Ona je tokom promocije bibliografije Crnogorski jezik 1786 – 2020, na FCJK, istakla da su, ipak, obje pozicije u polemikama ideološke, naučne ili kvazinaučne, u kojem god periodu da su se dešavale: u 19. ili 21. vijeku.
Sa te obrazovne ustanove navode da je crnogorski jezik još od polovine 19. vijeka privlačio brojne istraživače iz Evrope, o njemu je napisano hiljade studija i knjiga, koje prezentuju građu ili objašnjavaju pojedine jezičke osobine i fenomene.Popis studija, kako se navodi, koje se bave samim jezikom kao i onih koje su nastale iz potrebe da se jezik negira ili da se afirmiše kao poseban jezik u okviru škokavštine, kao i svih tekstova koji su se ticali crnogorskoga jezika, uradili su cetinjski bibliografi Nada Drašković i Petar Krivokapić, a izdavači Bibliografije su FCJK i Narodna biblioteka “Radosav Ljumović Podgorica”.
Na predstavljanju bibliografije, upriličene povodom 21. februara, Dana maternjeg jezika, Nada Drašković je istakla da se veliki dio jedinica odnosi na polemike, te podsjetila na polemiku između Lazara Tomanovića i Jovana Pavlovića, u listu Crnogorka iz 1884. godine, u kojoj Tomanović piše:
„U mojijema utiscima Na povratku sa Brankove svečanosti, što su u Crnogorki pečatani, ima pravopisnijeh pogrešaka, koje ćeš mi dopustiti, da ispravim. Ja sam ove utiske pisao po eufoniji, koja vlada na ovijem našijem stranama, tako da mjesto djevojka, gdje, vidjeti, letjeti, tješiti, ja pišem đevojka, đe, viđeti, lećeti, ćešiti… Najposlije pišem šjutra, šjekira, šjeme, a ne sjutra, sjekira, sjeme, a ti mi ni prvo ni drugo ne trpiš, ti si me ispravljao prema pravilima eufonije, većinom usvojenijem, ali ne svuda, jer ti se đe-đe potkrala koja moja pogreška. Tako se dogodilo da su moji članci izašli pečatani ni po većinom vladajućijem pravilima eufonije, ni po eufoniji koja vlada kolika je Hercegovina i Crna Gora sa njihovijem Primorjem, po kojoj bi ja šćio pisati“.
Preporučeno
„Jotovanje ili jotacija je glasovna promjena koja je naučno identifikovana i ne nosi sobom niti bi smjela nositi nikakve ideološke tragove. Međutim, usljed brojnih zloupotreba propagandnih aktivnosti određene grupe ideološki oblikovane, što lingvista, što kulturnih radnika ili prosto javnosti, ta neutralna glasovna promjena je dobila neko drugo značenje. Sa druge strane, druga grupa polemičara, kroz istoriju, kaže: dozvolite mi da pišem onako kako govorim. Vrlo mi je simptomatično to što se ljudi koji se danas protive uvođenju jotacije u crnogorski pravopis pozivaju na Vuka (Karadžića), kojemu se pripisuje načelo Piši kao što govoriš, a bore se protiv 2010. godine objavljenih Pravopisa i Gramatike crnogorskog jezika, koji počivaju upravo na tome postulatu. Kada kažemo da je Pravopis crnogorskog jezika demokratski, mislimo na to da smo pokušali dovesti stvari na nivo na kojem će korisnici, govornici, sami odlučiti kako će javno govoriti“, pojasnila je prof. Šušanj.
Video