“Povjerenje u institucije na skali od 1 do 4 ne dostiže ni tri, a uglavnom se kreće oko malog i osrednjeg kod svih, sa sada već hroničnim nalazom da se najmanje vjeruje političkim partijama koje se ne cijene, ali u koje se trči jer imaju moć donošenja odluka i upravljanja procesima. Na drugoj strani, imamo iznimno visoko rangirani NVO sektor čiji je kritički dio česta meta političara. Instruktivno je i nisko povjerenje u medije koji se vide kao previše pristrasni. Na drugoj strani, shodno i ranijim istraživanjima, vodeće na listi su vjerske zajednice, koje posljednjih godina imaju i visok stepen političke mobilizacije. U odnosu na ranije talase, obrazovni sistem i zdravstvo ostaju pri vrhu, ali se bilježi rast povjerenje u tužilaštvo i pad povjerenja u policiju”, kazala je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a.

“Čini se da su građani i građanke Crne Gore u stanju opreznog iščekivanja u kojem je za sada samo počeo da stagnira, od sredine prošle godine, izraženi rastući trend pesimizma i osjećaja da je CG na lošem putu. Međutim, nema dominantnog stava da su stvari dobro postavljene. Da dolazi do stagnacije pesimizma najilustrativnije se vidi u smanjenju udjela onih koji drže da je situacija krizna, gdje je to sa 32.1% u oktobru 2022. palo na 17.3%. Optimisti da stvari idu u boljem pravcu su pripadnici srpske nacionalnosti, dok pesimizam dominira kod pripadnika crnogorske nacionalnosti, kao i manjinskih zajednica – Bošnjaka, Muslimana, Albanaca, Hrvata”, pojasnila je Uljarević u osvrtu na komparativne podatke o percepciji pravca kretanja države i procjene situacije.

Uz opciju da daju više odgovora, građani i građanke navode da ih trenutno najviše brine rast cijena (68%), korupcija i organizovani kriminal (41.2%), nezaposlenost (36%), mogućnost unutrašnje nestabilnosti i konflikata (23.9%), zatim politička situacija (28%), pa zdravlje (21.6%), spore promjene u društvu (15.8%), međunarodna nestabilnost (15.7%) i identitetska pitanja (8.3%).

“Ostaju u vrhu problemi koji se odnose na ekonomsku egzistenciju, kao i na korupciju i organizovani kriminal, što govori da se radi o formiranom, gotovo endemskom stanju koje nadilazi granice pojedinih režima, jer vlast se promijenila ali problem ostaje izražen. Posebno brine visok nivo straha od unutrašnjih konflikta i političkih nestabilnosti, koji se i u regionu rijetko viđa, osim u slučaju BiH. Takođe, čini se da su građani i građanke prilično sinhronizovani kad je riječ o percepciji ovih problema, uz jedinu razliku da kao izraženiji problem od drugih Crnogorci i pripadnici manjinskih zajednica vide mogućnost unutrašnje nestabilnosti i sukoba”, kazala je u komentaru na ove podatke Uljarević.

U dijelu percepcije pravosuđa i vladavine prava, bilježi se značajan pomak kroz procjenu da određeni dijelovi sistema počinju da funkcionišu.

Posljednja hapšenja i privođenja preko četvrtine vidi kao znak da je sistem počeo da radi, što je u odnosu na prvo mjerenje ovog segmenta iz jula 2022 trostruki rast, zatim preko trećine to podržava ali izražava rezervu do konkretnih rezultata u vidu optužnica i presuda, dok se smanjuje broj onih koji cijene da će se mnogi izvući bez kazne ili da se radi o predstavi, a raste i broj onih koji imaju stav o ovom pitanju.

“Ova promjena u dijelu poboljšanja percepcije ima izraženi rast kad je riječ SDT-u, uz napomenu da se taj rast primarno bilježi kada talas obuhvata i određene mjere i radnje koje se odnose na aktuelne nosioce vlasti (slučajevi Rada Miloševića i Mila Božovića). Skoro četvrtina vjeruje da za njega nema nedodirljivih, pada broj onih koji misle da pokreće postupke samo protiv onih koji gube politički uticaj, a manje od četvrtine je stava da on zavisi od političara. Znači, napori ovog organa su uvaženi, ali stub koji drži uvjerenje da za SDT nema nedodirljivih je u njegovom odnosu prema onima za koje se percipira da sada imaju političku moć ili uticaj, pa je za očekivati da će on snažiti ako bude postupao neselektivno, odnosno da ima rizik iskliznuća ako bude fokusiran samo na one koji se vide kao bliski bivšoj vlasti…”, navela je Daliborka Uljarević.

Dvije četvrtine ispitanika je stava da se danas procesuiraju zloupotrebe vlasti i iz perioda DPS-a i novih struktura, dok oko četvrtine vjeruje da su u fokusu samo one iz perioda DPS-a.

Preovladava uvjerenje da je nalog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za rušenje porodične kuće odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića zbog spornosti oko nadogradnje politički čin (47%), dok nešto više od četvrtine to vidi kao izraz vladavine prava (26.7%), a preko četvrtine ne može da procijeni.

„Manje od polovine građana i građanki (49%), smatra da im prihodi nijesu dovoljni da pokriju troškove u toku jednog mjeseca. U poređenju sa ranijim rezultatima konstatuje se rast onih koji navode da prihodima mogu da pokriju troškove (39.6%). Kada je u pitanju životni standard i kada se saberu pozitivni i negativni odgovori, vidimo da 22% građana kaže da danas živi bolje, 26% smatra da živi gore, dok polovina smatra da je sve isto kao ranije. Upoređujući sa rezultatima iz oktobra i juna prošle godine, imamo rast broja onih koji kažu da sada žive bolje“, kazao je Vuk Čađenović, izvršni direktor DAMAR-a.

„U osvrtu na razloge poraza Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima, više od trećine ispitanika smatra da je Đukanović bio previše na vlasti, približan broj je onih koji cijene da je kreirao sistem od kojeg se i sam obogatio i dopustio da raste organizovani kriminal. Interesantno je da je 8% ispitanika stava da je Đukanović imao lošu kampanju i da je to glavni razlog zašto je izgubio izbore“, naveo je Čađenović.

Po pitanju da li Jakov Milatović treba da podnese ostavku na partijske funkcije u Evropi sad nakon što bude inaugurisan za predsjednika Crne Gore građani su podijeljeni, ali blaga većina smatra da to ne treba da uradi (38.7%), dok je 35.9% na suprotnoj poziciji, a četvrtina nema stav o ovom pitanju.

„Dominantno je očekivanje od Milatovića da bude predsjednik svih građana i da zastupa interese cijeline, što očekuje 6 od 10 građana, odnosno oko 60%“, ukazao je Čađenović.

„Građani su stava da bi fokus nove Vlade, nakon izbora u junu, trebao da bude na ekonomskima temama i unaprijeđenju životnog standarda (63.5%). No, za više od polovine tu je i borba protiv organizovanog kriminala, a interesantno je da se evropske integracije pozicioniraju za oko trećinu među najvažnijim pitanjima. Treba izdvojiti i da petina smatra da bi nova Vlada trebalo da se pozabavi pozicijom i perspektivom mladih, što nije bio slučaj u ranijim istraživanjima“, ocijenio je Vuk Čađenović.

Rezultati aprilskog CG Pulsa pokazuju da su građani sve više skeptični kada je u pitanju datum pristupanja EU, pa trećina nema stav o tome kada će Crna Gora ući u EU, a sa druge strane petina je pesimistična, odnosno smatra da Crne Gora neći ući u EU.

„Dio pitanja koji se odnosni na rat u Ukrajini pokazuju da se i dalje najveći procenat protivi vojnoj akciji, ali je u odnosu na prethodne rezultate, iz jula 2022, to sada u padu za oko 10%. Vojnu akciju Rusije podržava 16%, dok se 56% protivi, a procenat neutralnih je skočio na 27.9%. Slično je i u odnosu prema sankcijama Rusiji – čak 35% je sada neutralno, što ukazuje na rast nezainteresovanosti ili prikrivanja stava, ali i na potencijal promjene stava“, zaključio je Čađenović.

“Aprilski puls se bavio i jednim aktuelnim, ali i hroničnim problemom – vršnjačkim nasiljem, čiji rast prepoznaje ogromna većina građana i građanki (77.6%), a 94% izražava veliki ili određenu brigu oko ovog problema. Većina smatra i da Vlada ne reaguje adekvatno na problem vršnjačkog nasilja. Odgovornost je disperzivna, pa se najviše usmjerava prema roditeljima (67.9%), maloljetnim nasilnicima (46.2%), i obrazovnim institucijama (38.7%), ali se kao odgovorni vide i mediji i policija, negativna društveno-politička klima, sudovi, Vlada, tužilaštvo, političari, vjerske zajednice. Međutim, mislim da ovo prepoznavanje odgovornosti različitih aktera treba čitati i kao instrukciju ko sve treba da se osnaži da bi se ovaj problem, koji svi vide na gotovo identičan način, nezavisno od demografskih i drugih razlika, suzbijao”, poručila Daliborka Uljarević.

Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 14. do 24. novembra 2022. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1022 građana i građanki Crne Gore.

CG puls predstavlja zajedničku inicijativu CGO-a i DAMAR-a a sa ciljem da kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, da odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.

Preporučeno

NEVRIJEME POTOPILO dio zgrade OB Podgorica: Poplavljene garaže, prostorije za zadržavanje i kriminalističku obradu

Poslanici podržali prijedlog poslanice Pejović: UVEDENO PRAVO NA MENSTRUALNO ODSUSTVO

SLUČAJ UBISTVA ADROVIĆA U BARU: Braći Ivanović pritvor do 30 dana

Mladić iz Srbije UTOPIO se na plaži u Budvi: Kupališta bila zatvorena

Turski ”AGENOS” kasni sa trafostanicom na Vilusima; CGES ZA STANDARD: Investitor upozoren, moguć i raskid ugovora

VIDENOVIĆ: Mandić se okrenuo EU, shvatio da je „srpski svet“ razbijen

Od 2023. godine, podržan je i kroz Core grant regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji vodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz BiH, Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) iz Sjeverne Makedonije i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Albanije, a finansijski ga podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.