Time je napravljen i važan korak ka tome da Rožaje dobije prvu ulicu imenovanu po ženi, saopštili su Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Paula Petričević.
“U odgovoru od 28. oktobra, Sekretarijat za sport, kulturu i mlade navodi da će inicijativu uputiti Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova i preduzeti sve neophodne mjere ‘kako bi se predmetna inicijativa realizovala na zadovoljstvo svih nas’. Sekretarijat ističe da je profesorica Fetahović svoj radni vijek posvetila rodnom gradu, generacijama prenosila znanje i ljudske vrijednosti, a svojim primjerom podsticala obrazovanje, naročito žena”, piše u saopštenju.
Ako Savjet prihvati inicijativu, Sekretarijat će nadležnom ministarstvu dostaviti Program za promjenu naziva ulica, kako propisuje Zakon o spomen-obilježjima.
“Pozdravljamo podršku Opštine Rožaje i očekujemo da Savjet bez odlaganja razmotri i usvoji inicijativu. Vjerujemo da postoji dovoljno razloga i društvenog konsenzusa da Rožaje konačno dobije prvu ulicu imenovanu po ženi, i to po ženi koja je svojim radom trajno zadužila lokalnu zajednicu”, dodaje se u saopštenju.
Hedija Heda Fetahović rođena je 1942. godine u Rožajama. Nakon završene Srednje učiteljske škole u Novom Pazaru radila je kao učiteljica u Osnovnoj školi „Mustafa Pećanin“, a potom je diplomirala slavistiku u Prištini. Do kraja radnog vijeka predavala je ruski jezik u Gimnaziji „30. septembar“ u Rožajama. Preminula je 2004. godine.
“Podsjećamo da su nevladine organizacije i građanske aktivistkinje sličnu inicijativu uputile i Opštini Šavnik 16. oktobra, s prijedlogom da jedna ulica dobije ime dr Koviljke Tomić-Stanković, botaničarke i prve Crnogorke koja je doktorirala živeći i radeći u Crnoj Gori. Ni Šavnik, njen rodni kraj, danas nema nijednu ulicu imenovanu po ženi. Očekujemo da i ta inicijativa dobije pozitivan odgovor”, navodi se u saopštenju.
Poručuju da su žene ostavile neizbrisiv trag u obrazovanju, nauci, kulturi i razvoju crnogorskog društva, ali da su i dalje “gotovo nevidljive na mapama naših gradova”.
Preporučeno
“Prema dostupnim podacima, od približno 740 imenovanih ulica u Crnoj Gori, svega oko 40 nosi imena žena. To je nesrazmjera koja govori ne samo o odnosu prema prošlosti, već i o vrijednostima koje danas biramo da istaknemo u javnom prostoru. Nastavićemo da pokrećemo inicijative kako bi zaslužne žene Crne Gore dobile mjesto koje im pripada – u nazivima ulica, javnim obilježjima i kolektivnom pamćenju”, piše u saopštenju.















