Kažu da se tehnike i metode vrlo brzo mijenjaju i razvijaju, a da nekoliko najčešćih vrsta prevara njima prijavljenih posljednjih dana jesu: SMS fišing poruke, prevare na društvenim mrežama i krađe identiteta.
“Uoči ‘Crnog petka’ i novogodišnjih praznika bio je povećan broj prijava koje su se odnosile na lažne nagradne igre i onlajn trgovine. CIRT-u je i u prethodnim godinama, takođe, prijavljen veliki broj slučajeva, u 2022 registrovao 684 prijave, a 2021.prijavljeno je ukupno 672 incidenta”, naveli su iz CIRT-a.“Fišing”, krađa identiteta, prevare prilikom onlajn kupovine i “Ransomver”
U CIRT-u smatraju da najčešće vrste internet prevara spadaju “fišing” (Phishing), krađa identiteta, prevare prilikom onlajn kupovine i “Ransomver”.
“Rizici postoje na svim platformama, ali neke su naročito popularne među napadačima kod nas, a to su “fišing” poruke koje su usmjerene na korisnike banaka, poštanskih usluga i slično, a distribuiraju se putem SMS i elektronske pošte. Fišing prevare uključuju slanje lažne elektronske pošte, SMS, Viber, Whatsapp poruka, poruka na društvenim mrežama koje izgledaju kao da dolaze od pouzdanih izvora, poput banaka, pošte ili pružalaca onlajn usluga”, navode iz CIRT-a.
Podsjećaju da je krađa identiteta prevara koja uključuje krađu ličnih podataka kako bi se lažno predstavili najčešće počinile radi dobijanja neke finasijske koristi.
“Kada su u pitanju prevare prilikom onlajn kupovine, napadači kreiraju lažne internet stranice ili onlajn tržišta koja nude primamljive ponude ili proizvode po izuzetno niskim cijenama. Druga vrsta prevare, “Ransomver”, jeste zlonamjerni softver koji kriptuje podatke na žrtvinom računaru i zahtijeva plaćanje otkupa u zamjenu za dekripciju”, navode iz CIRT-a.
Mladi najčešća meta prevaranata
Djeca i mladi su češće izloženi napadima zbog nedostatka iskustva u prepoznavanju prijetnji na internetu, smatraju u CIRT-u.
“Prevaranti mogu koristiti razne tehnike, kao što su prijetnje ili lažni profili na društvenim mrežama sa kojima djeca dijele lične podatke i učestvuju u opasnim aktivnostima. Napadači, takođe, često ciljaju starije osobe koje nisu dovoljno upućene u savremenu tehnologiju. Prevaranti mogu koristiti telefonske pozive, “fišing” poruke putem kojih se lažno predstavljaju kao predstavnici institucija kako bi prevarili starije osobe da otkriju svoje lične podatke ili izvrše finansijske transakcije”, ističu iz CIRT-a.
Osobe koje se suočavaju s finansijskim problemima, kako navode iz CIRT-a, često su meta prevaranata koji obećavaju brze zarade, lažne investicije ili mogućnosti zarade na internetu.
“Potrošači koji redovno kupuju putem interneta mogu biti žrtve kada napadači kreiraju lažne onlajn trgovine ili prodaju nepostojeće proizvode. Treba biti oprezan prema nepoznatim izvorima, provjeravati autentičnost internet stranica i aplikacija, izbjegavati dijeljenje ličnih i finansijskih podataka sa nepoznatima, i konstantno se edukovati i sprovoditi sajber higijenu”, upozoravaju iz CIRT-a.
Često se od korisnika traži, smatraju oni, brza reakcija i poruke sadrže maliciozan link koji vodi na zlonamjerne servise, gdje se od žrtava traži da unesu podatke kao što su brojevi bankovnih računa, lozinke ili druge osjetljive informacije.
“Takođe, fišing poruke sadrže veliki broj gramatičkih grešaka”, navode naši sagovornici.
“Izbjegavati kupovinu preko javnih bežičnih mreža”
Postoji značajan rizik od zloupotrebe ličnih podataka ukoliko ih dijelimo putem nesigurnih kanala komunikacije, navode iz CIRT-a.
“Preporučuje se izbjegavanje kupovine preko javnih bežičnih mreža, kako bi se spriječila mogućnost tzv. “man-in-the-middle” napada. Prilikom obavljanja plaćanja, preporučuje se korišćenje sigurnih platformi, uz provjeravanje validnosti SSL sertifikata. Važno je biti svjestan ovih rizika i preduzeti odgovarajuće mjere kako bi zaštitili podatke. To uključuje korišćenje jakih lozinki, antivirusnog softvera, redovno ažuriranje softvera i sistema i slično”, stoji u CIRT-u.
Prilikom otvaranja priloga iz elektronske pošte treba biti obazriv, upozoravaju iz CIRT-a.Preporučuje se korišćenje sigurnih i pouzdanih platformi za kupovinu i plaćanje.
Preporučeno
“Moramo naučiti prepoznati znakove prevara, razumjeti opasnosti od dijeljenja ličnih podataka, pravilno koristiti lozinke, prepoznati lažne internet stranice i lažnu elektronsku poštu, te razviti i podići opštu digitalnu pismenost”, zaključuju u CIRT-u.