To je poručeno na otvaranju Regionalnog foruma o antikorupcijskoj politici „Izgradnja demokratske otpornosti na Zapadnom Balkanu: Od zarobljavanja države do digitalnog suvereniteta”, koji je organizovao Centar za monitoring i istraževanje (CeMI), u okviru projekta Civilno društvo za dobro upravljanje i borbu protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi: Izgradnja kapaciteta za zagovaranje zasnovano na dokazima, uticaj na politike i angažovanje građana (SELDI.net), prenosi PR Centar.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je jačanje otpornosti demokratija na savremene izazove danas strateška potreba, a ne više samo akademska tema, navodeči da države regiona treba da uče jedne od drugih kako bi bile spremnije da odgovore na različite vrste napada na demokratske institucije.

Satler je kazao da se napadi na demokratiju dešavaju širom Evrope, uključujući napade na izborne sisteme, medijski prostor i društvenu koheziju.

„Mislim da je veoma važno da stojimo zajedno i učimo jedni od drugih“, poručio je Satler, navodeći kao primjere izazove koji se odnose na izborne sisteme, medije, ali i pokušaje da se društva podijele i da se podstiče mržnja.

Prema njegovim riječima, Podgorica i Crna Gora su odgovarajuće mjesto za razgovor o tim pitanjima, posebno jer je, kako je ocijenio, značajan dio napretka koji je Crna Gora ostvarila tokom posljednje tri godine proistekao iz njenih evropskih aspiracija i rada na sprovođenju evropskih reformi.

Satler je posebno pohvalio rad crnogorskih institucija tokom prethodnog ljeta, navodeći da je urađen značajan posao.

Podsjetio je da je crnogorski Parlament tokom jula i avgusta praktično radio u kontinuitetu, da su usvojene ustavne promjene, izabrane dvije sudije Ustavnog suda, kao i da su usvojeni brojni pravni akti koji treba da budu ugrađeni u crnogorski sistem.

„Mislim da je to dobar znak. Osjećamo da ovdje postoji vjetar u leđa i srećan sam zbog faze do koje smo stigli“, kazao je Satler.

On je naveo da je Crna Gora do sada zatvorila 18 pregovaračkih poglavlja, uz veoma intenzivan kalendar do kraja godine, tokom kojeg se očekuje razmatranje po tri do četiri poglavlja mjesečno. Kako je dodao, među najtežim poglavljima na kraju pregovaračkog procesa biće poglavlja 23 i 24.

Satler je saopštio i da su države članice EU saglasne da počnu izradu pristupnog ugovora Crne Gore, dok je Evropska komisija predstavila finansijski paket kojim se utvrđuju aranžmani koji bi se primjenjivali nakon pristupanja.

„To nijesu simbolični koraci. Bili bi nezamislivi prije samo nekoliko godina. To nam govori da se novo proširenje dešava, što je dobra vijest ne samo za Crnu Goru, već za cijeli Zapadni Balkan i Evropsku uniju“, kazao je Satler.

Ipak, Satler je upozorio da posao još nije završen i da, što je Crna Gora bliža članstvu, kvalitet i održivost reformi postaju sve važniji.

„Ne može biti prečica kada je riječ o osnovama“, kazao je Satler, navodeći vladavinu prava, nezavisne institucije, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobodu medija i profesionalnu javnu upravu kao temelje funkcionalne evropske demokratije.

Govoreći o borbi protiv korupcije, Satler je kazao da ona nije samo pitanje upravljanja, već sve više i pitanje bezbjednosti.

Kako je naveo, ekonomske zavisnosti, nezakonito finansiranje, dezinformacije, sajber alati i strano miješanje mogu biti korišćeni za ostvarivanje uticaja, dok slabe institucije stvaraju dodatne ranjivosti.

„Zbog toga je borba protiv korupcije neraskidivo povezana sa jačanjem bezbjednosti i demokratske otpornosti“, kazao je Satler.

On je istakao da EU i Crna Gora sarađuju na tim izazovima, od suprotstavljanja hibridnim prijetnjama i nezakonitom finansiranju do jačanja institucija i profesionalnih kapaciteta.

Međutim, naglasio je da će se na kraju računati rezultati.

„Rezultati moraju biti efikasna krivična gonjenja, pravosnažne sudske odluke, a ne samo početak postupaka i napredovanje do neke faze. Potrebno je da imovina bude pronađena i oduzeta, kao i istinski nezavisne i profesionalne institucije“, kazao je Satler.

On je upozorio da ni nakon zatvaranja pregovora i pristupanja EU ne smije biti nazadovanja kada je riječ o temeljnim principima.

Govoreći o čestim stavovima da je korupcija „tradicionalna“ za Zapadni Balkan i da je region osuđen na stalno traženje pravca, Satler je odbacio takve ocjene.

„Korupcija može biti ozbiljan problem u djelovima regiona, ali kao i svaki problem, ima rješenje. Ovdje nije riječ o sudbini koja je predodređena, već o napornom radu na izgradnji institucija“, kazao je Satler.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), dr Zlatko Vujović kazao je da Crna Gora, iako je bliža Evropskoj uniji nego ikada ranije, mora otvoreno govoriti o onome što još treba uraditi u oblasti borbe protiv korupcije, političkog uticaja i zarobljavanja države.

Istakao je da evropske integracije zahtijevaju od političkih aktera da prepoznaju trenutke kada je ostvarivanje strateškog cilja za državu važnije od obezbjeđivanja trenutne prednosti za političku partiju.

Prema njegovim riječima, evropske integracije ponekad zahtijevaju odricanje od kratkoročnih partijskih interesa i razumijevanje da bi, ukoliko Crna Gora postane naredna članica EU, zasluge pripale svima, i vlasti i opoziciji, ali bi svi imali i odgovornost da se to ostvari.

Vujović je upozorio je da zatvaranje pregovaračkih poglavlja samo po sebi ne znači da su zatvoreni prostor za korupciju, politički uticaj i zarobljavanje države.

„Možemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, ali to ne znači da smo zatvorili prostor za korupciju, politički uticaj i zarobljavanje države“, kazao je Vujović.

Dodao je da članstvo u EU samo po sebi neće učiniti institucije nezavisnim, navodeći da je „to nešto što moramo sami postići.“

Govoreći o političkim promjenama u Crnoj Gori, Vujović je podsjetio na promjenu vlasti 2020. godine, koju je opisao kao istorijsku demokratsku promjenu, odnosno prvu promjenu vlasti putem izbora nakon tri decenije neprekidne vladavine iste političke strukture.

On je posebno istakao način na koji je došlo do tranzicije vlasti, mirnim i uređenim putem, kroz demokratske institucije.

„Nije bilo institucionalnog sloma, pokušaja da se spriječi prenos vlasti niti ozbiljnog osporavanja rezultata. To je za nas bilo veoma važno“, kazao je Vujović.

Međutim, šest godina nakon tih promjena, kako je rekao, ostaje pitanje da li je došlo i do suštinske promjene političke prakse.

„Možda je došlo do promjene političke elite, ali je praksa, negativna praksa, ostala ista. To je nešto zbog čega smo zaista zabrinuti kada je riječ o budućnosti“, kazao je Vujović.

Postavio je i pitanje da li bi isti obrazac mogao biti nastavljen i nakon eventualnog ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.

„Promjena onih koji su na vlasti nije nužno isto što i promjena načina na koji se vlast vrši“, poručio je Vujović.

Ocijenio je da zarobljavanje države nije problem jedne političke partije, jedne vlade ili jedne političke generacije.

„Ako institucije ostanu zavisne od političke volje, promjena vlasti može samo promijeniti one koji imaju priliku da ih kontrolišu“, kazao je Vujović.

Zbog toga, smatra, evropske integracije Crne Gore moraju biti više od uspješnog pregovaračkog procesa.

„One moraju rezultirati sistemom u kojem će svakoj budućoj vladi biti značajno teže da podredi državne institucije privatnim ili partijskim interesima“, kazao je Vujović.

Vujović je istakao i značaj SELDI mreže, koja više od dvije decenije okuplja organizacije civilnog društva širom jugoistočne Evrope sa ciljem mjerenja, poređenja i razumijevanja korupcije kao sistemskog fenomena, a ne samo kao skupa pojedinačnih slučajeva.

Prema njegovim riječima, SELDI je omogućio da se o zarobljavanju države govori na osnovu dokaza, a ne samo političkih procjena, da se porede razvoj i trendovi u regionu i da se iskustva građana uključe u javnu debatu.

„To je debata koja se prečesto odvija samo među institucionalnim i političkim akterima“, kazao je Vujović.

Direktor Makedonskog centra za međunarodnu saradnju (MCIC) Aleksandar Kržalovski je, kao važan dio događaja, izdvojio predstavljanje novog regionalnog izvještaja o borbi protiv korupcije, koji će biti objavljen danas, a koji prati nivo korupcije u zemljama Zapadnog Balkana i objavljuje se svake dvije godine.

„Pratimo nivo korupcije u svim zemljama Zapadnog Balkana i učimo jedni od drugih ko ostvaruje bolje rezultate i na koji način. Upravo je razmjena iskustava jedan od ciljeva današnjeg foruma, kako bi zemlje mogle učiti iz iskustava država koje su naprednije ili mogu ponuditi dobre primjere u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, kazao je Kržalovski.

Tokom prvog panela „Poglavlje 24: Pravda, sloboda i bezbjednost – Unapređenje reformi u sektoru bezbjednosti na Zapadnom Balkanu“, načelnik Odjeljenja za borbu protiv korupcije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Peđa Tanjević kazao je da se Crna Gora nalazi u fazi u kojoj rezultate reformi mora dokazivati kroz konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i drugih oblika teškog kriminala.

Podsjetio je da je Crna Gora važnu formalnu prekretnicu u pregovaračkom procesu ostvarila u junu 2024. godine, kada je dobila završna mjerila za poglavlja koja se odnose na vladavinu prava.

„Praktično smo sa političke i tehničke faze prešli u ovu treću, najtežu fazu, gdje svojim radom i postignutim rezultatima morate dokazati da funkcionišu zakonodavne promjene koje su usvojene i da reformu sprovodimo suštinski, a ne samo formalno“, kazao je Tanjević.

Kako je naveo, u toj fazi posebno se dokazuju rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca i trgovine ljudima. U fokusu su, prema njegovim riječima, i migracije, azil, vizna politika i međunarodna policijska saradnja.

Tanjević je kazao da je Evropska komisija u izvještaju za 2025. godinu konstatovala da je pravni okvir koji je Crna Gora uspostavila u borbi protiv organizovanog i teškog kriminala usklađen sa pravnim okvirom Evropske unije, kao i da su kapaciteti kojima raspolaže ocijenjeni kao zadovoljavajući. Istovremeno, ukazano je, kako je dodao, na određene slabosti koje su ostale.

Među njima je izdvojio korupciju unutar organa za sprovođenje zakona, organizaciju pojedinih policijskih struktura i potrebu za stabilnijim rukovođenjem policijom.

Govoreći o aktivnostima MUP-a, Tanjević je kazao da su, nakon sprovedene analize, otvorena „dva fronta“.

„Prvi je osnovna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Drugi front je jačanje etike i integriteta policijskih službenika i samog Ministarstva unutrašnjih poslova“, kazao je Tanjević.

On je istakao da policija, kao prva linija borbe protiv kriminala i korupcije, mora dodatno ojačati sopstvene redove kako bi zadobila povjerenje građana, koje je označio kao najbližeg partnera policije.

Tanjević je kazao da je MUP započeo proces modernizacije i digitalizacije, kao i tehničkog opremanja i obnove ljudskih resursa.

„Završili smo nekoliko javnih poziva za zapošljavanje novih kadrova, jer je policija bila u deficitu sa kadrovima“, rekao je Tanjević.

Govoreći o preporukama Evropske komisije, Tanjević je naveo da je MUP imao devet preporuka u svojoj nadležnosti. Od toga su četiri, prema njegovim riječima, u potpunosti ispunjene, dvije tokom 2024. godine i dvije u posljednjem izvještajnom periodu za 2025. godinu.

Četiri preporuke su, kako je kazao, djelimično ispunjene, dok jedna nije ispunjena.

Ta preporuka odnosi se na zabrinutost zbog neprimjerenog političkog uticaja na izbor menadžmenta Uprave policije i rukovodećih kadrova.

„Analizom smo utvrdili da je bio veliki uticaj politike i da je trebalo raditi na depolitizaciji“, kazao je Tanjević.

On je naveo da je u januaru ove godine izabran direktor Uprave policije u punom mandatu, koji je nakon dolaska na funkciju raspisao javni konkurs za izbor svojih pomoćnika.

Prema njegovim riječima, očekuje se i da direktor policije raspiše interni poziv za postavljanje načelnika regionalnih centara, u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima.

Tanjević smatra da bi se na taj način mogla otkloniti zabrinutost zbog neprimjerenog političkog uticaja, navodeći da očekuje da će navedena preporuka u narednom izvještavanju promijeniti status.

Na pitanje da li očekuje ispunjavanje svih zahtjeva do kraja godine, Tanjević je kazao da se tim pitanjem ne bi trebalo previše opterećivati.

„Mladost je preuzela rukovođenje Crnom Gorom. To je neka pozitivna energija koja mi se sviđa, bez obzira na to da li se neko od njih nalazi u poziciji ili opoziciji. Zauzeli su neki zajednički stav da evropska integracija nema alternativu i da je naš cilj ulazak u porodicu evropskih naroda“, kazao je Tanjević.

On je poručio da rokovi ne bi trebalo da budu važniji od kvaliteta reformi.

„Ne treba se opterećivati rokom, jer zatvaranjem i poštovanjem tog roka nećemo završiti ništa. Nama je najbitnije da dan poslije zatvaranja pregovaračkog poglavlja i pregovora naše institucije budu u boljem stanju i da bolje rade, odnosno da su doživjele suštinsku reformu u odnosu na dan prije zatvaranja pregovora“, kazao je Tanjević.

Direktor Direkcije za EU i međunarodnu saradnju Ministarstva unutrašnjih poslova Bugarske Rosen Kukušev kazao je da države regiona dijele granice i transportne koridore, ali i da se suočavaju sa istim kriminalnim mrežama, migracionim rutama, nezakonitim finansijskim tokovima, kao i sve izraženijim sajber i hibridnim prijetnjama.

„Zato Bugarska snažno podržava evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Ali ne treba da čekamo da naši partneri sa Zapadnog Balkana pristupe EU da bismo izgradili zajednički evropski bezbjednosni prostor. Operativno, moramo da ga gradimo sada“, kazao je Kukušev.

On je podsjetio da je Bugarska prošla kroz proces pristupanja Evropskoj uniji, kao i kroz noviji proces potpune integracije u Šengen, navodeći da je jedno od iskustava te države da evropske integracije mogu obezbijediti zakonodavstvo, standarde i institucionalne modele, ali da bezbjednost i vladavinu prava na kraju obezbjeđuju funkcionalne institucije.

Posebno je ukazao na pitanje otpornosti institucija na korupciju, politički pritisak i uticaj kriminala.

Govoreći o vezi između korupcije, zarobljavanja države, ekonomske bezbjednosti i geopolitičke ranjivosti, Kukušev je kazao da je „korupcija je prijetnja unutrašnjoj bezbjednosti.“

„Kada organizovani kriminal uspije da utiče na javne institucije, razlika između organizovanog kriminala i korupcije postaje sve manje jasna“, naveo je Kukušev.

Ukazao je i da da novi program bugarske vlade predviđa profesionalan, depolitizovan i odgovoran sistem unutrašnje bezbjednosti, uključujući periodične provjere integriteta i lojalnosti, kao i pojačano testiranje integriteta za radna mjesta izložena visokom riziku od korupcije.

Kukušev je ukazao i na potrebu snažnije regionalne saradnje, jer kriminalne organizacije, kako je kazao, ne razmišljaju u kategorijama država članica i zemalja kandidata, već kroz rute, tržišta, ranjivosti i profit.

„Naš institucionalni odgovor stoga sve više mora da prati geografiju prijetnji. To podrazumijeva snažniju saradnju institucija za sprovođenje zakona, zajedničke istrage i operacije, razmjenu informacija i mapiranje čitavog kriminalnog ekosistema – od mjesta porijekla, preko tranzita, do krajnjeg odredišta“, kazao Kukušev.

On je poručio da države kandidati ne treba prvo da završe sve reforme, pa tek onda da postanu evropski bezbjednosni partneri.

„Oni su već naši bezbjednosni partneri. Pitanje je kako ih, kako reforme napreduju i kako se ispunjavaju potrebni standardi i zaštitne mjere, možemo postepeno približavati evropskoj operativnoj saradnji“, kazao je Kukušev.

To, prema njegovim riječima, podrazumijeva snažniju razmjenu informacija, više zajedničkih istraga i operacija, zajedničke procjene prijetnji, obuke i razmjenu stručnjaka, kao i dublju saradnju sa evropskim institucijama i državama članicama EU.

Govoreći o budućim izazovima, Kukušev je posebno izdvojio vještačku inteligenciju, šifrovanu komunikaciju, kriptovalute, sajber kriminal, dronove i sve sofisticiranije digitalne finansijske strukture.

„Pitanje za sve nas je: gradimo li institucije sposobne da se nose sa prijetnjama 2030. godine ili još reformišemo institucije osmišljene za prijetnje iz 2015. godine?“, kazao je Kukušev.

On je dodao da digitalizacija može povećati efikasnost rada organa za sprovođenje zakona, ali i smanjiti mogućnosti za korupciju kroz ograničavanje diskrecionog odlučivanja, stvaranje tragova revizije i veću transparentnost institucionalnih procesa.

Kukušev je zaključio da je potrebno povezati istrage organizovanog kriminala sa finansijskim istragama i obavještajnim podacima o korupciji, ojačati regionalnu saradnju, organizovati više zajedničkih operacija protiv visokorizičnih kriminalnih mreža i razvijati zajedničke kapacitete u oblastima finansijskih istraga, sajber kriminala, digitalne forenzike i upravljanja granicama.

„Možda je još važnije da pređemo sa ideje saradnje sa Zapadnim Balkanom na koncept zajedničke evropske bezbjednosti sa Zapadnim Balkanom“, poručio je Kukušev.

Zamjenica ministra unutrašnjih poslova Albanije Silva Caka istakla je da je Albanija u prethodnom periodu ostvarila značajan napredak u ključnim oblastima Poglavlja 24, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala, saradnju u oblasti droga, trgovinu ljudima, povraćaj imovine, upravljanje granicama, migracije, azil i viznu politiku.

Kao važan trenutak izdvojila je Osmi međuvladin sastanak Albanije i EU, održan 26. maja 2026. godine, kada je Evropska unija potvrdila ispunjavanje prelaznih mjerila za Poglavlje 24 i početak procesa za ispunjavanje završnih mjerila. Caka je ocijenila da je to priznanje ostvarenog napretka, ali i jasna poruka da naredna faza zahtijeva snažniji fokus na sprovođenju reformi i mjerljivim rezultatima.

Caka je izdvojila i napredak u oblasti kontrole vatrenog oružja, navodeći da je usvojen zakon o uvozu, izvozu i tranzitu vatrenog oružja, njegovih osnovnih komponenti i municije, dok su u decembru 2025. godine usvojeni Nacionalna strategija za malo i lako naoružanje, municiju i eksploziv za period 2025–2030. i prateći akcioni plan za period 2025–2028.

„Poseban fokus stavljen je na povraćaj imovine stečene kriminalom. Usvajanjem zakona o Kancelariji za povraćaj imovine dodatno je ojačan institucionalni okvir za identifikaciju, praćenje, oduzimanje i povraćaj prihoda stečenih kriminalnim aktivnostima. Kancelarija za povraćaj imovine unaprijeđena je u Direktorat za povraćaj imovine, koji djeluje u okviru Generalne direkcije Državne policije i sada je u potpunosti operativan“, rekla je Caka.

Govoreći o borbi protiv trgovine ljudima, Caka je navela da je Albanija ojačala mehanizme zaštite i upućivanja žrtava, dok je Nacionalni mehanizam za upućivanje u potpunosti operativan i omogućava bolju saradnju institucija uključenih u identifikaciju, upućivanje i pružanje pomoći žrtvama.

„U oblasti borbe protiv droga, Albanija je, kako je kazala, dodatno uskladila krivično zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i ojačala institucionalne kapacitete za praćenje i izvještavanje o drogama i novim psihoaktivnim supstancama. Uspostavljen je Nacionalni sistem ranog upozoravanja u okviru Državne policije, dok Nacionalna opservatorija za droge u okviru Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite treba da doprinese tome da se politike u ovoj oblasti sve više zasnivaju na pouzdanim podacima i dokazima“, navela je Caka.

Treća velika oblast Poglavlja 24, prema njenim riječima, odnosi se na migracije, azil, viznu politiku, šengensku pravnu tekovinu i spoljne granice.

„Albanija je nastavila da jača kapacitete za upravljanje migracionim tokovima i usklađivanje sa evropskim standardima. Kao važne dokumente izdvojila je Nacionalnu strategiju za migracije 2024–2030, Strategiju integrisanog upravljanja granicama i Nacionalni plan za vanredne situacije u slučaju mješovitih migracionih tokova“, rekla je Caka.

Caka je istakla da su organizovane kriminalne mreže, rute trgovine ljudima, tržišta droge, krijumčarenje oružja i neregularne migracije po prirodi transnacionalni i da zahtijevaju koordinisan regionalni i međunarodni odgovor.

„Regionalna saradnja treba da bude sastavni dio procesa pristupanja EU, uz jačanje razmjene informacija, operativne saradnje policijskih i drugih organa i zajedničkog odgovora na prekogranični kriminal“, smatra Caka.

Ona je poručila da ispunjavanje prelaznih mjerila za Poglavlje 24 nije kraj procesa, već početak nove i zahtjevnije faze, u kojoj je fokus na završnim mjerilima i dokazivanju da su usvojene reforme u potpunosti sprovedene, održive i da daju rezultate u praksi.

Događaj je realizovan uz finansijsku podršku Evropske unije i Centralnoevropske inicijative, uz doprinos Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije