Video
Ona je rekla da je na zemljama da odluče da li će vakcinacija protiv COVID19 biti obavezna ili ne.
“Ali to svakako nije strateški pristup koji preporučuje SZO u cilju povećanja obuhvata vakcinacijom“, rekla je Brajović agenciji MINA.
Prema njenim riječima, SZO preporučuje da je potrebno radi na boljem informisanosti građana i njihovom ohrabrivanju da se vakcinišu, kao i stvaranju uslova da vakcinacija bude jednostavan izbor za građane.
“Samo kroz efikasnu i dvosmjernu interakciju sa građanima možemo očekivati da će bezbjedne vakcine biti prepoznate kao djelotvorna mjera koja čuva zdravlje i živote svih”, poručila je Brajović.
Ona je naglasila da bi jedino za zdravstvene radnike bilo prihvatljivo da vakcinacija bude snažno preporučena, ali nikako obavezna.
Brajović je kazala da u situacijama kada je vakcinacija na dobrovoljnoj osnovi nezadovoljavajuća, a transmisija infekcije na neprihvatljivo visokom nivo, moguće je očekivati da će pojedine zemlje razmatrati mogućnost uvođenja obavezne vakcinacije.
“U takvim okolnostima treba sa posebnom pažnjom sagledati uvođenje sankcija ili novčanih kazni, budući da su to mjere koje uvijek produbljuju nejednakosti”, kazala je Brajović.
Ona je naglasila da svi moraju imati na umu da vakcinacija nije “čarobno rješenje”.
Brajović je poručila, da sada više nego ranije moraju svi biti oprezni i dosljedno sprovoditi mjere koje čuvaju zdravlje.
Na pitanje kada se može očekivati kraj epidemije, s obzirom na to da je vakcinacija po nekim državama već počela, Brajović je odgovorila da se procjenjuje da će tokom 2022. godine dovoljno osoba širom svijeta imati razvijen imunitet kroz vakcinaciju.
“Do tada, neophodno je istrajavati na javno zdravstvenim, učinkovitim mjerama”, poručila je Brajović.
Govoreći o novom soju koronavirusa koji se pojavio u više zemalja, Brajović je naglasila da uprkos mutacijama ključne mjere za kontrolu širenja infekcije ostaju nepromijenjene.
Međutim, kako je dodala, očekuje se da će se povećanjem obuhvata vakcinacijom protiv COVID 19, smanjivati prostor za cirkulaciju virusa, kao i njegov potencijal za mutacije i pojavu novih sojeva.
Brajović je navela da je u državama širom svijeta do sada administrirano 53,8 miliona doza vakcina.
“Do sada je najmanje sedam različitih vakcina administrirano, koje koriste tri različite bio-tehnološke platforme, a kampanje imunizacije se sprovode u 52 zemlje, od čega su 41 zemlje visokog nivoa razvoja”, kazala je Brajović.
Ona je dodala da se u 41 zemlji administrira jedna vakcina, dok se u 11 zemalja sprovodi imunizacija korišćenjem dvije vakcine.
Preporučeno
“Prema raspoloživim podacima, Pfizer-BioNTech vakcina administrira se u 44 zemalje, zatim Moderna u šest zemalja, Sinopharm u četiri, Gamaleya i Sinovac u po tri, dok se Astrazeneca, Covaxin and Covishield admistriraju u po jednu zemlju”, zaključila je Brajović.
