Iako su iz Vlade Crne Gore na pitanja portala Standard o odluci Upravnog suda po tužbi Zorana Brđanina, odgovorili da će se Komisija za kadrovska i administrativna pitanja izjasniti nakon dobijanja presude Upravnog suda, zakonski je jasno da su im ruke vezane i da jedino mogu postupiti po odluci suda kojom se Brđanin vraća na čelo policije.

Kako se u slučaju Zorana Brđanina istorija ponavlja po treći put, meritornom odlukom Upravnog suda u sporu pune jurisdikcije ova pravna stvar riješena i shodno zakonu ne vraća se Vladi na ponovno odlučivanje.

“Tako je bilo i poslije druge smjene Zorana Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost.

I ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je takav stav navodeći da meritorna odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, ali se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolegijalnog organa.

Šaranović je juče, u saopštenju za javnost, međutim, izrazio čuđenje zbog odluke suda.

Povezani članci

hronika

Upravni sud: Vlada po treći put nezakonito smijenila Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije

politika

Rakočević: Politički manevar čiji se konačan ishod naslućuje

politika

Vladin odgovor Ustavnom sudu: Inicijative za ocjenu ustavnosti Uredbe o zastupniku CG pred ESLJP neosnovane

“Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak najblaže rečeno čudna”, naveo je Šaranović.

OBRAZLOŽENJE UPRAVNOG SUDA

Upravni sud je u obrazloženju presude kojom je uvažio žalbu Brđanina naveo da stoji činjenica da u međusobnim odnosima dvije grane vlasti izvršne i zakonodavne nema mjesta primjeni Zakona o upravnom postupku, ali je naglašeno „da je predmet konkretnog spora usmjeren na poništaj rješenja o razrješenju direktora policije prije isteka vremena na koje je postavljen, što po prirodi stvari predstavlja upravnu stvar u smislu odredbe člana 2 Zakona o upravnom postupku“.

“Što dalje znači da odredbe posebnih zakona kojima se zbog specifične prirode upravnih stvari u pojedinim upravnim oblastima propisuju neophodna odstupanja od pravila upravnog postupka ne mogu biti u suprotnosti sa načelima i ciljem ovog zakona, niti umanjivati nivo zaštite prava i pravnih interesa stranaka propisanih ovim zakonom, kako je normirano odredbom člana 4 navedenog zakona, kao krovnog zakona u oblasti upravnog prava”, navodi se u obrazloženju presude Upravnog suda.

Sud podsjeća da je prijedlog za razrješenje Brđanina podnijet na osnovu člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima, a kao razlog za razrješenje navedeno je da Odbor za bezbjednost i odbranu, kao nadležni odbor, nije prihvatio Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. januar 2022 – 15. maj 2022. godine i Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 15. maj 2022 – 23. novembar 2022. godine.

“Međutim, u predmetnoj stvari, Odbor za bezbjednost i odbranu je Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. januar 2022 – 15. maj 2022. godine i Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 15. maj 2022 – 23. novembar 2022. godine, koji su blagovremeno dostavljeni, razmatrao tek na trećoj sjednice održanoj 21. decembra 2023. godine, i iste većinom glasova nije prihvatio, dok je na prvoj sjednici održanoj 12. decembra 2023. godine, Odbor za bezbjednost i odbranu razmatrao Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. jun – 15. novembar 2023. godine i isti većinom glasova prihvatio, što znači da su predmetni posebni izvještaji direktora policije za 2022. godinu razmatrani tek nakon navedenog posebnog Izvještaja za 2023. godinu”, navodi se u obrazloženju suda.

Dodaje se da, kako nadležni skupštinski Odbor nije postupio u roku normiranom u članu 41 stav 2 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da je javnopravni organ dužan da saglasnost, potvrdu, odobrenje ili mišljenje da u roku od 20 dana od dana kada je zatraženo, ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije propisano, „to nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu (st.3 člana 41 ZUP-a)“.

• U tom pravcu je ovaj sud već iskazao svoj stav u odlukama U.br. 3274/21 od 21. oktobra 2021. godine i U.br. 12564/2023 od 7. novembra 2023. godine.

“Navedeno znači da nije ispunjen uslov iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima za pokretanje postupka razrješenja direktora Uprave policije, pa samim tim ni za razrješenje tužioca, jer se predmetni izvještaji smatraju prihvaćenim. Ovo dodatno kod činjenice da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 13. aprila 2023. godine razmotrila i zaključkom broj 07-041/23-1690 od 20. aprila 2023. godine usvojila Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2022. godinu, koji je dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a na koju činjenicu osnovano ukazuje i tužilac”, navodi se u obrazloženju Upravnog suda.