 drugih obrazovanih ustanova.
U procesu smjenjivanja direktora resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze. Bratić je tada potpisala rješenje kojim je smijenila dužnosti direktoricu koja je – preminula.
Javnost je kritikovala što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja putem Pošte. Direktori su oštro reagovali. Poručivali su tadašnjoj ministarki da ih optužuje nepravedno, da nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu.
Nije bilo depolitizacije
Ranije je ministar Miomir Vojinović Pobjedi saopštio da su tražili saradnju sa zaštitnikom imovine Crne Gore, koji zastupa državu u imovinsko-pravnim sporovima, a sve da bi smanjili evidentne velike troškove koji ih očekuju. Vojinović je tada najavio i da kontroliše rad novih direktora, te da je nekoliko njih smijenio sa tih funkcija.
Preporučeno
Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to urađeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali.Nedavno se u Skupštini ponovo polemisalo kako je loše što je školski sistem politizovan, da je zaposlen podobni partijski kadar i da se gubi na kvalitetu. Zato je poslanica Ure Božena Jelušić iznova inicirala da se izmijeni zakon i da ubuduće direktore škola biraju školski odbori, a ne ministar. Ukazivala je da je ova praksa nekada bila svojsvena crnogorskom sistemu obrazovanja i da se tako može depolitizovati školstvo, jer lokalna zajednica najbolje zna koji kadar je adekvatan za rukovodeću poziciju, bez obzira na partijsku pripadnost. Matični odbor nije podržao prijedlog poslanice, uz komentare poslanika da takve sistemske promjene treba da inicira Vlada, te da navodno nema zrelosti, odnosno demokratije da bi se takvo rješenje realizovalo baš onako kako je zamišljeno. Poslanici na plenumu treba da diskutuju i izjasne se o inicijativi Jelušić.
