STANDARD. Preglasna politika je utišala pravosuđe. Da li imate obećanje od izvršne vlasti da će obezbijediti funkcionalan i materijalne preduslove za sudove i sudije?
PAVLIČIĆ: Uvijek je dobra prilika podsjetiti izvršnu vlast da je sudstvu obećala, u okviru pregovaračkog procesa pristupanja Evropskoj uniji, da će obezbijediti sve materijalne uslove za reformu pravosuđa, koji uključuju veće prostorne kapacitete, kao i adekvatno regulisanje pitanja zarada sudija. Imajući u vidu snažnu opredijeljenost Vlade ovom procesu, uz visoki stepen očekivanja građana da Crna Gora u bliskom periodu postane EU članica, ispostavili smo jasne zahtjeve predsjedniku Vlade Crne Gore i ministru pravde da moraju obezbijediti zarade adekvatne jedinstvenoj ulozi sudija i prostor dostojan vršenja sudijske funkcije. Dijalog po navedenim pitanjima koji su od neprocjenjivog značaja za što bolje rezultate sudske grane vlasti je započet i odvija se jednom dinamikom koja bi po mom mišljenju mogla biti i ažurnija, jer su sudijama u što kraćem roku potrebne sudnice za suđenje prioritetnih predmeta i pozivam nadležne organe da što prije daju svoj doprinos i ponude konkretna rješenja. Takođe, još uvijek očekujemo konkretan plan i rokove za izgradnju Palate pravde. Podsjetila bih da sam nedavno i predsjednika Evropskog suda za ljudska prava upoznala sa potrebom za obezbjeđivanjem garancija nezavisnosti crnogorskog pravosuđa. Saglasili smo se da je odgovarajuća naknada za rad direktno povezana sa obezbjeđenjem zaštite od korupcije, potrebe da sudije funkciju obavljaju nesmetano u odnosu na svakodnevne životne potrebe, kako bi se mogli u potpunosti posvetiti radu na predmetima. Isključivo na taj način, crnogorsko društvo pokazuje kako cijeni svoje pravosuđe, jer se time garantuje vladavina prava, demokratija i zaštita ljudskih prava. Sa druge strane, pitanje efikasnosti postupanja sudova rješavamo sistemski i svakodnevno, svjesni svih izazova koji postoje. Nema opravdanja da izvršna vlast ne ispuni naš zahtjev i u tom pravcu uskoro očekujem razjašnjenje na dobrobit svih nas u Crnoj Gori.Sačuvati i podržati osnovni princip sudske nezavisnosti kroz povećanje plata i obezbjeđenje boljih uslova rada
STANDARD. Kakav je položaj sudija, jesu li dovoljno plaćeni, kakvi su uslovi rada i je li sudstvo pred stečajem?
PAVLIČIĆ: Sudstvo nije pod stečajem, već je u jednoj od faza njegove strateške reforme, koje se ispunjavanjem brojnih mjera oporavlja od raznih eksternih i internih udara. Optimista sam (da nijesam, ne bih preuzela lidersku ulogu) da će sudstvo u partnerskom odnosu sa drugim činiocima vlasti, uz obezbjeđenje svih potrebnih uslova rada i unaprijeđene garancije funkcionisanja, ostvariti mjerljive rezultate i opravdati svoju jedinstvenu ulogu nezavisnog, samostalnog i nepristrasnog sudstva koje obezbjeđuje pravično suđenje crnogorskim građanima.
Profesionalne sudije imaju pravo na zaradu čiji se iznos utvrđuje tako da se sudije zaštite od pritisaka na njihovo odlučivanje i uopšte ponašanje u okviru njihovih nadležnosti, što ugrožava njihovu nezavisnost i nepristrasnost. Ovo je pozitivna obaveza države i kao što sam i rekla očekujem da se ista riješi bez ikakvih dodatnih odlaganja.
Visina postojećih zarada nije srazmjerna troškovima života, ne odgovora složenosti poslova koje obavljaju sudije i ne obezbjeđuje ravnotežu između stepena odgovornosti sudijske funkcije i zaštite dostojanstva svih sudija u Crnoj Gori. Dodatno, važno je da se za sudije, koje obavljaju jedinstvenu i suštinsku ustavnu funkciju, privremenim rješenjem sačuva posebnost pravila primjenljivih na sudstvo kada to zahtijeva poseban status sudija, a kako bi se sačuvao i podržao osnovni princip sudske nezavisnosti, koji nam je, kao državi u postupku pristupanja Evropskoj uniji, od posebnog značaja.
Svjedoci smo da se crnogorsko pravosuđe suočava se sa problemom velikog broja predmeta koji nije rješavan više godina i za to je razloga više. Nemamo vremena, a ni prostora za odlaganje i prolongiranje ovakvih situacija.
Podsjetiću vas da je po zadnjem izvještaju CEPEJ-a iz oktobra 2024. godinu za Crnu Goru konstatovano da je tzv. „sistem stvaranja zaostatka“ zajedno sa Albanijom, Moldavijom i Sjevernom Makedonijom.
U tom smislu, jedna od osnovnih pretpostavki za djelotvorno postupanje sudova i rješavanje zaostalih predmeta jeste dovoljan broj sudija, savjetničkog i drugog sudskog osoblja. Isto tako krucijalno je obezbijediti odgovarajuće kadrovske, prostorne, tehničke i adminstrativne kapacitete, za obavljanje svih onih poslova koji su u nadležnosti sudova.
U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj.
STANDARD: Koliko je ukupno neriješenih predmeta svih sudova, a koliko pojedinačnih sudova?
PAVLIČIĆ: U 2024. godini crnogorski sudovi započeli su izvještajnu godinu sa ukupno 67.564 predmeta, dok je tokom godine evidentiran priliv od 94.124 novih predmeta.
Ukupno je riješeno 85.629 predmeta, a 74.679 predmeta ostalo je neriješeno, što čini 46,58% ukupnog broja predmeta. Upoređujući s prethodnom godinom, bilježi se smanjenje priliva predmeta za 2,47%, dok je broj riješenih predmeta porastao za 7,57%.
Prosječni mjesečni priliv po sudiji iznosio je 35,17 predmeta, dok je na godišnjem nivou, po sudiji, riješeno 383,99 predmeta, a neriješeno je bilo 334,88 predmeta.
Vrhovni sud je primio ukupno 2.450 predmeta te je, uključujući neriješene predmete iz prethodne godine, u radu imao 4.321 predmet. Od ukupnog broja predmeta, riješeno je 53,99%, dok je 45,96% ostalo neriješeno.
Apelacioni sud je u 2024. godini imao ukupno 2.129 predmeta u radu, od kojih je 96,48% riješeno, a 3,52% ostalo neriješeno. Kvalitet odlučivanja odražen je u postotku od 65,75% potvrđenih odluka i 27,40% ukinutih odluka.
Upravni sud je primio 10.428 predmeta, što predstavlja smanjenje priliva za 37,3% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj riješenih predmeta iznosio je 11.126, što čini 106,69% u odnosu na priliv, a od izrečenih odluka, 96,70% je potvrđeno, dok je 3,07% ukinuto.
Privredni sud je u 2024. godini završio postupke u iznosu od 100,77% u odnosu na priliv predmeta, dok je, s obzirom na ukupan broj predmeta u radu, neriješeno ostalo 48,56%.
Viši sudovi su ostvarili visok nivo efikasnosti, riješivši 90,59% predmeta u odnosu na priliv. Posebno je značajno da je 66,24% predmeta riješeno u roku do tri mjeseca. Specijalno odjeljenje pri Višem sudu u Podgorici, nadležno za predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, imalo je ukupno 211 predmeta, od kojih je riješeno 43, dok je 168 predmeta (79,62%) ostalo neriješeno.
STANDARD. Kontrola optužnica je institut koji se pretvorio u svoju suprotnost, odnosno dovodi do beskonačnog proseca odlaganja suđenja, što u krajnjem rezultira da usljed nepravosnažnosti presude nakon tri godine veliki broj optuženih bude slobodno. Najavljeno je da će se kroz izmjene Zakona o krivičnom postupku drugačije definisati ovaj institute. Da li je nešto urađeno po tom pitanju i postoje li i drugi pravni alati za rješavanje ovog problema?
PAVLIČIĆ: Posebno ističem da su izmjene ZKP-a nužne i to u što kraćem roku, a sudije daju svoj puni doprinos kroz rad u radnoj grupi, koja je i formirana sa zadatkom utvrđivanja obima i potrebe izmjena ZKP-a. Dok se ne izmijeni ZKP, odnosno dok se postupak kontrole optužnice ne učini efikasnijim, sprovodimo druge mjere kojima se ubrzava postupak pred sudovima, koje su propisane ZKP-om, koji je na snazi.
Takođe, podsjećam da je Vrhovni sud donio Smjernice za upravljanje predmetima teškog i organizovanog kriminala, koje, između ostalog, predviđaju održavanje tzv. “blok suđenja”, a nakon niza sastanaka Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore i Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, zauzet je dinamičniji pristup u zakazivanju i održavanju ročišta glavnog pretresa i nadam se da će kolege sudije zadržati taj trend bez nekih turbulentnih oscilacija.
U ovoj godini sprovešćemo kontrolu rada Višeg suda u Podgorici
STANDARD: Da li će postojati ili već postoji neka vrsta kontrole da li su neki sudski procesi namjerno odugovlačeni?
PAVLIČIĆ: U nadležnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore je da donosi plan kontrole rada sudova, što namjeravam i sprovesti u tekućoj godini. U planu je da se u ovoj godini sprovede i kontrola rada Višeg suda u Podgorici, iz koje će proisteći određeni zaključci i preporuke za unaprjeđenje rada suda, a konkretno je usmjereno na zaštitu prava stranaka na suđenje u razumnom roku.
STANDARD. Kakav je Vaš stav o tome da li sky prepiska, bez drugih dokaza koji mogu potvrditi rečeno na toj aplikaciji, može biti konačni dokaz o krivici?
PAVLIČIĆ: S obzirom na to da se nalazim na poziciji predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, što je najviši sudski autoritet, ne bi bilo uputno da se upuštam u komentarisanje ili davanje mišljenja u vezi sa tim, jer bih time sjutra ugrozila svoju poziciju sudije Vrhovnog suda, s obzirom na to da postoji realna mogućnost da sudski predmeti sa tom pravnom problematikom dođu do Vrhovnog suda na odlučivanje. Tako da moram ostati veoma oprezna u ovom trenutku pri davanju izjava o sudskim predmetima koji su u procesu odlučivanja pred sudovima, kako bih izbjegla bilo kakav utisak u javnosti o pritisku na nižestepene sudove prilikom odlučivanja. Ostavimo sudije da odlučuju o prihvatljivosti, kako ove, tako i druge vrste dokaza, bez bilo čijeg pritiska, pa i javnosti, na osnovu činjenica i dokaza u svakom konkretnom predmetu i to u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima.
STANDARD: Da li su sky aplikaciju kao dokaz crnogorski sudovi već ozakonili?
PAVLIČIĆ: Podsjećam Vas da je Apelacioni sud Crne Gore dana 21. marta 2025. godine javno objavio presudu kojom je preinačio presudu Višeg suda u Podgorici – Specijalnog odjeljenja Ks.br.47/24 od 03.10.2024.godine u dijelu činjeničnog opisa i pravne kvalifikacije djela i u pogledu odluke o kazni, tako što je ovom optuženom izrekao jedinstvenu kaznu zavora u trajanju od 5 godina.
Apelacioni sud je ocijenio da “SKY” komunikacija predstavlja pravno valjan dokaz, jer je po ocjeni ovog suda pribavljena na zakonit način putem međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, u skladu sa važećim propisima Republike Francuske i na osnovu odluke nadležnog pravosudnog organa te zemlje, što je u skladu sa odredbama Evropske konvencije o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima od 20.4.1959. godine i Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala od 15.12.2000.godine, koje shodno članu 9 Ustava Crne Gore predstavljaju sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i imaju primat nad domaćim zakonodavstvom. Ovaj sud smatra da je optuženom i njegovim braniocima data stvarna mogućnost da se u kontradiktornom postupku pred prvostepenim i drugostepenim sudom izjasne na provedene dokaze “SKY” komunikacije, da ospore vjerodostojnost dokaza, protive se njihovoj upotrebi, iznesu svoje argumente, što su isti i učinili, ali po ocjeni ovog suda, nijesu doveli u sumnju vjerodostojnost ovih dokaza.
Želim da, nakon mandata, ostavim profesionalno, nezavisno, nepristrasno, odgovorno, osnaženo i unaprijeđeno crnogorsko pravosuđe
STANDARD: Šta želite da ostavite kad završite Vaš petogodišnji mandat na čelu Vrhovnog suda?
PAVLIČIĆ: Uspješan predsjednik iza sebe ostavlja organizaciono uređenije, a samim tim nezavisnije, efikasnije sudstvo, koje uživa viši stepen poštovanja, sudstvo sa oblikovanom pravosudnom kulturom koje donosi meritorne i dobro obrazložene sudske odluke koje su standardizovane, sudstvo u koje građani imaju povjerenja i kojem vjeruju, jer garantuje vladavinu prava.
Ovo je i moja želja, ali i moja ambicija kojoj sam svim svojim profesionalnim bićem posvećena, a da li ću to i uspjeti ne zavisi samo od mene, već i od crnogorskih sudija koje čine sudski sistem i koje treba da imaju ključnu ulogu u postizanju stvarne vladvine prava u Crnoj Gori, ali i od druge dvije grane vlasti, da svojim radnjama i aktivnostima koje spadaju u njihovu nadležnost omoguće preduslove za funkcionisanje navedenog.
Želim da poručim da ću nastojati da sa svoje pozicije doprinesem ostvarivanju standarda, ne samo da se pravda dijeli, već i da se vidi da se dijeli u približno realnim rokovima. To je ono što sudska vlast može i treba da uradi i na tome sam započela veoma intenzivno da radim, svjesna da je to jedan izuzetno težak zadatak, ali odlučna sam i istrajna na trasiranju takvog puta.
Boriću se za stvari do kojih mi je stalo, i to ću činiti na način da i druge motivišem da mi se pridruže na putu ostvarivanja osnovnog zadatka koji stoji pred Vrhovnim sudom Crne Gore i crnogorskim sudovima, da u jednom poštenom, pravednom, vremenski razumnom, učinkovitom i ekonomičnom postupku rješavaju sporove koji su u njihovoj nadležnosti.
Vrhovni sud Crne Gore, a time i crnogorsko sudstvo u cjelini, biće posvećeno ostvarivanju svih ciljeva i zadataka, vođeni primjerom i stvaranjem klime neposrednog obraćanja, kakav princip rada bi se prenio na sve nižestepene sudove. Sve navedeno može biti postignuto uz prethodan uslov da i ostale dvije grane vlasti, svaka u svojim granicama nadležnosti i odgovornosti, daju svoj puni doprinos.
Preporučeno
Da zaključim, nakon svog petogodišnjeg mandata, želim da ostavim profesionalno, nezavisno, nepristrasno, odgovorno, osnaženo i unaprijeđeno crnogorsko pravosuđe koje dosljedno primjenjuje evropske i međunarodne standarde.
Video