Video
Vlada je saopštila da Ustavni sud treba da odbaci inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o Vojsci Crne Gore, jer, kako je obrazloženo, ukoliko bi za redovne dnevne aktivnosti Vojske bila neophodna odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, došlo bi do paralize sistema odbrane. Samardžić je, komentarišući mišljenje Vlade, rekao da argument o paralizi sistema ne može biti opravdanje za zaobilaženje Ustava.
“Jednako problematična je i norma o vršiocima dužnosti. Instrument koji je zamišljen kao izuzetak, u praksi je postao model upravljanja. Danas imamo situaciju da se brojna odgovorna formacijska mjesta u Vojsci, kao i sva direktorska mjesta u Ministarstvu odbrane, godinama popunjavaju u statusu vršioca dužnosti, čime se zaobilazi uloga Savjeta, čija je izvorna ustavna nadležnost odlučivanje o postavljenjima i razrješenjima oficira”, kazao je Samardžić za Pobjedu.
Rekao je da se ne može saglasiti sa dijelom inicijative koji osporava nadležnost ministra da predlaže Savjetu postavljenja, unapređenja i razrješenja načelnika Generalštaba i drugih oficira.
“To je prirodna i funkcionalno opravdana nadležnost ministra kao starješine organa koji ima neposredan uvid u rad, sposobnosti i potrebe kadra. Savjet donosi konačnu odluku i nije obavezan da prihvati prijedlog, tako da u ovom dijelu ustavna nadležnost nije narušena”, kazao je Samardžić.
Što se tiče argumenta o paralizi sistema, dodao je, smatram da on ne može biti opravdanje za zaobilaženje Ustava.
“Od 2006. do 2017. godine ključne nadležnosti bile su u rukama Savjeta, uključujući i odlučivanje o vršiocima dužnosti, i sistem nije bio paralisan. Ako danas postoje problemi u funkcionisanju, oni nijesu posljedica ustavnog okvira, već načina organizacije rada samog Savjeta. To je pitanje interne efikasnosti, a ne ustavne promjene”, ocijenio je Samardžić.
Dragan Samardžić (Foto: Dragan Mijatović)
Prema njegovim riječima, u sistemu odbrane NATO članice lanac komandovanja ne smije biti predmet improvizacije, ni širokog tumačenja.
“Mora biti jasan, hijerarhijski dosljedan i ustavno utemeljen. Ustavni sud ima sada priliku da to potvrdi”, kazao je Samardžić.
Vlada je, obrazlažući zašto nema osnova da se prihvati inicijativa Milatovića, navela da predsjednik Crne Gore komanduje vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, dok ministar odbrane obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju vojskom.
“Međutim, Vojska Crne Gore, kao i sve vojske svijeta, ima redovne aktivnosti, koje iziskuju svakodnevno donošenje odluka za njihovu realizaciju. Ove aktivnosti podrazumijevaju sprovođenje obuke i vojnih vježbi na teritoriji Crne Gore, izvođenje radova u skladu sa posebnim ugovorima (radovi na putnoj infrastrukturi za potrebe opština), međunarodnu saradnju, ispunjavanje obaveza po osnovu članstva u NATO i sl. Za realizaciju ovih aktivnosti na dnevnom nivou potrebno je donošenje određenih odluka, koje u skladu sa vojnom terminologijom predstavljaju odluke o upotrebi vojske. S obzirom na to da Savjet za odbranu i bezbjednost predstavlja tijelo koje se sastoji od predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade, koje nema redovne sjednice, već se sastaje po potrebi, ukoliko bi bila neophodna odluka Savjeta za redovne dnevne aktivnosti vojske, došlo bi do paralize sistema odbrane”, istakli su iz Vlade.
Ukazuju da bi pripadnici vojske čekali po više mjeseci da se održi sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost prije počinjanja bilo koje dnevne aktivnosti, što bi u krajnjem vojsku učinilo nespremnom i neefikasnom da vrši dodijeljene misije i zadatke. Prema njihovim riječima, iz tog razloga je Zakonom o vojsci propisano da ministar odbrane donosi odluke o upotrebi vojske u drugim aktivnostima u zemlji (član 38 stav 1 tačka 2 Zakona o Vojsci Crne Gore).
“Ovom normom se ni na koji način ne preuzimaju nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, već se, naprotiv, stvaraju uslovi da pripadnici vojske budu spremni i obučeni da blagovremeno izvršavaju odluke o komandovanju Savjeta”, navodi se u mišljenju Vlade.
Naglasili su da nadležnost ministra odbrane za predlaganje postavljenja, razrješenja i imenovanja ni na koji način ne umanjuje ustavne nadležnosti Savjeta, jer je krajnja odluka za postavljenje, razrješenje i imenovanje na Savjetu, koji nije obavezan da prihvati prijedloge. U mišljenju je ukazano i da na odluke Savjeta o postavljenju čeka više od 70 oficira.
Milatović je prošlog mjeseca podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o vojsci – člana 38 stav 1 tač. 2, 6, 7 i 9 – koje se odnose na nadležnosti ministra odbrane, tj. da on donosi odluke o upotrebi vojske, predlaže vrhovnoj komandi postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, odnosno postavljenje, unapređivanje i razrješenje oficira, zatim člana 38 stav 1 tačka 11 – koja propisuje da ministar određuje vršioce dužnosti (v. d.) na mjesta oficira i podoficira, te člana 103 stavove 2 i 5 – koji se takođe odnose na v. d. postavljenja na navedene pozicije, ali i na to da taj status može trajati najduže 18 mjeseci.
“Ovakva zakonska rješenja ugrožavaju profesionalni karakter Vojske Crne Gore, podrivaju njenu nezavisnost od političkog uticaja i dovode u podređenu ulogu načelnika Generalštaba, kao profesionalca na čelu Vojske, u odnosu na ministra odbrane, kada je u pitanju sistem vojnog odlučivanja i kadrovanja”, saopštio je tada kabinet Milatovića.
Preporučeno
