Video
Ekstremno visoke temperature vazduha meteorolozi u Crnoj Gori najavljuju i narednih dana kada će živa u termometru biti blizu 40 podioka Celzijusove skale. Zato, ljekari upozoravaju na oprez, jer pretjerano izlaganje visokim temperaturama može ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi.
Preporučeno
Produženo ili intenzivno izlaganje visokim temperaturama, objašnjava za Vikend novine specijalista porodične medicine dr Milena Cojić-Rovčanin, može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje, pa čak i do smrti.
“Ljudsko tijelo tokom izlaganja visokim temperaturama pokušava da održi normalnu tjelesnu temperaturu znojenjem, ali nekada to nije dovoljno naročito ako je prisutna visoka vlažnost vazduha. Kada se to desi mogu se javiti: iscrpljenost vrućinom, toplotni grčevi, osip i toplotni udar”, kazala je Cojić-Rovčanin.
Iscrpljenost, odnosno sunčanica, kako je objasnila, nastaje kada tijelo znojenjem izgubi veliku količinu tečnosti i soli naročito tokom teškog fizičkog rada ili vježbanja na velikim vrućinama. “Gubitak tečnosti dovodi do problema sa cirkulacijom i moždanim funkcijama. Ako uz to dođe do gubitka kalijuma i magnezijuma javljaju se iznenadni jaki grčevi u nogama i rukama što je takođe jedna od posljedica izlaganja tijela visokim temperaturama”, pojasnila je CojićRovčanin.
Osipi, dodaje, nastaju usljed iritacije kože zbog preobilnog znojenja i najčešće se javljaju kod male djece uglavnom na vratu, ispod grudi, na preponama.
“Toplotni udar spada u najozbiljniju posljedicu izlaganja tijela visokim temperaturama koja može dovesti i do smrtnog ishoda. Uglavnom se javlja kao nastavak tegoba poslije iscrpljenosti i toplotnih grčeva, ali se može javiti i bez prethodnog upozorenja. Tada, dio mozga koji je zadužen za regulaciju tjelesne temperature ne funkcioniše kako treba tako da tjelesna temperatura raste i do 41 C”, upozorila je Cojić-Rovčanin.
Tada se, dodaje, mogu javiti delirijum, konvulzije, koma, a ako stanje potraje mogu se javiti i trajnja oštećenja nervnog sistema.
“U ovakvoj situaciji organizam se brani sistemskom reakcijom koja može dovesti do stanja šoka zato je neophodno zatražiti pomoć ljekara. Simptomi su vrtoglavica, žeđ, slabost, prestanak znojenja, suva i crvena koža, slab i ubrzan puls”, objasnila je Cojić-Rovčanin.
– NAJUGROŽENIJI DJECA, STARI I HRONIČARI
Najugroženije grupe ljudi su, kako je rekla, djeca, stariji i pacijenti sa hroničnim bolestima zbog čega je potrebno posebno obratiti pažnju na njih i zaštiti ih koliko je moguće.
“U danima kada je temperatura visoka savjetuje se da se djeca izvode u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim časovima. Ne treba ih utopljavati, ali je važno da uzimaju dovoljno tečnosti”, savjetovala je Cojić-Rovčanin.
Starije ljude je, kaže, potrebno redovno obilaziti naročito ako su slabije pokretni i borave u prostorijama koje nisu klimatizovane.
“Pacijenti koji pate od hroničnih bolesti često uzimaju lijekove koji mogu pogoršati uticaj toplote na organizam ili je zbog svog hroničnog stanja oslabljen adekvatan odgovor organizma na vrućinu. U ovu grupu spadaju srčani bolesnici, pacijenti sa mentalnim oboljenjima, gojazni i oni koji imaju problema sa cirkulacijom”, pojasnila je Cojić-Rovčanin.
Ona objašnjava da je ljeti, prilikom izlaganja organizma visokim temperaturama, srce pod velikim opterećenjem jer mora da radi znatno brže i jače kako bi pumpalo krv na površinu kože i na taj način pomoglo u rashlađivanju tijela.
“Za ljude koji već imaju srčane bolesti ove promjene mogu preopteretiti srce i rezultovati srčanim udarom”, upozorila je Cojić-Rovčanin i istakla da uzimanje lijekova kao što su beta blokatori i diuretici u kombinaciji sa velikim vrućinama dovode organizam u situaciju da brže gubi tečnost i ometa sposobnost srca da se prilagodi spoljnim temperaturnim uslovima.
Zato je, kako kaže, jako bitno da pacijenti koji su u riziku budu pod kontrolom ljekara i prate sva uputstva kako bi se zaštitili od mogućih posljedica po zdravlje.
“Ovakvim pacijentima se savjetuje da se uzdrže od zahtjevnijih fizičkih aktivnosti dok vrućine ne prođu, da borave u rashlađenim prostorijama, da uzimaju dovoljno tečnosti i jedu laganu hranu”, kazala je Cojić-Rovčanin.
Ona naglašava da se sve posljedice po zdravlje, koje nastaju usljed visokih temperatura, mogu prevenirati.
“Potrebno je da boravite u rashlađenim prostorijama, uzimate dovoljno nealkoholne tečnosti bez obzira da li ste žedni ili ne i bez obzira na nivo fizičke aktivnosti, nosite laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala, ukoliko morate da izađete napolje planirajte da to bude u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim časovima, jedite laganu hranu, jer varenje masne, začinjene “teške” hrane će proizvesti dodatnu toplotu u našem organizmu”, savjetuje Cojić-Rovčanin.
Ukoliko se usljed izlaganja velikim vrućinama jave iscrpljenost, grčevi, toplotni udar potrebno je, kaže, smjestiti osobu u rashlađenu i zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.
“Postepeno je rashlađivati laganim polivanjem vodom i hladnim oblogama koji se stavljaju na potiljak i glavu. Potrebno je kontrolisati tjelesnu temperaturu i pacijenta rashlađivati sve dok temperatura ne dođe na normalne vrijednosti. Osobi koju je pogodila sunčanica treba davati hladne napitke (ne kafu i alkohol), ukoliko se javi poremećaj ili gubitak svijesti obavezno zatražiti ljekarsku pomoć”, naglasila je Cojić-Rovčanin.
– IZBJEGAVATI BORAVAK NAPOLJU OD 11 DO 17 SATI
Sunce i boravak napolju treba izbjegavati od 11 do 17 sati, a ukoliko smo primorani da se izložimo vrućini neohodno je, kaže, nositi kačket ili šešir sa obodom koji će dobro zaštititi glavu od vrućine, nositi odjeću od prirodnih materijala što svjetlije boje, prethodno dobro hidrirati organizam i ne izlaziti napolje bez flašice sa vodom.
“Ishrana bi trebalo da bude uravnotežena bogata vitaminima i mineralima. Trudite se da tokom kretanja koristite najkraću moguću putanju i hladovinu. Ukoliko idete kolima koja su prethodno stajala na suncu, prije polaska potrebno je otvoriti vrata da se vazduh izmijeni. Nakon što sjednete u auto i uključite klimu, počnite da vozite sa otvorenim prozorima nekoliko sekundi, jer klima neće odmah početi da proizvodi hladan vazduh. Nakon što osjetite da klima hladi zatvorite prozore”, savjetovala je Cojić-Rovčanin.
Sa tropskim danima stigle su i tropske noći tokom kojih ne stižemo da se odmorimo i napunimo baterija za novi dan.
“Istraživanja su pokazala da kada je temperature tokom noći visočija od idealne potrebno je mnogo više vremena da se uspavamo, a san bude lošijeg kvaliteta. Da bismo osigurali kvalitetan san potrebno je preko dana zamračiti sobe u kojima se spava. Prozore otvoriti tek u kasnim večernjim časovima. Prije spavanja korisno je istuširati se i na taj način rashladiti organizam. Tokom noći isključiti sve elektronske uređaje koji mogu proizvoditi toplotu i ukoliko je potrebno staviti vlažne čaršave na prozor”, zaključila je Cojić-Rovčanin.
