POBJEDA: Da li imate neke posebne pripreme za 25. maj za kada ste zakazali i početak suđenja u specijalnim predmetima gdje je više optuženih?

SAVIĆ: U skladu sa planom sudova za ublažavanje mjera u cilju sprečavanja širenja korona virusa predviđena je potpuna normalizacija rada u sudovima počev od 25. maja, a što se u prvom redu odnosi na normalizaciju održavanja ročišta i glavnih pretresa. Da bi se takvo nešto moglo ostvariti sudovi, pa među njima i Viši sud u Podgorici, od 4. maja počinje sa normalnim funkcionisanjem u smislu prisutnosti sudija i saradnika na radnim mjestima upravo u cilju blagovremene pripreme i uručenja procesnih poziva u predmetima u kojima ročišta i pretresi nijesu zakazani. Svjesni da se do 24. maja situacija može i promijeniti, ali ako se bude razvijala onako kako svi mi to želimo, to je termin kada bi se sud trebalo vratiti punim redovnim aktivnostima. Kako je već sada izvjesno da će i u najpovoljnijem scenariju dio mjera koji se odnosi na održavanje fizičke distance i dalje biti na snazi, to je činjenica da se iz tehničkih razloga neće moći organizovati suđenja sa velikim brojem okrivljenih. Treba imati u vidu da imamo predmete i sa po više desetina okrivljenih i u tim situacijama apsolutno je nemoguće održavati suđenja u sudnicama Višeg suda. Prema tome, nemojte se začuditi ako dobijete informaciju da će se neki glavni pretresi održavati u salama na koje vjerovatno nikada nijesmo pomislili da će služiti kao sudnice.

POBJEDA: Kako je Viši sud funkcionisao u režimu ograničenog rada zbog opasnosti od širenja korone i da li je ovaj režim rada proizveo probleme kao na primjer kada su u pitanju rokovi između zakazivanja dva suđenja?

SAVIĆ: Čini mi se da je prerano dok još traje epidemija davati konačne ocjene o tome kako je sud funkcionisao, ali prema onome što za sada možemo da konstatujemo ne mogu a da ne istaknem da sam veoma zadovoljan i radom i ponašanjem sudija i zaposlenih u sudu u prethodnom periodu.

Moramo biti svjesni da smo u jednom periodu bili u situaciji kada je dolazak na posao predstavljao visoki rizik po život i zdravlje onih koji dolaze na posao i njihovih porodica. Ne želim time na bilo koji način da izjednačavam rizike kojima su bile izložene druge profesije, u prvom redu zdravstveni radnici, ali ne možemo negirati da su, u situaciji kada niti su postojale niti bi predsjednik suda primijenio bilo kakve represivne mjere prema onima koji ne dolaze na posao, gotovo sve sudije bile na radnim mjestima. O tome govore i statistički podaci, prošle godine u periodu od 1. januara do 28. aprila ukupno je riješeno 4.072 predmeta, a ove godine u istom periodu 3.650, što znači da je obim rada u najkritičnijem periodu smanjen za oko 10 odsto, što je veoma zadovoljavajući podatak s obzirom na situaciju. Naravno da je najveći zastoj bio u onim referatima koji podrazumijevaju ročišta i pretrese kojima prisustvuju stranke, odnosno prvostepeni krivični i specijalni referat. U tim referatima bilo je i biće prekoračenja rokova u zakazivanju glavnih pretresa koja pominjete i koja su bez ikakve dileme posljedica objektivne situacije -nemogućnosti pristupa stranaka i obezbjeđenja fizičke distance u sudnici, a ne odsustva sudija i saradnika.

POBJEDA: Koliko je ukupno predmeta bilo u radu tokom prošle godine u Višem sudu u Podgorici i koliko je riješeno?

SAVIĆ: Tokom 2019. godine Viši sud u Podgorici je zaprimio 12.344 predmeta, pa je sa zaostatkom iz 2018. godine ukupno u radu bilo 15.192 predmeta. Riješeno je 12.311 predmeta, tako da je sa delegiranih 518 predmeta zaostatak predmeta na kraju 2019. u odnosu na kraj 2018. godine smanjen za 485. Ostalo je neriješeno 2.363 predmeta. Ovaj broj predmeta je ispod broja prosječnog tromjesečnog priliva. Bez obzira na situaciju sa korona virusom, u tekućoj godini ćemo uložiti napore da sve ono što je izgubljeno u martu i aprilu bude kompenzirano povećanim radnim angažovanjem u ostalom dijelu godine, te je cilj na kraju 2020. godine da imamo dalje smanjenje zaostatka. Na koji način će se to realizovati odlučiće se tokom godine, ali mislim da je nerealno očekivati da tokom ove godine u Višem sudu u Podgorici godišnji odmori koji se tradicionalno koriste u ljetnjim mjesecima budu realizovani u istom obimu kao što bi to bilo i da nije pandemije.

POBJEDA: Koliko sudija trenutno radi u Višem sudu, a koliko njih je u specijalizovanom odjeljenju? Da li je taj broj dovoljan imajući u vidu porast optužnica Specijalnog tužilaštva?

SAVIĆ: Trenutno su u Višem sudu u Podgorici popunjena sva sudijska mjesta, odnosno imamo 41 sudiju i predsjednika suda. U odnosu na prošlu godinu gotovo je dvostruko uvećan broj sudija koje postupaju kao sudeće sudije u Specijalnom odjeljenju, tako da ih je sada devet. Ova odluka je uzrokovana ne samo povećanjem broja predmeta u Specijalnom odjeljenju već i njihovog drastičnog usložnjavanja. Kako je na današnji dan u radu Specijalnog odjeljenja 60 predmeta, to bi se na prvi pogled mogao izvesti zaključak da sudije u Specijalnom odjeljenju nijesu posebno opterećene, što je pogrešno. Svi specijalni predmeti imaju visok stepen složenosti, uvijek se radi o većem broju okrivljenih sa veoma složenim i brojnim činjeničnim opisima i takve vrste predmeta zahtijevaju stepen radnog angažovanja koji je neuporediv sa bilo kojim drugim sudijskim referatom.

POBJEDA: U koliko slučajeva je za posljednje četiri godine Viši sud donio odluke o trajnom oduzimanju imovine i o kolikim vrijednostima je riječ?

SAVIĆ: Trajno oduzimanje imovine je zasnovano na opštoj odredbi iz člana 112 Krivičnog zakonika Crne Gore da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom. Međutim, konkretno oduzimanje se vrši kroz više različitih postupaka počev od redovnih krivičnih postupaka u kojima se kroz odluku o mjerama bezbjednosti, imovinskopravnom zahtjevu ili na osnovu prethodno pomenute opšte odredbe oduzima imovinska korist, pa do posebne procedure predviđene „proširenim oduzimanjem imovinske koristi“ za koje osuđeno lice ne može da dokaže porijeklo. Pretpostavljam da se vaše pitanje odnosi upravo na ovo prošireno oduzimanje, a imajući u vidu da su neki od tih predmeta bili izuzetno medijski eksponirani. U tim postupcima do sada su oduzeta tri stana i jedna kuća, više putničkih vozila, dragocjenosti i novca.

POBJEDA: Koliko je Viši sud u prošloj godini izvršio kontrola optužnica i koliko je njih potvrđeno?

SAVIĆ: U 2019. godini ukupno u prvostepenom krivičnom i specijalnom referatu riješeno je 212 predmeta kontrole optužnice, od kojih je u 188 predmeta optužnica potvrđena. Kada se ima u vidu da se obustave postupka u postupku kontrole optužnice uglavnom odnose na predmete u kojima oštećeni preuzimaju gonjenje od državnog tužilaštva, to se mora konstatovati da je kvalitet optužnica podnijetih od strane tužilaštva zadovoljavajući. Naravno, svaka potvrđena optužnica ne znači da će biti donijeta i osuđujuća presuda, jer su zakonski osnovi za potvrđivanje optužnice različiti u odnosu na zakonske osnove za donošenje osuđujuće presude.

POBJEDA: Prokomentarišite optužbe Duška Kneževića da ste od njega primali novac preko bivšeg sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića, ali i napade opozicionih lidera koji su se našli na optuženičkoj klupi Višeg suda koji su tvrdili da ste učestvovali u skrivanju identiteta svjedoka saradnika?

SAVIĆ: Izjavu gospodina Duška Kneževića sam već prokomentarisao i to na pres konferenciji neposredno nakon što je ista objavljena u medijima. Ponavljam da se radi o lažnoj tvrdnji i nemam ništa da dodam ili oduzmem o onome što sam tada saopštio. Međutim, moram da ukažem da je iznošenjem takvih tvrdnji gospodin Knežević prouzrokovao da sam morao podnijeti zahtjeve za izuzeće od postupanja u njegovim predmetima i da je, ukoliko je to bila svrha iznošenja lažnih činjenica, tu svrhu postigao. Ostaje za razmišljanje i u okviru pravosuđa i u okviru pravne nauke da li je prihvatljivo da se na ovaj način, prostim iznošenjem lažnih činjenica ili podnošenjem lažnih krivičnih prijava koje takođe mogu biti razlozi za izuzeće postupajućih sudija, praktično omogućava okrivljenim da eleminišu iz postupka sudije koje su zadužene predmetima.

Vezano za izjave opozicionih lidera, a koje nije teško identifikovati s obzirom na to da navodite da se radi o optuženima pred Višim sudom u Podgorici, mislim da se, ukoliko mi neka od njih nije promakla, uglavnom odnose na vrednosne sudove koje imaju o meni i mom radu i koje kao njihov lični stav ne želim da komentarišem. Smatram da svaki sudija, pogotovu predsjednik suda, ako se već opredijelio i konkurisao za takvu funkciju, mora biti spreman da podnese sve negativne kvalifikacije koje se daju o njegovom radu pogotovo kad dolaze od procesno zainteresovanih stranaka i da mora da se fokusira samo na to što o njegovom radu misle više sudske instance kroz odluke o žalbama. Pravosuđe u svim zemljama svijeta funkcioniše po principu višestepenosti, svako ima pravo na djelotvoran pravni lijek i stranka koja je nezadovoljna kvalitetom rada sudije uvijek tu odluku može ispitati pred višom sudskom instancom, a u novije vrijeme i van redovnih sudskih instanci, odnosno pred Ustavnim sudom i Evropskim sudom. Prema tome, mišljenje bilo kojeg okrivljenog o ličnim i profesionalnim kvalitetima sudija dato iz bilo kojeg razloga nije nešto što treba da predstavlja odrednicu za rad sudija i mislim da tome sudije ne treba da daju značaj. Na kraju, pravo je okrivljenog da se brani kako hoće, pa i da ne govori istinu, a pravo je suda da sudi u sudnici.