BLAŽIĆ: Bodovanje kandidata za članove CIK-a ne smije više biti stvar diskrecije

Na službenoj stranici Skupštine Crne Gore, nadležna Komisija prvi put je prije nekoliko dana objavila Proceduru za objektivnu ocjenu kandidata koji će učestvovati na konkursu za sastav budućeg CIK-a. Pitanje izbora CIK-a dobija dodatnu težinu imajući u vidu da je konkurs za predsjednika i članove tog tijela otvoren već devet mjeseci, a krovno tijelo izborne administracije još nije formirano. U međuvremenu se približavaju i rokovi za izbor lokalnih izbornih komisija, dok se u javnosti sve intenzivnije govori i o mogućnosti održavanja parlamentarnih izbora prije redovnog roka.

Prema prošlonedjeljnim medijskim navodima, u vladajućoj većini razmatra se mogućnost da nakon primjene Euro modela bude skraćen mandat Skupštine i da parlamentarni izbori budu održani već u aprilu. O tom scenariju, prema nezvaničnim informacijama, razgovarano je i na sastanku poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad sa premijerom Milojkom Spajićem. Ukoliko bi se takav scenario realizovao, pitanje funkcionalnosti CIK-a postaje urgentno, jer bi institucija koja treba da upravlja izbornim procesom morala biti formirana i osposobljena za rad u veoma kratkom roku.

Prema ocjeni Blažića, pravi test neće biti samo postojanje Procedure, već način na koji će je Komisija primijeniti – prije, tokom i nakon razgovora sa kandidatima.

“Objektivnost postoji tek onda kada se može rekonstruisati put od tvrdnji kandidata i dokaza sadržanih u njihovoj dokumentaciji do konkretnog broja bodova koje budu ostvarili, a zatim i do konačnog, obrazloženog prijedloga koji se upućuje Administrativnom odboru”, dodao je on.

Komisija će, kako kaže, po Proceduri imati veliki prostor za stručnu procjenu, s tim što taj prostor više nije neograničena diskrecija.

“Kandidat bi trebalo da ima jasan uvid, nakon odluke Komisije, zbog čega je dobio određeni broj bodova, na osnovu kojih elemenata, kao i zbog čega je drugi kandidat po jednom kriterijumu ocijenjen isto ili drugačije. Konačna ocjena mora biti obrazloživa, skrupulozna i pravno kontrolabilna”, ističe Blažić i dodaje da transparentnost nije i ne može biti samo objavljivanje konačne bodovne liste prijavljenih kandidata.

On smatra da transparentnost znači da je moguće rekonstruisati postupak odlučivanja i dostaviti na uvid kompletnu dokumentaciju bilo kojem kandidatu ili drugom zainteresovanom licu, po potrebi i na zahtjev, saglasno važećim propisima.

“Prvi važan korak je napravljen, Procedura je sačinjena i objavljena. Sada preostaje mnogo važniji korak a to je korak njene dosljedne, jednake i provjerljive primjene, koji se neće dovesti u pitanje. Od toga neće zavisiti samo integritet šestog postupka izbora predsjednika i članova CIK-a, već i povjerenje javnosti u instituciju koja treba da bude ključni nosilac predstojećih izbornih procesa u Crnoj Gori”, poručuje Blažić.

Prema njegovoj ocjeni, posebno je značajno što je jasno potvrđeno ono na što je pravna struka ukazivala i ranije, a to je da isti zakonski kriterijumi moraju važiti i za predsjednika i za člana CIK-a, te da se ne mogu uvoditi proizvoljne bodovne barijere i davati saopštenja od konkursa do konkursa, bez neophodnog ujednačavanja i kontinuiteta.

Suština nove metodologije, kako kaže Blažić, trebalo bi da bude u većoj pravnoj sigurnosti i objektivnosti, jer je bodovanje unaprijed utvrđeno i vezano za zakonske kriterijume.

“Za svaki dodijeljeni bod trebalo bi da bude jasno koji se kriterijum ocjenjuje, na osnovu kojeg dokaza iz dokumentacije i na koji način je taj dokaz vrednovan. Drugim riječima, mora postojati jasna veza između zakonskog kriterijuma, dokaza, načina vrednovanja i konačnog broja bodova”, ocjenjuje Blažić.

Kako navodi, za ulivanje povjerenja u novi postupak od posebnog značaja biće pitanje individualizacije bodovanja koje je Procedurom predviđeno svim članovima Komisije.

“Kandidat kasnije mora imati mogućnost da vidi koliko je bodova dobio po svakom kriterijumu, na osnovu kojih dokaza, kako je Komisija primijenila propisanu metodologiju i kako je, na kraju, došla do zaključka da je jedan kandidat dobio više bodova od drugog, usljed čega će biti predložen Administrativnom odboru za predsjednika, odnosno člana CIK-a. To se posebno odnosi na ocjenu poznavanja izbornog zakonodavstva, ali i na bodove koji se dodjeljuju na osnovu ličnog utiska koji kandidat ostvari tokom razgovora sa Komisijom”, kaže prof. Blažić.

S druge strane, dodaje da je posljednji kriterijum, kriterijum naročite osjetljivosti.

“Ne zato što razgovor sa kandidatom nije važan – naprotiv, neposredan razgovor omogućava Komisiji da procijeni određene sposobnosti i znanja koja se ne mogu uvijek utvrditi samo iz dokumentacije. Međutim, lični utisak je po svojoj prirodi subjektivniji od kriterijuma koji se mogu dokazivati dokumentima. Zbog toga upravo kod subjektivnijih kriterijuma metodologija mora biti preciznija, a obrazloženje detaljnije, što je objavljenom Procedurom i predviđeno”, navodi Blažić.

Takođe, kako kaže, utvrđeno je da će postojati i tonski i video-zapis, tako da se ne može ponoviti situacija, kakva je bila prethodnog puta, da se mimo očiju javnosti odvija razgovor između Komisije i kandidata za predsjednika i članove CIK-a.

“Informisanje i mišljenje javnog mnjenja je u ovakvim postupcima, koji se ponavljaju toliko puta, od naročitog značaja. Po principu da javnost vidi i čuje. Da javnost zna”, ističe on.

Blažić smatra da činjenica da je neki zakonom predviđeni kriterijum u objavljenoj Proceduri dobio veći ili manji numerički značaj ne treba automatski problematizovati. Prema njegovim riječima, ključno pitanje i izazov su nešto drugo.

“Da li je metodologija unaprijed jednako primjenjiva na sve kandidate i dovoljno određena da se naknadno može provjeriti način na koji je primijenjena? Sama činjenica da postoji Procedura i da ona sadrži numeričku metodologiju još ne znači automatski da je objektivnost ostvarena i zagarantovana. To će pokazati postupak po Šestom konkursu, koji je u toku, a ako je suditi po Proceduri, dobre namjere su tu”, ocjenjuje on.

Osvrćući se na ranije neuspjele konkurse, metodologiju koja je u njima korišćena i reakcije javnosti, Blažić navodi da se sada otvara ozbiljno i legitimno pitanje o načinu na koji su oni uopšte bili uređeni i vrednovani.

“Analizom objavljene Procedure ne može se izbjeći zaključak da u prethodnih pet postupaka nije postojala unaprijed utvrđena, jasna i strukturirana metodologija objektivne ocjene kandidata, odnosno metodologija koja bi kandidate i javnost unaprijed upoznala sa načinom na koji će se zakonski kriterijumi pretvarati u konkretno bodovanje. Zbog toga se s razlogom može problematizovati ne samo zakonitost, odnosno pravna valjanost ranije sprovedenih postupaka, nego i odgovornost Komisije za sprovođenje postupka izbora predsjednika i članova CIK-a i odsustvo transparentnosti”, smatra on.

Prema njegovim riječima, činjenica da je Komisija tek sad utvrdila i objavila metodologiju, što joj je Zakon kao obavezu od početka izričito nalagao, ne bi smjela da ostavi ni javnost ni kandidate bez odgovora na pitanje kako je to ovlašćenje ranije korišćeno i da li su granice tog ovlašćenja bile poštovane ili grubo prekoračene.

“Uvidom u ranija obavještenja sa sjednica Komisije može se vidjeti da je samo na osnovu internog dogovora članova Komisije, konstatovanog u zapisniku, utvrđen način običnog bodovanja kandidata, bez prethodno javno poznate, razrađene i strukturirane metodologije koja bi jasno povezala zakonske kriterijume, dokaze koje kandidati dostavljaju i broj bodova koji se po pojedinom kriterijumu može ostvariti”, dodao je i naveo da, po javno saopštavanim mišljenjima nespornih pravnih autoriteta u oblasti izbornog prava i ozbiljnih optužbi nekih od kandidata, raniji pristup nije obezbjeđivao dovoljno jasne garancije objektivnosti, jednakog tretmana kandidata i pravne provjerljivosti odluka.

Sada, kada je Procedura konačno objavljena, kako kaže Blažić, postaje jasnije kako je postupak trebalo urediti od samog početka. On je uputio iskrene pohvale onome ko je zaslužan za zaokret u odnosu na dosadašnje metode rada Komisije, navodeći da ohrabruju i ulivaju povjerenje zauzeti stavovi novog člana Komisije Nemanje Stankova, predstavnika nevladinog sektora.

“Uvjeren sam da će istrajati da promovisane principe rada Komisije do kraja ovog postupka sprovede i pretvori u praksu i time ovom procesu vrati potrebno povjerenje i zasluženi značaj”, zaključio je prof. Blažić.