Vjerskim zajednicama 262.000 eura, SPC dobila 182.000

Najviše je, kao i ranijih godina, pripalo organizacionim jedinicama Srpske pravoslavne crkve – ukupno 182.000 eura za devet projekata. Mitropolija crnogorsko-primorska dobila je 117.000, Eparhija mileševska 35.000, a Eparhija budimljansko-nikšićka 30.000 eura.

Iako je riječ o znatnom iznosu, izdvajanje za SPC manje je nego prošle godine, kada su Mitropolija i dvije eparhije dobile ukupno 250.000 eura. Tada je SPC pripalo oko 27 odsto kompletnog konkursa, dok ove godine njen udio iznosi nešto manje od 24 odsto, prenosi Pobjeda.

PROJEKTI

Najviše sredstava unutar SPC dobila je Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska – 117.000 eura za sedam projekata na području više opština. Za završnu fazu arheoloških istraživanja i primjenu konzervatorskih mjera na Preobraženskoj crkvi na Ivanovim Koritima opredijeljeno je 15.000 eura. Još 12.000 eura

namijenjeno je izradi konzervatorskog projekta i sprovođenju mjera na Crkvi Svete Trojice u Starom gradu Budvi. Najveći pojedinačni iznos Mitropoliji – 30.000 eura – dodijeljen je za izradu konzervatorskog projekta i prvu fazu mjera na Crkvi Svetog Arhangela Mihaila u Herceg Novom. Za konzervatorske mjere na živopisu Manastira Morača izdvojeno je 25.000, dok je za Crkvu Svetog Nikole na Bijeloj Gori, na području Ulcinja, predviđeno 15.000 eura. Još 15.000 eura Mitropoliji je dodijeljeno za konzervatorske radove na Crkvi Svetog Dimitrija u Gornjem Ljubotinju, a 5.000 za nastavak istraživanja lokacije „stare“ Crkve Svetog Đorđa u Grbavcima i mjere zaštite.

Upravo projekat Crkve Svetog Dimitrija donio je i zanimljiv proceduralni detalj. Na isti projekat prijavila se Prijestonica Cetinje, ali je njena prijava odbijena jer je Komisija, na osnovu dokumentacije, utvrdila da je vlasnik objekta Mitropolija crnogorsko-primorska, a ne Prijestonica. Projekat je ipak ostao u raspodjeli, ali je 15.000 eura dodijeljeno Mitropoliji kao vlasniku kulturnog dobra. Eparhiji mileševskoj pripalo je 35.000 eura za nastavak sanacije krovnog pokrivača manastirske Crkve Svete Trojice u Pljevljima, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj dodijeljeno 30.000 eura za sprovođenje konzervatorskih mjera na Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Nikšiću.

Time su tri organizacione jedinice SPC dobile 182.000 eura, što je 68.000 manje nego 2025. godine. Prošle godine Mitropolija je sama dobila 155.000 eura za osam projekata, Eparhija budimljansko-nikšićka 45.000 za tri, a Eparhija mileševska 50.000 eura za jedan projekat.

Za razliku od SPC i Katoličke crkve, kojima su ovogodišnja izdvajanja smanjena, Islamska zajednica dobila je više novca nego prethodne godine. Mešihatu Islamske zajednice u Crnoj Gori dodijeljeno je ukupno 40.000 eura za dva projekta. Polovina iznosa – 20.000 eura – namijenjena je sanaciji minareta Starodoganjske džamije u Podgorici, a još 20.000 sanaciji Čekića džamije u Gusinju. Prošle godine Islamskoj zajednici bilo je dodijeljeno 25.000 eura i to za samo jedan projekat – izradu konzervatorskog projekta i prvu fazu mjera na Kučanskoj džamiji u Rožajama. Ovogodišnja podrška tako je povećana za 15.000 eura.

Biskupskom ordinarijatu Kotor ove godine pripalo je takođe 40.000 eura, raspoređenih na tri projekta. Za nastavak radova na sanaciji Crkve Svetog Franja u Starom gradu Kotoru za potrebe smještaja biblioteke Kotorske biskupije izdvojeno je 15.000 eura, a isti iznos za fazu konzervatorskih mjera na Crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju. Dodatnih 10.000 eura Biskupskom ordinarijatu pripalo je za projekat posvećen Katedrali Svetog Tripuna i obilježavanju 900 godina od početka njene gradnje. Katolička crkva prošle godine dobila je 57.000 eura za četiri projekta, pa je ovogodišnje izdvajanje manje za 17.000 eura.

Kada se saberu sve tri konfesije, vjerskim zajednicama je 2025. godine bilo dodijeljeno 332.000 od ukupno 917.000 eura, odnosno oko 36 odsto fonda. Ove godine taj iznos je smanjen na 262.000 od 769.000 eura, odnosno nešto više od 34 odsto. Pad od 70.000 eura prati i smanjenje ukupnog Programa, koji je u odnosu na prošlogodišnju realizovanu raspodjelu manji za 148.000 eura.

CETINJU 95.000 EURA

Među državnim i lokalnim institucijama veliki dio sredstava koncentrisan je na nekoliko korisnika. Prijestonici Cetinje kroz pet projekata pripalo je ukupno 95.000 eura. Za istraživanja i projektnu dokumentaciju kompleksa Žabljak Crnojevića predviđeno je 25.000 eura, za sanaciju prve faze puta Kotor – Krstac 30.000, a za sanaciju objekta nekadašnje Osnovne škole „Vaso M. Prlja“ u Ljubotinju još 25.000 eura. Prijestonici je dodijeljeno i 10.000 eura za završetak konzervatorskih radova na Crkvi Svetog Đorđa na Predišu, kao i 5.000 eura za konzervatorske mjere na spomen-obilježju.

Glavnom gradu Podgorica pripalo je ukupno 45.000 eura – po 20.000 za nastavak arheoloških istraživanja i zaštitne konzervatorske radove na Medunu i Duklji, te 5.000 eura za sistematsku digitalizaciju, konzervaciju i stručno arhiviranje zvučne građe institucionalnih fondova Crne Gore. Znatna sredstva usmjerena su i na Kotor. JU Muzeji Kotor dobili su 30.000 eura za geofizička istraživanja lokaliteta Carine u Risnu, te još 15.000 za konzervatorski projekat i mjere na pet portreta iz stalne postavke Muzeja grada Perasta. Opštini Kotor pripalo je dodatnih 10.000 eura za revitalizaciju Palate Mazarović.

Opština Danilovgrad dobila je 35.000 eura – 15.000 za istraživanja i radove na kulturnom dobru Grad Spuž sa bedemima i 20.000 za nastavak sanacionih radova na Adžijinom mostu. Nikšiću je kroz dva arheološka projekta pripalo 30.000 eura – 20.000 za Crvenu stijenu i 10.000 za Vrbičku pećinu. Za nastavak istraživanja antičkog Municipijuma S Zavičajnom muzeju Pljevlja dodijeljeno je 25.000 eura, dok je Opština Mojkovac dobila 20.000 za konzervatorske mjere na Gradini na Brskovu. Centru za kulturu Ulcinj pripalo je 20.000 eura za zaštitu zgrade Etnografske zbirke od vlage, a Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore isti iznos za istraživanje, mjere zaštite i valorizaciju tvrđave Lesendro na Skadarskom jezeru.

PREZENTACIJA BAŠTINE

Treći segment Programa – prezentacija i popularizacija kulturne baštine – obuhvata 11 projekata vrijednih ukupno 92.000 eura. Najveći pojedinačni iznos, 20.000 eura, pripao je Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore za projekat o Radosavu Zekoviću i njegovom stvaralačkom opusu. Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore dobilo je 15.000 eura za projekat „Istorija Crkve II“, a Opština Žabljak

12.000 za monografiju „Sve boje Crne Gore“, posvećenu procesu prerade vune kao dijelu ženske nematerijalne kulturne baštine područja Žabljaka i Durmitora.

Služba Predsjednika Crne Gore dobila je 10.000 eura za promociju kulturnog dobra Plavi dvorac kroz predstavljanje njegovog istorijskog konteksta, dok je Bošnjačkom savjetu/vijeću u Crnoj Gori dodijeljeno 5.000 eura za zaštitu, valorizaciju i savremenu prezentaciju nasljeđa Avda Međedovića.

Po 5.000 eura dobili su Opština Ulcinj za nastavak „medium precision“ snimanja Starog grada i Glavni grad za digitalizaciju zvučne građe, dok je OJU Muzeji Kotor dobila 3.000 eura za ilustrovano izdanje za djecu posvećeno nematerijalnoj kulturnoj baštini i običajima Boke Kotorske. Istorijskom institutu UCG dodijeljeno je još 2.000 eura za publikovanje časopisa „Istorijski zapisi“.

ODBIJENE PRIJAVE

Ovogodišnji Program Vlada je usvojila u julu, sa ukupnim fondom od 769.000 eura: 227.000 za 15 projekata arheoloških i konzervatorskih istraživanja, 450.000 za 28 projekata izrade konzervatorskih projekata i sprovođenje mjera, te 92.000 za 11 projekata prezentacije i popularizacije baštine. Na konkurs Ministarstva stiglo je 56 prijava. Nakon provjere i dopune dokumentacije, Komisija je predložila finansiranje 54 projekta. Osim prijave Prijestonice Cetinje za radove na Crkvi Svetog Dimitrija u Gornjem Ljubotinju, odbijena je i prijava JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ iz Bijelog Polja za projekat „Sijarićevi književni dani“, jer taj projekat nije bio sadržan u prethodno usvojenom Programu zaštite za 2026. godinu.

Ministarstvo će sa korisnicima zaključiti ugovore kojima će biti definisani način korišćenja novca, rokovi, izvještavanje i monitoring realizacije. Konkurs predviđa da pravo učešća imaju vlasnici i držaoci kulturnih dobara, nosioci i čuvari nematerijalne baštine i pravna lica registrovana za djelatnost kulture i kulturne baštine.

Većina prošlogodišnjih projekata u julu još nije bila završena

Nova raspodjela dolazi dok realizacija prošlogodišnjeg Programa još traje. Prema izvještaju koji je Vlada usvojila u julu, od 64 projekta finansirana sa 917.000 eura do tada je završeno samo 15, dok je 49 projekata bilo u fazi realizacije. Za do tada sprovedene aktivnosti prikazano je 188.000 eura troškova, a krajnji izvještaji sa finansijskim pokazateljima i foto-dokumentacijom predviđeni su za posljednji kvartal ove godine.

Ministarstvo je takvu dinamiku obrazložilo kasnim početkom prošlogodišnjeg Programa, složenošću projekata i vremenom potrebnim za konzervatorske uslove, saglasnosti i projektnu dokumentaciju, ali i nepovoljnim vremenskim prilikama. Program za 2025. usvojen je tek početkom oktobra, a odluka o raspodjeli sredstava donesena sredinom decembra, zbog čega je veliki dio realizacije prenijet u 2026. godinu.

Ovogodišnja raspodjela završena je ranije – odluka Ministarstva nosi datum 15. septembar – ali će stvarni domet Programa zavisiti od toga koliko brzo će biti ugovoreni i izvedeni projekti, posebno imajući u vidu da je najveći dio prošlogodišnjih poslova prema posljednjem zvaničnom presjeku još bio otvoren.

Država finansira obnovu, ali odgovornost i dalje ne mjeri

Ovogodišnja raspodjela sredstava za zaštitu kulturnih dobara donijela je jednu vidljivu promjenu: Srpska pravoslavna crkva dobila je manje novca nego prošle godine. Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i eparhijama budimljansko-nikšićkoj i mileševskoj opredijeljeno je ukupno 182.000 eura, naspram 250.000 iz prethodnog Programa. I pored tog smanjenja, SPC ostaje ubjedljivo najveći korisnik državnog novca među vjerskim zajednicama, sa gotovo četvrtinom ukupnog fonda za zaštitu kulturnih dobara.

Sama činjenica da država ulaže u obnovu crkava i manastira nije sporna. Sakralni objekti koji imaju status kulturnog dobra nijesu samo imovina vjerskih zajednica već dio kulturne baštine Crne Gore, a njihova zaštita jeste javni interes. Uostalom, Ministarstvo u javnom pozivu podsjeća da su i vjerske zajednice, kao i sva druga fizička i pravna lica, dužne da poštuju kulturna dobra. Problem je ono što se iz odluke ponovo ne može vidjeti: da li odnos vlasnika prema kulturnom dobru ima ikakvu težinu kada država odlučuje kome će povjeriti novi budžetski novac.

Pobjeda je prethodnih godina dokumentovala slučajeve intervencija na sakralnim kulturnim dobrima pod upravom SPC koje su izvođene bez potrebnih saglasnosti ili su izazivale reakcije konzervatorske struke i nadležnih organa. Uprkos tome, iz same odluke o raspodjeli nije moguće zaključiti da li se ranije poštovanje zakona, konzervatorskih uslova i izdatih saglasnosti uopšte provjerava ili vrednuje prilikom dodjele novih sredstava. To pitanje postaje još važnije jer država ne finansira samo izradu dokumentacije, već i konkretne radove. Ove godine SPC dobija novac za sedam projekata Mitropolije i po jedan projekat dvije eparhije – od Morače, Budve i Herceg Novog do Nikšića i Pljevalja. Zato ključna dilema nije koliko je ove godine dobila jedna, druga ili treća vjerska zajednica. Mnogo važnije je da li je država uspostavila jasnu vezu između prava na javni novac i odgovornosti za kulturno dobro. Dok se iz odluka Ministarstva ne bude moglo vidjeti da se ta odgovornost provjerava i vrednuje, ostaje isti paradoks: država plaća zaštitu kulturne baštine, ali iz sistema raspodjele nije vidljivo da odnos prema toj istoj baštini utiče na to ko će naredne godine ponovo dobiti novac.