Otvarajući 4. godišnju DFC konferenciju ona je istakla da u vrijeme nastanka DFC-a, rijetki su bili oni koji su razumijeli o čemu govorimo i zašto je osnivanja centra koji se bori protiv stranog malignog uticaja i dezinformacija neophodan u društvu poput crnogorskog, dodajući da danas, nažalost, svjedočimo pogubnim posljedicama koje ove i ovakve aktivnosti imaju na društvo, institucije sistema i demokratski napredak države Crne Gore.

Karastanović je kazala da ukoliko želimo da eliminišemo strani maligni uticaj u ovom regionu, podrška i pomoć zapadnih i NATO partnera je ključna, danas čini se više nego ikad.

“Nažalost, ukoliko se Zapad ne bude bavio pitanjima koja podrivaju stabilnost i evropsku budućnost zemalja Zapadnog Balkana, druga strane neće propustiti priliku da to učini”, dodala je ona.

Izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore je istakla da u uslovima poljuljanog povjerenja u demokratske procese i institucije, borba za očuvanje pro-evropskih i pro-zapadnih vrijednosti mora biti bezvremenska i pravovremena.

“Ta borba u Crnoj Gori se vodi sada”, zaključila je Karastanović.

Važnost organizacija poput Digitalnog forenzičkog centra

Podijeljeno crnogorsko društvo je velika prilika za aktere koji žele da vide Crnu Goru kako se udaljava od evro-atlantske budućnosti, koja je široko rasprostranjena želja kod velikog broja građana Crne Gore, kao i prilika da poremete one koji rade na stvaranju demokratske i inkluzivne Crne Gore, kazao je šef odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Američkoj Ambasadi u Podgorici Erik Pagner.

On je na otvaranju godišnje konferencije Digitalnog Forenzičkog centra u istakao zašto je toliko važno da imamo organizacije poput DFC-a koje prate i ukazuju na dezinformacije, i rade na obrazovanju javnosti.

Govoreći iz ličnog iskustva, kao neko ko je živi i radio u Moskvi, kazao je da oni koje čudi podrška Rusa Putinovom ratu, treba da znaju da su njemu prethodile godine i godine širenja anti-ukrajinskih dezinfromacija. Zbog toga obrazovanje zaslužuje dodatno isticanje, kazao je Pugner, jer svi mi znamo da samo ukazivanje na dezinformacije i netačno izvještavanje ne poništava štetu.

Takođe, on je pozvao da spojimo medijsku pismenost sa idejom da je istina društvena vrijednost, bez obzira da li se ta istina udobno uklapa u naš pogled na svijet.

Dezinformacije i erozija demokratije

Na današnjoj konferenciji organizovana su dva panela. Prvi panel je bio posvećen borbi protiv malignog stranog uticaja.

Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) govoreći na panelu je rekao je ima puno sličnosti između Ukrajine i Crne Gore, ali i razlika.

“Ukrajina i Crna Gora su veoma slične sa svojim problemima, kada govorimo o periodu prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, problemi identitetskog karaktera, nepostojanje jedinstvene crkve u tom trenutku, podjele, veliki uticaj jednog susjeda Rusije u slučaju Ukrajine, Srbije u slučaju Crne Gore kao i veliki broj pro-ruskih medija u Ukrajini, kako onih medija kojima je sjedište bilo u Ukrajini tako i veliki uticaj ruskih medija kroz kablovske operatere, društvene mreže, elektronske publikacije”, kazao je Vujović.

On je istakao da u slučaju Crne Gore postoji ogroman broj penetracije srpskih medija i ogroman uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori. Vujović je naglasio da postoji jasna agenda prema kojoj ti mediji rade.

On je dodao da Rusija nema izvorne resurse u Crnoj Gori već da koristi jaku razgranatu infrastrukturu Srbije, koju čine razne parapolitičke organizacije, ostaci paravojnih formacija, Srpska pravoslavna crkva (SPC) sa svojim sistemom raznih paravjerskih organizacija i obavještajne strukture Srbije.

“U opasnoj kombinaciji, gdje ima i paravjerskih i vjerskih i obavještajnih struktura i kriminalnih struktura Crna Gora rizikuje da trajno izgubi prozapadnu većinu”, naglasio je Vujović.

Ana Rudan, menadžerka programa u Centru za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) posebno je naglasila do koje mjere je vlast u Srbiji na svakom koraku uhvatila i drži pod svojom kontrolom sve segmente društva.

Kada je riječ o medijima Rudan je objasnila da postoje dva različita načina na koja vlast kontroliše medije, prvo po osnovu vlasništva, kroz sopstveno vlasništvo ili kroz klijentelističku mrežu, a zatim i kroz finansiranje.

“Druga strana priče su mediji sa nacionalnom pokrivenošću koji su mašine za širenje propagande, a pored toga postoje i neki manji mediji koji su ili suviše elitistički ili se u njih dovoljno ne ulaže”, kazala je ona.

Rudan je naglasila da u Srbiji nije toliko problem u tabloidima, jer su dezinformacije, lažne vijesti, dekontekstualizacija, manipulacija sadržaja u Srbiji vezane za mejnstrim, odnosno da tabloidi nijesu usamljeni u širenju takvog sadržaja.

Njeno mišljenja je da je atmosfera u Srbiji antizapadno orjentisana, da je u ovom trenutku Rusija prepoznata kao neko ko se suprotstavlja Zapadu, a da se mediji previše ne aktiviraju oko propagiranja Kine.

Jindrih Privatski, analitičar u European Values centru za bezbjednosnu politiku iz Praga je kazao da su radeći brojne izvještaje prepoznali 45 aktivnih sajtova koji šire dezinformacije, a glavni je Sputnjik sa kojeg ostali mediji preuzimaju narative i dalje ih šire. Od 2020. godine kovid je bio dominantna tema, mediji su širili dezinformacije o vakcinama, da nisu efikasne i djelotvorne i da kovid nije stvaran.

Međutim, u aprilu prošle godine otkriveno je da su ruski akteri, obavještajci odgovorni za eksploziju češkog skladišta municije koja se dogodila 2014. godine. Bilo je potreno samo nekoliko sati nakon što je ovo otkriveno da mediji skrenu temu sa kovida, koji je bio apsolutno dominantan i da počnu da ispituju rusku uključenost u ovaj slučaj. Iako obično treba nekoliko nedelja da mediji koji šire dezinformacije promjene temu u ovom slučaju trebalo je samo par sati, istakao je Privatski. Rusi su već znali za to i vjerovatno pripremali kampanju i koordinirali sa najvećim medijima.

Kuda idu crnogorski mediji

Na drugom panelu posvećenom crnogorskim medijima istaknuto je da su mediji u zemlji suočavaju sa velikim porblemima u svim sferama medijskog djelovanja.

Na panelu su učestvovali Sonja Drobac, direktorica TV E, Nikola Marković generalni direktor RTV Nikšić, Boris Raonić generalni direktor RTCG i Boris Darmanović, glavni i odgovorni urednik CDM.

Direktor portala CDM Boris Darmanović je kazao da je nesrećno je što mi moramo da upadnemo u ozbiljnu krizu, medijsku, političku, društvenu da bi mi razgovarali o tim temama.

Darmanović je istakao da apsolutno ne misli da se problem lažnih vijesti rješava zabranom i kažnjavanjem medija, dodajući da to može biti kratkoročno, ali nikako dugoročno rješenje.

Prema njegovom mišljenju, suština je da razvijamo medijsku pismenost, da obučavamo kvalitetne novinare i da njegujemo kritičku svijest u javnosti. Smatra da su najveći problemi u medijima nedotatak kadra, neobučenost i finansijski problemi na jako malom tržištvu i to vodi podložnosti stranim uticajima, jer za vrlo malo novca neko može da utiče na uređivačku politiku nekog medija.

Sonja Drobac je u svom izlaganju istakla da su crnogorski mediji, poličari i građani zaboravili na važnost i značaj medijske slobode i ono što danas živimo jeste visoka polarizovanost, politička pristrasnost i značajno prisustvo medija iz regiona.

“Paradoksalno je da se dešava u društvu u kojem je buknuo podignut nekontrolisano prvi opštenarodni ustanak u Evropi, koji se ticao zastite građanskih sloboda”, dodala je ona.

Drobac je kazala da su rješenje za probleme sa kojima se suočavaju sami mediji, kao i da to rješenje mora krenuti iz medija.

“Sloboda medija mora da bude vraćena kao suštinska vrijednost, jer iz te slobode bujaju i druge građanske slobode”, zaključila je ona.

Nikola Marković je kazao da su mediji isti kao i društvo. Imamo problem da naše političke elite u kontinuitetu ne razumiju značaj i suštinu medija i ne ne kreiraju ambijent i zakonske uslove da mediji budu profesionalni, dodao je on.

Marković je istakao da bez obzira ko je na vlasti, u principu svi imaju shvatanje medija da oni ne treba da budu savjest društava već PR određenih političkih ili interesnih grupacija.

Marković je naglasio da je crnogorska medijska scena zagađena, kazavši da danas dobijamo retrogradne procese na medijskoj sceni, pošto su prošle političke elite mimo svih zakona dozvolili da neki mediji uđu u Crnu Goru ne ispunajvajući elementarne uslove. Marković je zaključio da je država dužna da stvori zakonodavni okvir u kome domaći mediji mogu da rade i da se izbore sa nelojalnom konkurencijom.

Generalni direktor RTCG Boris Raonić je kazao da Javni servis će vrlo brzo krenuti u praćenje tehnoloskih trendova i razvoja.

“Mi ćemo kao Javni servis ponuditi pomoć za OTT platforme, kako bi došli do što većeg broja korisnika sa sadržajima iz Crne Gore”, istakao je on.

Po pitanju nacionalne samoregulacije, Raonić je kazao da je Javni servis uvijek spreman da uzme učešće.

“Ono što je podjednako bitno jeste i pitanje nacionane medijske strategije, odnosno izrada novog dokumenta koji će obuhvati sva pitanja sa panela”, zaključuje Raonić.

Raonić je istako da je mnogo je važno da imamo sređen legislativni okvir, kazavši da su tri vlade su kretale u taj proces, a nijedna nije završila posao.

On je kazao da imamo ozbiljan društveni problem, koji ne mogu riješiti samo mediji.

“Moramo vidjeti kako da oporezujemo Netflix, kako da natjeramo Dizni da investira u crnogorsku kulturu i kako da pratimo tehnološki razvoj”, zaključio je Raonić.