Prosvjetari kažu da Vlada mora uraditi sve što je u njenoj moći da povrati ugled obrazovnog sistema, a samim tim i dostojanstvo prosvjetnih radnika. Sindikat prosvjete traži od budućeg ministra prosvjete da hitno pristupi reformi obrazovanja, jer je postojeću reformu pregazilo vrijeme, a nije ni dala očekivane rezultate.

” Sve moderne, tehnološki i finansijski razvijene države ulažu u obrazovanje, u kadrove, infrastrukturu, nastavne planove i programe, rade na modernizaciji obrazovnog sistema. Samo jako obrazovanje, koje će školovati sposobne i kvalitetne kadrove, može našoj državi donijeti prosperitet”, saopštili su iz Sindikata.

Protiv uticaja politike

Traže da Vlada, kroz zakonska i druga akta, oslobodi zapošljavanje u prosvjeti od politike, tako što će vratiti kriterijume prilikom zapošljavanja, kako prosvjetnih i ostalih radnika, tako i direktora.

” Vlada mora pomoći Sindikatu prosvjete da kroz izmjene i dopune Krivičnog zakona prosvjetni radnici dobiju status službenog lica. Vlada mora osmisliti način da poziv prosvjetnog radnika kod mladih ljudi ponovo bude atraktivan i poželjan – sve manje mladih ljudi studira nastavničke fakultete, a među njima je sve manje najboljih srednjoškolaca. Nedostatak kadra u prosvjeti je sve izraženiji u čitavoj Crnoj Gori”, naveli su oni.

Ističu da budžet za prosvjetu mora prestati da bude socijalni – samo za plate i krpljenje rupa u infrastrukturi.

” Vlada mora naći novac i uložiti ga u izgradnju novih zgrada i obnavljanje postojećih, kao i uložiti u informatičku i ostalu infrastrukturu. Vlada mora naći načina da i dalje radi na uvećanju zarada prosvjetnih radnika. Plate nijesu jedini, ali jesu veoma važan faktor da bi prosvjetni radnici bili zadovoljni. Samo zadovoljan prosvjetni radnik može dati puni doprinos u učionici”, istakli su iz Sindikata.

Ministarstvo prosvjete i Sindikat mimoilaze se u tumačenju propisa prilikom organizovanja štrajka.

Iz Ministarstva su Pobjedi kazali da je pravo na štrajk zagarantovano Ustavom, ali da se mora obezbijediti minimum procesa rada.

Sindikat prosvjete, međutim, smatra da su propisi zastarjeli, da treba da se promijene, ali nijesu uspjeli da se dogovore sa Ministarstvom.

Propisi predviđaju da moraju da drže časove 45 minuta, što smatraju da onda nema prostora da se bilo kakva aktivnost nazove – štrajkom, kad moraju da rade.

Ministarstvo, ipak, smatra da je pravna situacija u vezi sa štrajkom već regulisana Zakonom i Uredbom i da nema potrebe da se mijenjaju postojeća zakonska rješenja.

Predsjednik Sindikata mr Radomir Božović je za Pobjedu kazao da štrajk upozorenja može da traje najviše sat, a ovaj bi trebalo da traje 45 minuta i da se organizuje prvog ili drugog radnog dana.

Iz Ministarstva prosvjete odgovaraju da je pravo na štrajk zagarantovano Ustavom. Zakonom o štrajku, podsjećaju oni, predviđeno je da u određenim djelatnostima od javnog interesa, čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da ugrozi živote ljudi ili da nanese štetu velikih razmjera, pravo na štrajk zaposlenih može se ostvariti ako se ispune posebni uslovi predviđeni zakonom.

” Istim zakonom regulisano je da prosvjeta predstavlja djelatnost čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da nanese štetu velikih razmjera. Iz tog razloga donesena je i Uredba o minimumu procesa rada i jačina njegovog obezbjeđivanja u ustanovama javnog obrazovanja”, navode oni.

Božović je, međutim, ranije komentarisao da ako nastavnici donesu odluku da žele da organizuju štrajk, mogu da obustave nastavu, da ne moraju da drže časove 45 minuta.

Takav stav Sindikata proizašao je nakon neuspjelog pokušaja da se dogovore sa Ministarstvom prosvjete o donošenju akta kojim će da se definiše minimum procesa rada u slučaju štrajka.

Godinama Sindikat ukazuje na problem što je Zakon o štrajku donešen 2015. godine, a novi akt o minimumu procesa rada je trebalo da se donese šest mjeseci nakon toga, što nije učinjeno, govorio je Božović.

Po starom aktu o minimumu procesa rada iz 2003. godine nastavnici, kako su komentarisali, u suštini nemaju pravo da štrajkuju, jer moraju da drže časove 45 minuta, te mogu da ne drže samo dopunsku nastavu.

Formirali radnu grupu, pa odustali

Sindikat prosvjete Crne Gore ranije je uputio dva dopisa Ministarstvu prosvjete u kojima je inicirao da se formira zajednička radna grupa koja bi imala zadatak da utvrdi akt o minimumu procesa rada.

Nije bilo odgovora, pa su poslali i treći dopis, nakon čega su uslijedile konsultacije i načelno je dogovoreno da treba da se formira radna grupa, poručivao je Božović. Sindikat je potom formirao tročlani tim.

Međutim, predsjednik Sindikata Božović kaže da od tada nijesu dobili pozitivan odgovor o formiranju radne grupe. U javnosti su, navodi Božović, pročitali istupanje Ministarstva odakle je poručeno da je pravna situacija o štrajku već regulisana Zakonom i Uredbom i da tu nema potrebe da se mijenjaju postojeća zakonska rješenja.

Sindikat prosvjete je zato nedavno obavijestio Ministarstvo da će prosvjetari, kada procjene da ima potrebe za tim, organizovati štrajk, ne obazirući se na akt o minimumu procesa rada iz 2003. godine, koji, kako smatraju, nije više zakonit.

” Obavještavamo vas da će Sindikat u slučaju organizovanja štajka usljed nedostatka minimuma procesa rada primjenjivati pravila o štrajku kao da nije određen minimum procesa rada. Minimum procesa rada koji nije definisan pravilima ne može da postoji, a to znači da ga nema”, naveo je Božović u dopisu koji je ranije poslao ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću.

Konstatuje Sindikat da je po ovom pitanju Ministarstvo prosvjete jedino i isključivo odgovorno za nepostupanje i nedonošenje novog akta što je po Zakonu o štrajku bilo obavezno.

” Dovedeni smo u ćorsokak. Nijesmo mi krivi što se nije donio akt, mi smo inicirali da se donese. Poslodavac to ignoriše, ne može da se ponaša ovako, jer krši zakon. Druga strana, Ministarstvo prosvjete kaže da ih je baš briga”, rekao je Božović Pobjedi.

Dodaje da Sindikat nije retrogradna struja, da je njegov zadatak da štiti prava prosvjetara, te da će u slučaju nužde biti primorani da obustave nastavu.

” Nije došlo do dogovora sa Ministarstvom prosvjete”, zaključuje Božović. Prošle godine su nastavnici u više navrata tražili da štrajkuju zato što su bili nezadovoljni iznosima plata.