Video
– Imali smo drastičan diskontinuitet sa religijom, religijskim načinom života, i shvatanjem religije uopšte time što smo imali ideologiju koja je napravila taj diskontinuitet. Nasilno su ideologija i politika pokrile zaboravom samu religiju, i to do drastičnosti kod komunista – kada je religija zabranjivana – kazao je Božović.
Dodao je da smo imali situaciju da su komunisti nakon višedecinijske vladavine „preko noći“ postajali nacionalisti.
– A mnogi su postali i religiozni, što je suštinska suprotnost onome što je ideologija koja je dolazila sa komunizmom. U tim brzim promjenama ne vidim temeljne promjene, ne vidim proživljenost ili vjerovanje – naglasio je sagovornik N1.
On je govoreći o religiji kod nas podsjetio da su prethodne generacije građana u Srbiji završavali srednjoškolsko obrazovanje bez osnovnih znanja o velikim religijama.
– Nismo znali ništa o svim tim velikim knjigama, kao što su Biblija ili Kuran, i to je bilo čudno, da se ništa ne zna o tome. Ideologija i politika su imale fiksnu ideju da izumire religijska svijest. Međutim, to je besmislica, jer se ne shvata suština same religije. Zato mi se čini da smo imali drastičan diskontinuitet sa religijom, religijskim načinom života, i shvatanjem religije uopšte, time što smo imali ideologiju koja je napravila taj diskontinuitet. Nasilno je pokrila zaboravom samu religiju, i to do drastičnosti kod komunista kada je religija zabranjivana – kazao je Božović.
Rekao je da i kada se slavilo, onda se radilo to u tajnosti.
– Decenijama imamo diskontinuitet. U diskontinuitetu su se pokvarile mnoge stvari, jer sve ono što je običaj, obred i sve ono što ide uz praznik, pa i Božić – modifikovano je i pomalo zaboravljeno. Ostalo je negdje u sjećanju. Tako da imamo povratak religijskom načinu života nakon decenijskog prekida. Imamo mnogo zaboravljenog i sada imamo simuliranje da to jeste religija i religijski način života, a u stvari nije – istakao je Božović.
Konstatuje da su slave i sve forme obreda pretrpjele izmjene, pa i sam Božić, kao najradosniji hrišćanski praznik.
– Došlo je do nestajanja i do rasula vrijednosti. A kada dođe do rasula vrijednosti onda se čovjek mora vratiti osnovnim vrijednostima, smislu postojanja i smislu čovjeka. I to je najšri kontekst. A kod nas je dramatičan zato što mi u svemu što činimo – previše pretjerujemo. Previše pretjerujemo i u uspostavljanju i u degradaciji same vjere – rekao je Božović.
Govoreći o poruci koju šalje crkva vjernicima, ocjenjuje da se u obraćanju crkve često miješa i politika.
– Ovdje je crkva upućena na najšire slojeve, na najširi publikum. Ostaje pitanje kako poruka crkve stiže do samih ljudi, njihovih porodica i njihovog razumijevanja. Mislim da tu ima mnogo nesporazuma i te nesporazume vidimo svakodnevno, u onome što su religijski običaji. Tu se nameće nešto što dolazi iz samog konteksta politike ili države. I taj vjetar je često mnogo snažniji od onog koji dolazi iz same religije. Onda ostaje pitanje šta je pomjerilo sistem vrijednosti u tim ljudima, da li ono što se dešava u politici ili ono što se dešava u religiji – kazao je Božović.
Ukazuje na promjenljivost u samoj crkvi i kod vjernika.
Preporučeno
– Više nije ni religija kao što je bila a i vjernici nisu više kao što su nekada bili. Ostalo je mnogo onoga što je simultantno ili ono što je nametnuto. Djeluje neočekivano da smo masovno ateisti, a onda smo preko noći postali teisti, vjernici. Ja ne vjerujem u takvu promjenu iznutra. Religija mora dolaziti iz duševnosti, iz moralnosti i iz moralne dimenzije života. Ne vjerujem u takvu promjenu i zato mi se ponekad učini da prima previše u slavljenju i u prazniku, jer taj praznik često bude prazan, a on mora da bude pun ljepote, vrijednosti, istine i dobrote. Više je postao neka konfekcijska pomama kod ljudi koja se dešava u njihovom svakodnevnom životu – zaključio je Božović.
