Video
Crnogorskom pravosuđu trenutno nedostaje 37 sudija, a dodatni odlazak kadra zbog penzionisanja i zakonskih rješenja mogao bi dodatno ugroziti funkcionisanje sudova, upozoreno je na današnjoj konferenciji za medije Sudskog savjeta, na kojoj je predstavljen godišnji izvještaj o radu tog tijela i ukupnom stanju u sudstvu za 2025. godinu.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać saopštio je da je sistematizacijom predviđeno 335 sudijskih funkcija, ali da ih je trenutno popunjeno 298, prenosi AntenaM.
„Nedostaje 35 sudija i dva predsjednika sudova, ukupno 37“, precizirao je Korać, naglašavajući da je najveći deficit u osnovnim sudovima, gdje fali 19 sudija.
Sistem opterećen uprkos poboljšanoj ažurnosti
Iako je ukupna ažurnost sudova u 2025. godini iznosila 102 odsto – što znači da je riješeno više predmeta nego što ih je primljeno – Korać je ocijenio da efikasnost i dalje „nije zadovoljavajuća“.
Sudovi su u 2025. godinu ušli sa više od 74 hiljade neriješenih predmeta, tokom godine primili su dodatnih 91 hiljadu, a riješili oko 93,5 hiljada. Na kraju godine ostalo je preko 70 hiljada neriješenih slučajeva.
Poseban problem predstavlja opterećenost sudija – u osnovnim sudovima prosjek je 712 predmeta po sudiji godišnje.
Prijeti li blokada pravosuđa?
Na pitanje Antene M o ranije izrečenim upozorenjima da bi zbog penzionisanja sudija, ukoliko se ne riješi pitanje ispunjavanja uslova za penziju,u godini kada Crna Gora treba da zatvori pregovaračka poglavlja 23 i 24, moglo doći do blokade pravosuđa, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić potvrdila je da je situacija ozbiljna, posebno u sudovima viših instanci.
Ona je naglasila da nedostatak sudija najviše pogađa Viši, Apelacioni i Vrhovni sud, gdje su potrebni iskusni kadrovi.
Pavličić je podsjetila da je već u prva tri mjeseca 2026. za dvoje sudija Vrhovnog suda prestao mandat zbog starosne penzije, a u toku godine očekuje se još odlazaka ukoliko se ne interveniše zakonski. Apelovala je na izvršnu i zakonodavnu vlast da hitno riješe pitanje uslova za penzionisanje sudija, posebno starosne granice za sudije redovnih sudova više nadležnosti.
„Ne možemo sudsku praksu mijenjati tako što će svršeni student pravnog fakulteta suditi u Vrhovnom ili Apelacionom sudu. Potrebna nam je ozbiljna stručna baza“, naglasila je Pavličić.
Odgovarajući na pitanje da li su u razgovorima sa zakonodavnom i izvršnom vlašću dobili garancije da će riješiti problem, Pavličić je kazala da ne postoji formalna garancija.
„Pisanu garanciju nijesmo dobili“, rekla je ona.
Ipak, kako je kazala, održani su ozbiljni sastanci sa Evropskom komisijom i nacionalnim institucijama, te očekuje da će predloženi zakon o statusnim pitanjima sudija (uključujući starosnu granicu) biti usvojen po hitnom postupku do kraja aprila 2026. godine, kao takozvano zakonsko rješenje „sa plavom zastavicom“.
Sudije češće odlaze same nego u penziju
Predsjednik Savjeta, Radoje Korać je dodatno ukazao da problem nedostatka sudija nije isključivo posljedica penzionisanja, već i činjenice da veliki broj sudija napušta funkciju na lični zahtjev.
„Više sudija napušta sud na lični zahtjev nego što ide u penziju“, rekao je on.
Kako je naveo, u posljednje četiri godine sudsku funkciju napustila su 82 sudije, od čega 42 na lični zahtjev, a 37 zbog penzionisanja.
Posebno je problematično, kako kaže, zakonsko rješenje koje omogućava sudijama da i do dvije godine prije penzije napuste funkciju, a da pritom primaju punu platu.
„Time dovodimo sudove u situaciju da sudije odlaze ranije, a sistem ostaje bez kadra“, upozorio je Korać, dodajući da je Sudski savjet više puta inicirao izmjene tog propisa, ali bez uspjeha.
Fokus na stare predmete
Izvještaj, kako je saopštio Korać, pokazuje i rast udjela tzv. „starih predmeta“ u ukupnom broju neriješenih slučajeva, koji sada čine gotovo 12 odsto.
Ipak, evidentan je i napredak u njihovom rješavanju – u 2025. godini 15 odsto riješenih predmeta bili su stari slučajevi.
Ključni izazovi pred pravosuđem
Iz Sudskog savjeta je poručeno da su pred pravosuđem brojni izazovi – od nedostatka kadra, preko zakonskih ograničenja, do infrastrukturnih i budžetskih problema.
Sa konferencije za medije je poručeno da će bez hitnih sistemskih rješenja, posebno u dijelu kadrovskih politika i zakonskih izmjena, biti teško obezbijediti efikasno funkcionisanje sudova i ispuniti obaveze iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24 u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Na konferenciji je predstavljen i novi logo Sudskog savjeta.
Preporučeno
