Blažić je, komentarišući predlog predsjednika Udruženja pravnika Branislava Radulovića da se u cilju konsolidacije demokratije uvede pravilo prema kojem bi za formiranje Vlade bila neophodna podrška 49 umjesto 41 poslanika, rekao da bi to bilo dobro rješenje.

Problem je, međutim, što se do toga teško može doći u postojećoj konstelaciji pravnog stanja koje je, prema njegovim riječima, dovelo do krize institucija sistema.

“Crna Gora nema Zakon o parlamentu, nema Zakon o Vladi i nema zakon o ministarstvima i drugim organima uprave. Kada Crna Gora nema tri stuba države onda se ozbiljno dovodi u pitanje funkcionisanje sistema. Kada je u pitanju načina izbora, kako Skupština bira Vladu, dobro bi bilo da Vlada ima jači legitimitet u parlamentu nego što ga ima na prostu većinu, to bi bilo dobro rješenje. Međutim, nažalost, mi u našem sistemu jedva možemo doći do proste većine u našem parlamentu i to raznoraznim koalicionim sporazumima. Tako da nisam baš siguran da u konstelaciji ovakvog pravnog stanja i ustavno-pravnog okvira možemo biti efikasni. Dakle, nije to samo problem normative već i društvenog stanja i odnosa u društvu koji determinišu to. Mi ne možemo da izaberemo Sudski savjet, ne možemo da izaberemo Tužilački savjet. Mi od 2016. imamo, ne političku krizu, nego institucionalnu krizu vlasti. Prema tome, neko se time mora pozabaviti”, rekao je dekan FDES-a, dodavši da je Crna Gora odavno zrela da ozbiljno preispita postojeća ustavna rješenja, što je, navodi, potpuno prirodan proces.

“Mora se ozbiljno sjesti kako bi se napravila ozbiljna reforma Ustava i na tom Ustavu se mora raditi godinama, na tome se ne može raditi pola godine, godinu. I taj Ustav mora da bude produkt društvenog stanja a ne političkog kompromisa. Prema tome, dok ne dođemo do toga, dok ne dođemo do legitimnih i legalnih institucija sistema, ne možemo da pričamo o ozbiljnoj pravnoj državi”, uvjeren je Blažić.

Jedna og glavnih fokalnih tačaka reforme ustava i pravnog sistema u cjelini, smatra Blažić, mora biti izborni sistem, koji je trenutno, poručuje, neustavan i koji direktno umanjuje legitimitet institucija sistema.

Problem je, kako je rekao, što građani ne biraju odbornike i poslanike već partijske liste koje, opet, proizvode stranačke institucije.

Sem toga, to bi dovelo do, kako je rekao, jačanja odgovornosti nosilaca javnih funkcija prema građanima i institucijama a ne prema partijama koje ih kontrolišu u djelovanju.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

ĐEKA ZA STANDARD: Ujedinjenje svih Albanaca bilo bi dobra stvar, ali su trenutno male šanse za to

“Jedan od osnovnih problema koji utiče na legitimitet institucija je neustavni izborni sistem. Izborni sistem mora biti uspostavljen onako kako je definisan Ustavom Crne Gore – građani moraju da biraju poslanike i odbornike, a ne partijske liste. Građani ne mogu da biraju liste jer one nijesu predmet izbora. I nigdje u Ustavu nećete naći izbor lista nego izbor odbornika i poslanika – ad personam. Kada budemo imali to, onda će biti drugačija situacija makar u pravnom smislu. Onda će građani birati odbornike i poslanike, a institucije koje proizađu iz takvog izbora biće institucije naroda a ne partija. Prema tome, po mom mišljenju, samo ozbiljnim reformama može se nešto uraditi, a preduslov svega toga je izborni sistem”, zaključio je Blažić.