Video
Peticija za ukidanje vlasništva SPC nad crnogorskim manastirima i crkvama, nedavno je pokrenuta, a hiljade ljudi, uključujući i mnoge javne ličnosti i intelektualce, su je već potpisali. Ova peticija je, međutim, samo poslednje poglavlje u priči o crkvenoj imovini SPC koja je aktuelna još od 90-ih godina.
Moramo se, ipak, zapitati da li je imovina Srpske crkve, odnosno Mitropolije crnogroskoprimorske (MCP), tolika da bi se oko nje dizala ovolika galama u crnogorskoj javnosti i medijima? Izvor portala Standard, koji je veoma dobro upućen u ovu problematiku, rekao nam je da je imovina SPC u Crnoj Gori tolika da je teško pobrojati, i da je ovo pitanje i te kako od značaja za crnogorsku javnost.
Na osnovu onoga što nam je rečeno, evidentno je da je MCP, daleko najveći zemljoposjednik u državi. Oni polažu pravo na – kilometre kvadratene šuma i livada, stotine crkava i manastira, stambene prostore, a samo na primorju vrijednost crkvenog zemljišta se procjenjuje na oko jednu milijardu eura.
Kod crkve Svetog Đorđa grade 52 stana
“Počev od 1996. zaključno sa 2007. godinom, Mitropolija crnogorskoprimorska (MCP) SPC je u svoje vlasništvo upisala 12,2 kvadrtna kilometra livada, šuma i pašnjaka, većinu od 600 seoskih crkava i većinu manastira. U nikšićkoj opštini je na sebe upisala oko 3000 kvadratnih metara stambenoga prostora, koje je bilo u vlasništvu države. Manastir Ostrog sa svom imovinom zemljištem površine dva kavadratna kilometra i više hiljada metara stambenoga prostora, prepisano je sa crnogorske države na MCP 2007. godine”, navodi izvor portala Standard.
MCP se svojevremeno žalila sudu u Strazburu, zahtijevajući da joj se u vlasništvo preda i 22 kilometra kvadratna crkvenih livada i šuma, koje su prije Drugoga svjetskoga rata bile crkveno vlasništvo, a nakon 1945. godine su ekspropriisane, ali je taj spor izgubila.
Crkva Svetog Đorđa u Podgorici, i imanje oko nje je takođe u vlasništvu MCP.
“U njihovom vlasništvu je i plac crkve Svetoga Đorđa, na kome se gradi zgrada od 52 stana”, navodi naš izvor.
Samo zemljište u Buljarici vrijedi oko 66 miliona
Kolika je vrijednost imovine kojom raspolaže Srska crkva u Crnoj Gori, najbolje se vidi na području primorja.
U Buljarici, u polju, na obali mora, manastir “Gradište”, posjeduje oko 22 hektara zemljišta.
“Cijena kvadratnoga metra u Buljarici se kreće oko 300 eura. Dakle, ukupna vrijednost te imovine je najmanje 66 miliona eura. Inače, obračun od prije sedam osam godina, pokazao je da je vrijednost crkvenoga zemljišta na primorju, oko jedne milijarde, odnosno, hiljadu milona eura”, navodi naš izvor.
Govoreći o imanjima kojima na primorju raspolaže MCP, podpredsjednik savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić, kazao je za Standard, da su ona u vlasništvu države, i da mu nije jasno “ko ima pravo da poklanja toliku državnu zemlju”.
Kada je u pitanju imanje u Buljaricama, Vučinić naglašava da iako je u državnom vlasništvu, “budvanske vlasti su dozvolile Beogradskoj patrijaršiji da gradi turistički kompleks, i urbanistički pripremili parcelu za tu namjenu”.
Preporučeno
“Ja se ponovo pitam, ko ima pravo da poklanja toliku državnu zemlju, i to najvećim državnim neprijateljima, i odakle Beogradskoj patrijaršiji toliki novac da gradi turistički kompleks? O tome je više puta pisano, ali nema odgovora, niti od tužilaštva koje je upoznato s ovim slučajem, niti od administracije iz Pravosuđa, koja se pravi gluva, dok slučaj ne zastari”, rekao je Vučinić.
Gradiće zgrade u Budvi
Da Mitropolija crnogorsko-primorska i te kako vodi računa i ulaže u svoju imovinu, govori i podatak da je nedavno od budvanskog Sekretarijata za urbanističko-tehničke uslove zatražila dozvolu za gradnju na zemljištu pored crkve Sv. Petke.
Važećim Detaljno urbanističkimplanom “Podkošljun“, na crkvenoj parceli od 4.518 kvadrata kraj gradske zaobilaznice, predviđena je gradnja stambeno-poslovne petospratnice od najviše 7.948 kvadrata.
Stevo Vučinić kazao nem je da je, ono što se radi sada u Budvi primjer kako djeluje SPC. Crkva svete Petke je, kako je naveo, pravno lice čija se imovina u katastru vodi i uvijek se vodila kao dobro crkve svete Petke, čiji je matični broj 9992003602661, a adresa Podkošljun 40.
“Ne samo ova, već i većina budvanskih crkava i manastira, takođe, su posebna pravna lica sa sopstvenim matičnim brojevima, i nad njima cetinjska crkvena filijala Beogradske patrijaršije nema nikakva vlasnička, već samo korisnička prava. Dakle, s tom parcelom može da raspolaže samo budvanska opština, odnosno crnogorska država koja je vlasnik i budvanske crkve Svete Petke i sve njene imovine. Svojevremeno smo javno pozvali zaštitnicu imovinsko-pravnih ineteresa Crne Gore, da zaštititi interese države, u pitanju zemljišta površine 4600 metara kvadratnih, izuzetog 1987. godine istoj crkvi svete Petke u Donjim Mainama, u Budvi”, rekao je Vučinić.
Kotorski Sud je, prije tri godine, kako navodi, presudio da za tu eksproprisanu crkvenu imovinu, budvanska opština treba da plati 2.600.000 eura beogradskoj patrijaršiji.
“Nije mi ni danas jasno, na temelju čega je taj Sud presudio da se presuđeni iznos plati pravnom licu koje nije vlasnik, umjesto državi kao vlasniku te imovine. A sad mi nije jasno, ko se to ponovo usuđuje,da državno zemljište poklanja beogradskim popovima za gradnju objekata? Preostaje mi samo, da ponovo javno pozovem Državnoga tužioca i Specijalnog Tužioca za organizovani kriminal, da ispitaju sve okolnosti u vezi nedavne nezakonite isplate za ekspropriisano zemljište crkve Svete Petke u Budvi Beogradskoj patrijaršiji, i u vezi aktuelnoga nezakonitog raspolaganja sa zemljištem crkve Svete Petke, koje je nesporno u državnome valsništvu”, poručio je Vučinić.
B. Knežević
