On je rekao da bez obzira na lična politička uvjerenja, vojnik mora da bude neutralan i nepristrasan.

Vojska Crne Gore aktivno je angažovana za vrijeme pandemije korona virusa. Koliki je njen značaj u ovoj i sličnim situacijama, kada se ljudi suočavaju sa nečim potpuno novim i nepoznatim?

Upravo u ovakvim, kritičnim situacijama, kapaciteti Vojske dolaze do izražaja. VCG je institucija koja i postoji da bi pomagala svojim građanima i državi u teškim momentima, a borba protiv korona virusa je upravo takav trenutak. Iako je ta prijetnja bila nova i nepoznata, zahvaljujući dobroj organizaciji i obučenom ljudstvu odgovorili smo uspješno svim izazovima koji su bili u našoj nadležnosti.

Samo podatak da su pripadnici Službe hemijsko, biološko, nuklearne odbrane (HBRNO) dekontaminirali preko 800 vozila i 570.000 metara kvadratnih površina govori o obimu angažo vanja, a to je samo dio urađenog. Naši pripadnici su danonoćno čuvali karantine, održavajući profesionalan odnos s građanima koji su se nalazili unutra, ali i izlazili im u susret kada god je bilo to moguće.

Takođe, period borbe protiv korona virusa obilježila je i bliska saradnja sa zdravstvenim institucijama, Crvenim krstom, s kojim smo dopremali pomoć i do najudaljenijih mjesta, brinući tako o najugroženijima u našoj zemlji. Činjenica da su naši pripadnici bili ,,na prvoj liniji” u borbi protiv korona virusa, bez ijednog zaraženog slučaja u našoj zemlji dokaz je njihovog profesionalizma i odgovornog ponašanja i poštovanja propisanih mjera.

Još jednom smo građanima pokazali da smo uvijek tu za njih, da mogu da računaju na Vojsku Crne Gore u svakoj situaciji. Siguran sam da smo opravdali njihovo povjerenje.

Najavili ste povratak crnogorskih vojnika iz Avganistana do septembra. Kako danas, 10 godina nakon učešća naših vojnika u misiji ISAF i „Resolute Support” ocjenjujete njihov angažman?

Ponosan sam na sve pripadnike VCG koji su učestvovali u misijama u Avganistanu, jer su dostojno predstavljali Crnu Goru. S obzirom na to da je dogovor Vlade SAD i Talibana postignut, Alijansa planira fazno povlačenje trupa s teritorije Avganistana. Tako su se stekli uslovi da VCG povuče svoje pripadnike iz te zemlje. U misiji je trenutno 12. kontingent, a planiramo da i posljednji vojnik napusti Avganistan do septembra. Pokazali smo kako možemo da radimo ,,rame uz rame“ s kolegama iz najmodernijih svjetskih oružanih snaga, ne zaostajući po obučenosti i profesionalnosti, čak naprotiv.

Vojnička iskustva koja smo stekli u toj misiji, zatim prenijeli na jedinice Vojske Crne Gore, neprocjenjiva su, jer su naši pripadnici mogli da provjere i usavrše svoje znanje na terenu, u jednom izuzetno kompleksnom i izazovnom ambijentu.

Takođe, srećni smo jer smo u prilici da pomognemo narodu Avganistana da izgradi bezbjedniju i bolju budućnost.

Naravno, svjesni smo da kao mala zemlja imamo ograničen uticaj, ali svaki doprinos je korak naprijed za tu zemlju.

Da li se planira učešće ili takoreći ,,preusmjeravanje” tih vojnika u neku drugu NATO ili EU misiju ili eventualno ojačavanje postojećih (KFOR, „Ojačano istureno prisustvo”)?

U svjetlu potpisanog sporazuma između avganistanskih Talibana i Vlade Sjedinjenih Američkih Država i planovima za smanjenje angažovanih koalicionih snaga u Avganistanu, Ministarstvo odbrane donijelo je odluku da se nakon završetka angažovanja 12. kontingenta Vojske Crne Gore ne upućuje sljedeći kontingent u misiju ,,Odlučna podrška“. U skladu sa donijetom odlukom u toku su organizacione i administrativne pripreme za njenu realizaciju.

Učešće u postojećim misijama se odvija planiranom dinamikom i u skladu sa odlukama Skupštine Crne Gore. Svaka odluka o proširenju mandata u postojećim misijama biće donijeta u saradnji sa koalicionim partnerima i u važećoj zakonskoj proceduri, koja podrazumijeva odluku Skupštine Crne Gore.

Napominjem da Vojska Crne Gore ostaje posvećena međunarodnim misijama, kako bi sa oružanim snagama savezničkih i partnerskih zemalja pružila doprinos očuvanju mira i stabilnosti u svijetu.

Uskoro će biti obilježene tri godine od učlanjenja Crne Gore u NATO. Kako ocjenjujete usklađenost Vojske sa NATO standardima? Sto je postignuto, a što j oš treba da bude urađeno?

Prijem Crne Gore u NATO, 5. juna 2017. predstavljao je istorijski momenat i prekretnicu kada je u pitanju koncept odbrane Crne Gore. Naša država je dobila čvrst bezbjednosni oslonac i uvjerljivu garanciju kolektivne odbrane u krajnje kompleksnom, dinamičnom i nepredvidivom savremenom strateškom bezbjednosnom okruženju.

Istovremeno, sticanjem punopravnog članstva u NATO, Crna Gora je preuzela konkretne obaveze i odgovornosti. Kao pouzdan i odgovoran saveznik, Crna Gora se obavezala da svoje vojne sposobnosti razvija i da doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti.

Nakon priključenja Alijansi, glavni ciljevi Crne Gore bili su integracija Vojske u NATO komandnu strukturu, NATO strukturu snaga i obezbjeđenje doprinosa misijama i zadacima Alijanse u skladu sa NATO načelima i procedurama.

Da bi se postigli ovi ciljevi, Crna Gora je razvila Plan integracije Crne Gore u NATO koji je bio podržan NATO planom podrške, pod vođstvom Vrhovne komande savezničkih snaga za transformaciju i blisko koordinisan sa Vrhovnom komandom savezničkih snaga Evrope, združenim i samostalnim NATO komandama. Faza integracije uspješno je završena 23. jula 2019. godine, kada je u Podgorici i zvanično potpisana Deklaracija o završetku procesa integracije Crne Gore u NATO i od tog datuma Crna Gora samostalno održava i razvija svoje deklarisane sposobnosti.

U cilju obezbjeđenja vojnih sposobnosti i kapaciteta neophodnih za izvršavanje misija definisanih strateškim konceptom NATO, razvoj operativnih sposobnosti Vojske pratio je dinamiku implementacije „NATO paketa ciljeva sposobnosti”.

Osnovna svrha implementacije ciljeva sposobnosti je kvalitetna integracija u saveznički sistem razvoja odbrambenih sposobnosti nove države članice NATO, a u osnovi integracije je dostizanje potrebnog nivoa interoperabilnosti sa NATO.

Stoga je proces ratifikacije i implementacije NATO standarda u sastavima Vojske prepoznat kao vrlo značajan segment i glavna poluga implementacije ciljeva sposobnosti. Donošenjem Strateškog pregleda odbrane i Dugoročnog plana razvoja odbrane za period 2019 2028. harmonizovan je nacionalni i NATO proces odbrambenog planiranja, što predstavlja izuzetan napredak u procesu planiranja razvoja odbrambenih sposobnosti.

Strateškim dokumentima date su jasne smjernice za razvoj ukupnih odbrambenih sposobnosti i stvoreni ključni preduslovi za implementaciju NATO ciljeva sposobnosti. Izrađeni su i usvojeni detaljni i realni planovi za opremanje i modernizaciju Vojske.

U sklopu modernizacije Vojske, sa Vladom SAD zaključen je ugovor o isporuci 67 lakooklopljenih vozila marke „oshkosh“ model JLTV, a sa Ministarstvom odbrane Izraela potpisan je sporazum o nabavci daljinskih upravljivih oružanih stanica koje će biti sastavni dio oklopnih vozila.

Takođe, na osnovu sporazuma potpisanog sa Ministarstvom odbrane Republike Turske o vojno finansijskoj podršci Crnoj Gori u vrijednosti od 100 miliona turskih lira (oko 15 miliona eura), planirana je nabavka preko 80 teretnih vozila i autobusa, i određenog broja kontejnera za logističku podršku u terenskim uslovima.

Nakon nabavke tri helikoptera „Bell 412“ za potrebe Vazduhoplovstva Vojske, započeti su pregovori za nabavku četiri laka helikoptera tipa ,,Bell 505“ na osnovu važećeg memoranduma o razumijevanju sa Vladom Kanade.

Naravno, u narednom periodu moramo pronaći i odgovarajuće modele opremanja i modernizacije naše mornarice. Opremanje Vojske novim sredstvima predstavlja prioritet najvišeg nivoa kako bi jedinice Vojske dostigle zahtijevani nivo sposobnosti razmještanja, manevra, vatrene moći, mobilnosti, zaštite, a time i zahtijevani nivo interoperabilnosti za učešće u operacijama pod vođstvom NATO.

Kada se može očekivati slanje vojnika u misiju u Irak? Da lije pandemija uticala na odluku?

Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane pomno prate i procjenjuju bezbjednosnu i situaciju s pandemijom korona virusa u Iraku, te će odluku 0 angažovanju donijeti kada se stvore uslovi za to. Važno je napomenuti da se pripreme i obuka za misiju realizuju kako je i planirano.

U martu ove godine, jedan pripadnik VCG suspendovan je nakon učešća u litijama koje organizuje SPC. Da li je bilo još takvih slučajeva?

Pomenuti pripadnik je privremeno udaljen s dužnosti. Svi pripadnici Vojske Crne Gore dužni su da se ponašaju u skladu sa kodeksom, koji propisuje da službu vrše u skladu sa Ustavom 1 zakonom. Vojna profesija podrazumijeva specifičan način života, u službi države i njenih građana, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Bez obzira na lična politička uvjerenja, vojnik mora da bude neutralan i nepristrasan. Za bavljenje politikom nema mjesta u vojsci.

Svaki pripadnik Vojske Crne Gore predstavlja Vojsku i kada je van dužnosti i ne nosi uniformu, zbog čega je obavezno da se pridržava etičkih principa i, naravno, poštuje i voli svoju državu. Ranije sam već naglasio, to ću ponoviti neću dopustiti da se pripadnicima Vojske manipuliše u političke, vjerske, nacionalne i bilo koje druge svrhe.

Kako je svaki zakon, pa i usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti izraz političke volje, učešće na protestima bi bilo javno ispoljavanje svojih političkih uvjerenja, što nije dopušteno propisima.

Da li očekujete da će biti potrebe za angažovanjem Vojske, ukoliko dođe do novih protesta i litija?

Vojska Crne Gore je institucija koja je organizovana kao odbrambena snaga koja brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore, u skladu sa Ustavom i zakonom o Vojsci Crne Gore i njen rad se nalazi pod demokratskom i civilnom kontrolom.

Dakle, VCG djeluje isključivo u okviru zakona i Ustava, gdje je jasno propisano kada, kako i po čijoj naredbi može biti angažovana. Napominjem, mi smo posvećeni i naš rad zasnivamo na zaštiti svih građana i države Crne Gore.