1897417_1156x900

<html><head></head><body>



Cjenovnik iz jednog kolašinskog restorana osvanuo je na društvenim mrežama i izazvao je buru komentara. Naime, porcija kačamaka košta čak 30 eura, pasulj je 20, hamburger 10, a šolja kiselog mlijeka pet eura. U komentarima se može pročitati da su cijene u Kolašinu veće nego u Italiji.



“Počeće ljudi da nose sendviče na skijanje”, samo je jedan od komenatara, piše Dan.



Sa druge strane, na Kopaoniku i Jahorini cijene su mnogo pristupačnije.



Pa tako u jednom od restorana na ski stazi na Kopaoniku, za oko 10 eura možete jesti jela sa roštilja, dok se kuvana jela kreću od sedam do 16 eura. Na Jahorini je teleće pečenje više nego duplo jeftinije od kolašinskog kačamaka i iznosi 14 eura (28 KM), dok roštilj za dvije osobe košta 30 eura (60 KM).



Crna Gora, dakle, makar kada su cijene u pitanju, može parirati svjetskim metropolama, a što se Balkana tiče najskuplja je destinacija.
</body></html>

a:2:{s:11:"td_subtitle";s:209:"Zimska turistička sezona je počela, ali odlazak u neki od domaćih ski-centara za većinu crnogorskih građana predstavlja samo san, jer su troškovi boravka na tim destinacijama ove godine znatno povećani.";s:9:"td_source";s:4:"RTCG";}

Cijene u Kolašinu obaraju rekorde: Kačamak 30, šolja mlijeka pet eura

IMG_1499

“Mogu da kažem nešto od obavještajnih podataka, pronaći ćemo ga, znam da ljudi misle da nećemo. Pronaći ćemo ga brzo. Sad mu je sve vrlo ograničeno, to je sve što imam da vam kažem”, rekao je Vučić, prenose mediji u Srbiji.



Predsjednik Srbije istakao je da je Alija Balijagić u zatvoru postao pravi fanatik.



“Postao je ekstremni radikalni islamista, i to imamo podatke od naših veza iz Crne Gore. Riječ je o čovjeku, ta vranješka dolina, istorijski interesantno područje odakle su Madžgalji koje je ubio. Mislim da su mu sati odbrojani. Čovjek je 30 i nešto godina proveo u zatvoru. Mi smo ga lišili slobode, znamo mi put kojim je i tada išao, kroz koja sela, nije mu ovo prvi put. Tada smo ga mi uhvatili, 2003. godine. Siguran sam u sposobnost naših momaka i neće dugo bježati”, naveo je Vučić.

Vučić o Balijagiću: Sati su mu odbrojani, postao je ekstremni radikalni islamista

Plavsko jezero

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se u jutarnjim satima mjestimično očekuje magla i uglavnom slab mraz.



Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku ponegdje moguć umjeren do pojačan, sjeveroistočni.



Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 12, najviša dnevna od deset do 22 stepena.

Sjutra pretežno sunčano, do 22 stepena

Aleksandar Vučić

Aleksandar-Vucic

“Ja vam nudim rješenje, nudim vam veliku pobjedu. Da mi ne biste govorili kakva je većina u Skupštini potrebna za sve, mi ćemo da vam damo 126 glasova za većinu. Mi ćemo izaći da tražimo od naroda, da Narodna skupština traži od naroda savjetodavno mišljenje na referndumu o razrješenju Aleksandra Vučića. Sad sam provjerio sa Dejanom Đurđevićem da li su saglasni sa postupkom razrješenja mene. Ako 50 odsto naroda kaže da je saglasan, više ni dana neću biti predsjednik. Ja se javno zavjetujem ni da više neću biti predsjednik i idemo na nove predsjedničke izbore“, naveo je.



Dodao je i da na izbori mogu da se održe u januaru, martu ili maju.



“Birtajte kad hoćete“, istakao je.

Vučić: Tražićemo referendum o mom razrješenju

Božović nije želio da komentariše današnju presudu kojom je bivša predsjednica Vrhovnog suda&nbsp;Vesna Medenica&nbsp;osuđena na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.



“Za brigu je za sve nas, bez obzira na visinu sankcije da se čak i u prvostepenom postupku donese osuđujuća odluka za nekog ko je obnašao najviše funkcije u našem pravosuđu unazad 15 godina. Samom činjenicom da se pokreće postupak i da se vodi, jeste za brigu i snažan apel prema svima nama da se zapitamo u kakvom društvu živimo. Očigledno je i da problema u pravosuđu ima. Riječ je o jednom sistemskom problemu za koji je potrebno vrijeme da bude prevaziđen“, kazao je Božović.



On je komentarisao i presudu Evropskog suda za ljudska prava, koji je konstatovao da su dokazi koji su pribavljani preko aplikacija, a koji su poprilično slični ovome što se odnosi na SKY, sa aspekta Evropskog suda za ljudska prava – relevantan dokaz.



“To će biti jasan signal da SDT nastavi da ispituje određene predmete i da svoje optužnice pohranjuje na bazi, između ostalog, i dokaza koji su pribavljeni kroz SKY aplikacije. Mislim da će ovo biti jasan smjer prema SDT, a vidjećemo da li i prema našim sudovima. Presuda Evropskog suda za ljudska prava direktno ne obavezuje naše sudove, niti želim da vršim pritisak, ali kao pravnik ne mogu prećutati ovako bitnu činjenicu“, istakao je Božović.



Sudije osnovnih sudova i državni tužioci u ODT trebaju da imaju veće plate



Ističe da sudije osnovnih sudova ili državni tužioci u ODT trebaju da imaju veće plate.



“Kod nas je problem što imamo nesrazmjerne plate. Imamo enormno veće plate kod onih koji su samo stepenik ili dva iznad ovih u toj hijerarhiji. Mi smo za razgovor i mogućnost dijaloga i da bez ikakvih ultimatuma i pritisaka dođemo do zajedničkog rješenja koje će svima biti u korist“, kazao je Božović.



Navodi da nema ništa protiv kritike, ali da se nada da ta kritika neće imati prizvuke dnevne politike.



“Jako je važno da nastavimo dijalog, ali ne bih volio da bilo ko poseže za radikalnijim mjerama“, poručio je Božović.



Riješiti problem nesrazmjernih zarada



Govoreći o najavljenom sastanku sa Udruženjem sudija, Božović je naveo da će pokušati da objasne sudijama zašto smatraju da je bolje da se ide u jedinstveni Zakon o zaradama u javnom sektoru.



“Volio bih da razgovaramo o modelima i načinima kako da se poboljša stanje. Ovo nije prvi, nego novi sastanak. Na njemu će biti i ministar finansija, kao i predstavnici Udruženja sudija. Mi ćemo pokušati da im objasnimo zašto smatramo da je bolje da se ide u jedan jedinstveni Zakon o zaradama u javnom sektoru, ali ćemo i saslušati njihove argumente zašto insistiraju na lex specialisu“, kazao je Božović.



Prema njegovim riječima, već je urađeno mnogo i nisu za to da se ulazi u novi segment izrade Zakona koji će trajati duže.



“Lex specialis može da otvori dosta drugih pitanja. Ne želimo da u Zakonu o zaradama u javnom sektoru svrstamo pravosuđe i nosioce pravosudnih funkcija u isti koš sa svim drugim. Mi bismo sudsku vlast, kao posebnu granu, izdvojili unutar tog Zakona i na taj način dodatno osnažili i u budućem periodu zaštitili. Želimo da imamo ravnomjeran odnos zarada, odnosno da nemamo očigledne nelogičnosti“, istakao je Božović.



Ubrzo bi mogli imati pravosudnu policiju u nadležnosti Ministarstva pravde



Komentarišući činjenicu da zahtjevi za izmjenu ZKP dolaze od ljudi koji se nijesu bunili na treći neustavni mandat sutkinje Vesne Medenice, te da se u postupku protiv nje još odlažu suđenja, Božović navodi da je takav pritisak na sudstvo veoma čudan.



“Ima u Udruženju sudija novih i mladih koji nemaju veze sa tim, ali ima onih koji su dizali ruku za taj treći mandat, i tada je sve bilo u redu. Neki su od tih sudija sve to i primjenjivali i bili birani na visoke pozicije, tako da jeste čudno, ali pošto nastavljamo dijalog još nećemo da reagujemo“, ističe Božović.



Dodaje da treba vidjeti da li su u prethodnom periodu izjave prema svim sudijama bile korektne.



“Kako je moguće da neki ljudi, koji su dvadeset ili trideset godina u sudstvu, nikada nijesu izašli prije ovog perioda da kažu da je ovo loše i da je nemoguće ovako raditi? Kako je moguće da nijedna grana vlasti, od 1988. godine, uključujući i sudsku, nije uložila napor da se namjenski izgradi jedna zgrada za sud? Prirodno je da se zapitamo zašto je to tako“, navodi Božović.



Govoreći o pravosudnoj policiji, Božović naglašava da je to problem koji više od deset godina tangira pravosuđe.



“Izuzetno sam zahvalan MUP-u i UP, jer oni svoje službenike ustupaju pravosudnim institucijama da vrše posao za koji nijesu nadležni. Upravo ova Vlada je donijela zaključak da se formira pravosudna policija, radimo na tome i nadamo se da će ubrzo imati pravosudnu policiju u nadležnosti Ministarstva pravde, kako bi rasteretili UP“, poručuje Božović.



Dodaje da će Lex specialis, o kojem se toliko priča, popraviti stanje.



“Kvalitetno zakonsko rješenje, eventualne izmjene nekih drugih zakonskih podakata, samo ako su na realnoj osnovi i koji su nastali u dijalogu sa Vladom Crne Gore, znatno će poraviti stanje u sudstvu“, kazao je Božović.



Smatra da je formiranje Specijalnog suda veoma važno i potrebno.



“Time bi eventualno Imali jednu novu, snažnu instituciju, koju bi činili stručni, profesionalni ljudi, koji bi za to imali adekvatne uslove za rad i adekvatna primanja, ali se uvijek postavlja pitanje kako to izvesti“, ističe Božović.



Nada se da će već u decembru biti izabran predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda u punom mandatu.



“Mi smo i prema Briselu obavezani da to mora biti do kraja godine, jer smo mi reformsku agendu vezali za izbor kandidata ili kandidatkinje za predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu“, navodi Božović.



Do Kvon će sigurno biti izručen



Ustavni sud Crne Gore sredinom oktobra obustavio je proces izručenja južnokorejskog državljanina Do Kvona. Božović objašnjava da pretpostavke za izručenje prema nekoj državi ispituje sud.



“Sud, nakon što prođe određena procedura, ministra pravde obavještava da li je neko lice ispunilo pretpostavke da bude izručeno u neku zemlju. Na ministru pravde je da li će to izručenje da izvrši ili ne. U ovom slučaju, što je obično i tako, dvije države potražuju Do Kvona. Na ministru pravde je da donese tu odluku. U slučaju Do Kvona mnogo bi bolje bilo da je sud rekao ispunjena je pretpostavka za određenu državu i da je na ministru pravde da odluči hoće li ga u tu državu izručiti ili ne.



Posljednja odluka Vrhovnog suda je bila da su ispunjene pretpostavke da Do Kvon bude izručen i jednoj i drugoj državi. To znači da je na meni odluka. Na putu sam bio da donesem tu odluku, ali na dan kad sam trebao da donesem tu odluku, bukvalno 15-20 minuta prije nego što je odluka potpisana, upoznat sam od Ustavnog suda da su oni putem medija saznali da se ja spremam da završim taj posao – da Do Kvon bude izručen. Istog dana Ustavni sud donio je privremenu mjeru“, kazao je Božović.



Ističe da je razgovarao, diplomatskim putem, sa predstavnicima ambasada SAD i Južne Koreje, ali da nije bilo pritisaka. Božović navodi da praktično ne postoji mogućnost da Do Kvon ostane u našoj zemlji.



“Sigurno mogu da kažem da će Do Kvon biti izručen i da je nemoguće da ostane u Crnoj Gori“, istakao je Božović.

Božović: Iz Strazbura potvrda-kriptovane poruke relevantan dokaz, presuda u slučaju Medenice alarm

Premijer je takođe spreman da garantuje bezbjedan prolaz iz Gaze za otmičare koji oslobode taoce i njihove porodice, dodaje se u izvještaju.



Netanjahu je dao instrukcije o tome večeras na bezbjednosnim konsultacijama.



On je o tim nastojanjama diskustovao javno prošlog mjeseca, objavili su izraelski mediji.



U napadu palestinskih ekstremista na jug Izraela 7. oktobra prošle godine ubijeno je oko 1.200 ljudi, većinom civila i oteto i u Gazu odvedeno više od 250 talaca.



Vjeruje se da ih je još uvijek zatočeno oko sto, ali se zna da trećina više nije živa.



Poslije ubistva vođe Hamasa Jahje Sinvara u Gazi 16. oktobra očekivalo se postizanje sporazuma o prekidu vatre za oslobađanje talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike u izraelskim zatvorima.



Vođa vojnog krila Hamasa u Gazi je sada de fakto njegov brat Muhamed Sinvar. Njemu pomaže mali savjet najviših komandanata, javio je izraelski javni servis Kan.



Zvaničnog postavljenja Muhameda Sinvara od strane Hamasa nije bilo.



Ta islamistička organizacija još nije ni potvrdila smrt ranijeg vođe vojnog krila Muhameda Deifa.

Netanjahu navodno nudi milione dolara za svakog puštenog taoca

6b42b35843984090ba0ed4e95de69a82--2--2edc881969a2410b9e5a66d7561e7bc0_600x900

Kasnije, tokom nedjelje, takođe se očekuje da će na Floridu i djelove jugoistoka SAD donijeti obilne padavine, saopštio je američki Nacionalni centar za uragane sa sjedištem u Majamiju.



Rafael se jutros nalazio 355 kilometara južno od Kingstona na Jamajci. Oluja ima maksimalnu trajnu brzinu vjetra od 55 kilometara na čas i kreće se na sjever brzinom od 11 kilometara na čas.



Očekuje se da će se oluja pomjeriti u blizini Jamajke kasnije danas i biti blizu ili iznad Kajmanskih ostrva kasno u utorak i srijedu kada bi mogla biti blizu jačine uragana.



Najnovija prognoza pokazuje da bi oluja mogla da pređe preko zapadne Kube u srijedu kao uragan. Stanovništvo na Kubi i Floridi su među onima koji su pozvani da prate razvoj oluje.



Obilne padavine zahvatiće zapadne Karibe sa padavinama od 7 do 15 centimetara, a do 23 centimetra lokalno se očekuje na Jamajci i djelovima Kube. Moguće su poplave i klizišta.

Tropska oluja sa Kariba kreće se ka Kubi kao uragan

284966_profimedia-0930256886_s

Tajna služba je u nedjelju postavila metalne ograde visoke 2,5 metra oko Bijele kuće, Kapitola, kompleksa Ministarstva finansija i rezidencije potpredsjednice Kamale Haris u američkoj mornaričkoj opservatoriji.



Portparol Tajne službe saopštio je da će oko zgrada biti postavljene ograde i druge &#8220;fizičke mjere za javnu bezbjednost.&#8221;



Tajna služba će takođe postaviti bezbjednosne ograde ispred kongresnog centra u Vest Palm Biču na Floridi, gdje će se bivši predsjednik Donald Tramp nalaziti tokom izbora.



Policija je najavila zatvaranje puteva i ograničenja parkiranja u Vašingtonu, budući da će Haris provesti izbornu noć na Univerzitetu Hauard, gdje je studirala.



Nakon što je Donald Tramp prije četiri godine odbio da prizna izborni poraz, njegove pristalice su upale u Kapitol. U tim nemirima poginulo je pet osoba, dok je povrijeđeno 174 policajca.

Podignuta bezbjednosna ograda oko Bijele kuće zbog mogućih nemira na dan izbora

Snimak ekrana 2024-11-04 223522

<blockquote class="twitter-tweet">Le Monténégro a choisi de se doter de deux navires patrouilleurs hauturiers français. Échanges avec mon homologue Dragan Krapović en marge du salon Euronaval : stabilité des Balkans, accroissement de notre coopération sur les volets maritime et cyber… <a href="https://t.co/yvJax4qsCk">pic.twitter.com/yvJax4qsCk</a>— Sébastien Lecornu (@SebLecornu) <a href="https://twitter.com/SebLecornu/status/1853514926847111629?ref_src=twsrc%5Etfw">November 4, 2024</a></blockquote> <script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>



Time je, očigledno, i formalizovana sporna kupovina dva patrolna broda. Sve se odigralo na marginama Euronaval šoua u Parizu.



Podsjetimo, brodovi koštaju oko 150 miliona eura i kupljeni su od francuske kompanije&nbsp;KERSHIP.



Brojne sumnje oko ove kupovine otkrio je u prethodnom periodu admiral Dragan Samardžić.



<figure class="wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-standard wp-block-embed-standard"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="OCDuqAvsC5"><a href="https://www.standard.co.me/politika/samardzic-nadam-se-da-sen-trope-i-dom-perinjon-nisu-dio-kusura-od-150-miliona-eura-za-dva-patrolna-camca/">Samardžić: Nadam se da Sen Trope i Dom Perinjon nisu dio kusura od 150 miliona eura za dva patrolna čamca</a></blockquote><iframe class="wp-embedded-content" sandbox="allow-scripts" security="restricted" style="position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);" title="&#8220;Samardžić: Nadam se da Sen Trope i Dom Perinjon nisu dio kusura od 150 miliona eura za dva patrolna čamca&#8221; &#8212; Standard" src="https://www.standard.co.me/politika/samardzic-nadam-se-da-sen-trope-i-dom-perinjon-nisu-dio-kusura-od-150-miliona-eura-za-dva-patrolna-camca/embed/#?secret=RmFFsgIZGZ#?secret=OCDuqAvsC5" data-secret="OCDuqAvsC5" width="600" height="338" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no"></iframe>
</div></figure>



Skupštinska većina je 9. septembra podržala sporazum Crne Gore i Francuske o nabavci dva patrolna broda, dok opozicija nije glasala.



<figure class="wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-standard wp-block-embed-standard"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="UpIoHQ5uM4"><a href="https://www.standard.co.me/politika/uzivo-krapovic-vrijednost-dva-patrolna-broda-nece-prelaziti-120-milion-eura/">Usvojen sporazum između Crne Gore i Francuske o nabavci dva patrolna boda, opozicija nije glasala</a></blockquote><iframe class="wp-embedded-content" sandbox="allow-scripts" security="restricted" style="position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);" title="&#8220;Usvojen sporazum između Crne Gore i Francuske o nabavci dva patrolna boda, opozicija nije glasala&#8221; &#8212; Standard" src="https://www.standard.co.me/politika/uzivo-krapovic-vrijednost-dva-patrolna-broda-nece-prelaziti-120-milion-eura/embed/#?secret=KVY69rUMXm#?secret=UpIoHQ5uM4" data-secret="UpIoHQ5uM4" width="600" height="338" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no"></iframe>
</div></figure>

Ministar odbrane Francuske sa Krapovićem: Crna Gora odlučila da kupi dva patrolna broda

Zimska turistička sezona je počela, ali odlazak u neki od domaćih ski-centara za većinu crnogorskih građana predstavlja samo san, jer su troškovi boravka na tim destinacijama ove godine znatno povećani.