test

Burić: Bruka će ostati, ali se makar odluka može opozvati

Standard

29/06/2024

08:40

Prof. dr Mihailo Burić, član Akademije inženjerskih nauka i učesnik konkursa za Trinaestojulsku nagradu, podržao je inicijativu fizičara Dragana Hajdukovića da se opozove odluka za izbor ovogodišnjih laureata, zbog ,,očigledne zloupotrebe komisije'' , odnosno žirija.



,,Urađena bruka će ostati, ali se još uvijek može zaustaviti i spriječiti”, naveo je Burić u reagovanju dostavljenom Pobjedi kritikujući brzinu i ishod odlučivanja o kandidatima, kojim je, kako je ukazao manifestovano nepoštovanje rezultata, rada, reference, kao i materijala koji su upućeni uz prateće prijedloge o kandidatima.

On se time pridružio stavovima Hajdukovića koji je uputio otvoreno pismo predsjedniku države Jakovu Milatoviću, lideru parlamenta Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću u kojem je zatražio poništenje i ponovno odlučivanje o kandidatima, uz napomenu da bi se on lično, u tom slučaju, povukao sa liste kandidata.

I Branka Šćepanović, poznata estradna umjetnica, koja je bila kandidatkinja, istakla da je nedopustivo za jedno ovakvo priznanje da prije zvanične objave, već nakon zaključenja konkursa, budu poznati ovogodišnji dobitnici.

Ministarstvo kulture i medija u šturom saopštenju za javnost objelodanilo je prije dva dana da je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade 27. juna (samo dan nakon što je utvrđena lista kandidata) odlučio da su dobitnici književnik Andrija Radulović, akademski slikar i dugogodišnji pedagog Branislav Bane Sekulić, kao i paroh nikšićki iz Eparhije budimljansko-nikšićke SPC Nikola Marojević, dok je ovo prestižno priznanje za životno djelo zavrijedio redovni univerzitetski profesor dr Dragan Koprivica.

,,Književnik Andrija Radulović dobio je nagradu za knjigu poezije „Otkup“, akademski slikar mr Branislav Bane Sekulić, redovni profesor u penziji za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom, kao i Nikola Marojević, doktor bogoslovskih nauka za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture”, bilo je sve što je u obrazloženju navelo Ministarstvo.

Odluku je većinskim odlučivanjem, u tajnom glasanju, donio žiri u sastavu: prof. dr Nikola Vukčević, predsjednik, i članovi Želidrag Nikčević, doc. dr Miloje Šundić, Sulejman Kujević, prof. Miloje Aranitović, prof. Nikola Rakočević i doc. dr Adnan Prekić. O laureatima se odlučivalo na sjednici žirija u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju, dan nakon što je utvrđena lista kandidata, po njih 28 u dvijema kategorijama – za životno djelo, i nagradu za ostvarenja u minuloj godini.

Predsjednik žirija od kojeg smo tražili komentar i obrazloženje odluka naveo je da se u propisanoj proceduri možemo obratiti i tražiti zapisnik o odlučivanju i obrazloženja od Ministarstva kulture i medija.

Iz Ministarstva kojem smo, nakon objelodanjivanja odluke žirija, uputili dopis, juče su nas obavijestili da žiri shodno Poslovniku o radu ima rok od tri dana od dana održavanja sjednice (27. juna), za dostavljanje obrazložene odluke Ministarstvu i Skupštini.

,,U odnosu na zapisnik sa sjednice upućujemo Vas na proceduru propisanu Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (Sl. list CG, br. 44/12 i 30/17) po kojem se ostvaruje pravo na pristup informacijama u posjedu organa vlasti”, odgovoreno je iz Ministarstva Pobjedi.

Niko od državnih zvaničnika, niti Ministarstvo, nije se oglasio povodom apela i zahtjeva dijela kandidata.

Javnost da vidi konkursne materijale

Profesor Burić je u reagovanju naveo da mu je bilo ispod elementarnog ljudskog dostojanstva baviti se „specijalnom operacijom ovogodišnje komisije“ za, kako je naveo, Trinaestojulsku „nagrdu“, ali da je nakon stava prof. dr Dragana Hajdukovića promijenio odluku.

On je naglasio da je prof. Hajduković u svom reagovanju otkrio elementarno važnu stvar – da komisija nije mogla za ovako kratko vrijeme pregledati materijal svih učesnika u konkursu, te da je jasno da je odluka donijeta bez uvida u konkursne materijale i „time je počinjeno ozbiljno krivično djelo“.

,,Ako se tome doda da je nagradu dobio profesor, šef parkinga Podgorice, sa sposobnostima pisanja „skečeva“ i doktor teologije, sa sposobnostima ‘širenja kulture’ , slika odlučivanja se kompletira. A postaje potpuno kompletna kada se zna da su svi drugi kandidati bolji od predloženih, jer se radi o opštepoznatim stvaraocima”, kazao je Burić navodeći da se u to može lako uvjeriti uvidom u konkursne materijale.

Smatra da „nakon užasnog postupka“ žirija, sve konkursne materijale treba istaći na sajtu Ministarstva kulture, da narod vidi što su učinjeli „članovi komisije“.

,,Bilo bi pošteno da Ministarstvo to uradi, a da li će, njihova je stvar. U materijalima se nalaze prijave svih kandidata, koje ispadoše niže vrijedne od predloženih dobitnika, što je i tužno i smiješno”, kazao je Burić, koji je na uvid poslao i obrazloženje njegove kandidature koju su podnijeli profesori Radenko Pejović, Vukić Pulević i Šerbo Rastoder.

Burić ukazuje da ukoliko Ministarstvo kulture i medija ne objavi konkursne materijale, to bi trebalo, zbog važnosti događaja, da urade mediji.

,,Ono što je za sada poprilično jasno jeste da su svi ostali učesnici, koji nijesu dobili nagradu, bolji od onih koji su je dobili. To ne bi smjelo ostati tako, jer je to velika bruka i u državi i pred svijetom. Pa i da sadašnja vlast odluči da ostane ovako, zahvaljujući prof. Hajdukoviću, ostaće zapisano što se desilo, kako bi se omogućilo nekome u budućnosti da se ovo ispravi”, kazao je Burić.

Crnogorski naučnik i ovogodišnji kandidat za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković revoltiran procedurom i brzopoteznim odlučivanjem žirija uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.

U njemu je naveo da pored neosporne površnosti i neodgovornosti, vjeruje da je žiri zloupotrijebio svoja ovlašćenja i da u njihovim odlukama pored neozbiljnog rada postoje elementi nacionalne i vjerske diskriminacije.

Dragan Hajduković; Foto: Pobjeda/Iva Mandić

,,Za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno je minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati. Uz ozbiljni danonoćni rad, žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli su je 27. juna”, istakao je Hajduković.

Ovakva brzina rada, smatra, neosporno dokazuje površnost predsjednika i članova žirija i neozbiljan odnos i prema kandidatima za nagradu i prema velikoj obavezi i časti da budu žiri za najveću državnu nagradu Crne Gore.

Estradna umjetnica Branka Šćepanović apelovala je na donosioce odluka da prekinu praksu otvorenih političkih manipulacija koje su evidentno prisutne kada je u pitanju dodjela ove državne nagrade.

,,Ovo tvrdim jer sam čim je objavljen konkurs za Trinaestojulsku nagradu dobila informaciju ko će biti dobitnici za životno djelo”, navela je Šćepanović.

Branka Šćepanović; Foto: Pobjeda/Mara Babović

Do tog trenutka je, kako je kazala, poštovala crnogorske institucije i smatrala ih ozbiljnim i profesionalnim.

,,Smatrala sam da se žiri sastavlja od kompetentnih ljudi koji nijesu spremni da rade mimo zakona i po političkim naređenjima. Sada je svima jasno da sam bila u velikoj zabludi”, istakla je Šćepanović poručujući da će glasanje i odlučivanje o ovogodišnjim dobitnicima ostati zapamćeno u istoriji ove nagrade „kao vjerovatno najsramniji čin od njenog uspostavljanja“.

Ljumović: Nagrada postala plijen partijskih želja

Redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Janko Ljumović u izjavi za Pobjedu naveo je da očigledno nije postojala većina unutar žirija koja se odgovorno ponijela prema izazovnom i zahtjevnom zadatku, jer reakcije i stručne i laičke javnosti, ipak, svjedoče da govorimo o apsurdnim i karikaturalnim odlukama.

Janko Ljumović; Foto: Pobjeda/Iva Mandić

Prema njegovim riječima, Trinaestojulska nagrada je, očigledno, postala plijen partijskih želja i sistema vrijednosti koje zastupa trenutna parlamentarna većina.

,,I ako bi se, u cijeloj ovoj priči, učitavala tema „srpskog sveta“, šteta je da taj svijet nije imao izbor koji bi počivao na djelima koja imaju univerzalne vrijednosti i koja emaniraju savremene tokove koji dostižu i prevazilaze nacionalne domete kulture, umjetnosti ili nauke, jer je takvih djela bilo na listi, ako je uopšte bitno za kvalitet dobitnika njegovo etničko određenje. Očigledno je da su ta djela nedokučiva unutar ovakvog interesnog kruga odlučivanja”, ukazao je Ljumović.

Izvor (naslovna fotografija):

Mihailo Burić; Pobjeda/Dragan Mijatović

Ostavite komentar

Komentari (0)