Video
“Da je pobjeda klerikalne kontrarevolucije označila raskid sa sistemom vrijednosti građanskog, pluralnog i sekularnog društva koje promoviše Ustav Crne Gore, crnogorska je javnost imala dovoljno vremena da se uvjeri nakon jeseni 2020. godine. Progon pisaca, političko-ideološke čistke, šikaniranje nepoćudnih pojedinaca, marginalizacija nacionalnih Crnogoraca i svih kulturno-istorijskih vrijednosti, politička hapšenja, medijski prijeki sudovi, pokušaji zabrane prava govora i pisanja itd. postali su crnogorska svakodnevica”, ističu oni.
Kako dodaju, nakon besprizorne dehumanizacije studenata kojoj svjedočimo ovih dana, što je bio odgovor vlasti na studentske proteste izazvane odsustvom odgovornosti vlasti povodom masovnih ubistava u zemlji, najnovija je meta represivnog aparata u rukama vlasti kolumnist Brano Mandić.
“Mediji su prenijeli vijest da je policija pokrenula postupak protiv Brana Mandića zbog javno izgovorene riječi, zbog kritike seksističkih stavova Aleksandra Stamatovića, čovjeka koji punih trideset godina u Crnoj Gori djeluje kao raspirivač mržnje i velikosrpski šovinist, a koji je zahvaljujući pogodnome mu društveno-političkom ambijentu u poodmakloj dobi zasnovao radni staž na Univerzitetu Crne Gore, kojim upravlja ruski agitator Vladimir Božović”, dodaju iz PEN centra.
Pokretanje postupka protiv Brana Mandića, smatraju oni, ima za cilj ulivanje straha.
“I to straha svim djelatnicima javne riječi koji se usude na kritiku vlasti i njima podobnih “intelektualaca”, kakav je Aleksandar Stamatović, čiji je doktorat finansirala Srpska radikalna stranka. Krajnje je vrijeme da crnogorski građani osvijeste težinu društvenoga problema u kojemu se nalazi Crna Gora i iz uspavanosti u koju ih je bačila Spajićeva ekonomska lažibajka pokažu odlučan otpor i nepristajanje na sudbinu koju su im namijenile Vučićeve marionete na vlasti čiji je životni san uništenje Crne Gore”, naglasili su.
Nije, kažu, bitno o kome je pojedincu riječ.
Preporučeno
“Svejedno je je li to Milorad Popović, Sreten Vujović, Andrej Nikolaidis, Boban Batrićević, Brano Mandić ili ko drugi. Ako budemo ćutali zbog ličnih animoziteta dok terorišu onoga drugoga, neće imati ko koga ni da brani ni da zastupa. Što god zagovornici građanske Crne Gore mislili jedni o drugima, koliko god im se vizije takve Crne Gore ili putevi do nje međusobno razlikovali, o svima njima isto misli četnički vojvoda i njegovi sljedbenici na vlasti. Zato je na svaki autoritarni pokušaj gušenja slobode govora i uspostavu režima straha, neophodna hitna i bezrezervna reakcija”, zaključili su oni.
