Video
Sanja Orlandić kazala je da bez Adnana Čirgića dijalektologija crnogorskoga jezika zasigurno ne bi bila ukoričena. Pomenuta knjiga će, saopštila je Orlandić, uskoro biti objavljena i na engleskom jeziku. Čirgić je, prema njenim riječima, morao biti upućen u svu dijalektološku građu koja je prije njega napisana.
,,Tragajući po arhivima za spisima koji kriju tragove, Čirgić je ne samo otkrio i upotrijebio ne samo za izradu „Dijalektologije“, već se svim tim autorima odužio upravo ovom knjigom. U njoj su našli mjesto trideset dva imena koja su ostavila trag u proučavanju crnogorskih govora o kojima Čirgić donosi iscrpne portrete.“
Radoman je tim povodom saopštio da su humanističke nauke u Crnoj Gori već vijek i po sputavane snažnim kolonijalnim konceptom koji je dobro osmišljen i sprovođen institucionalno. Stanje takvoga diskursa u nauci najizrazitiji je bio u jezikoslovlju. Tako je, prema njegovim riječima, izbjegavan epitet crnogorski u naučnome svijetu. Crnogorski su govori tako dijeljeni u dvije cjeline a te cjeline nazivane istočnohercegovački govori, zetsko-lovćenski, zetsko-sjenički i sl. Dodao je da izbjegavanje epiteta crnogorski nije promaklo ni velikom slavističkom autoritetu Josipu Hamu koji je takvo stanje nazvao „ostacima predratne malograđanštine“.
Govor prof. dr Čirgića, koji je bio spriječen da govori na promociji, pročitala je Sanja Orlandić. Ova je knjiga po riječima Čirgića svjedočanstvo predanoga rada proučavalaca crnogorskih govora, kako iz našeg regiona tako i onih koji su nam prostorno daleko.
Preporučeno
,,Brzo će puna dva vijeka otkad traje kontunuirano proučavanje crnogorskih govora. Malo bi se koja grana društvenih i humanističkih nauka u Crnoj Gori mogla pohvaliti tolikom tradicijom kao dijalektologija. Gotovo da nema značajnijeg imena u južnoslovenskoj filologiji koje nije ostavilo trag u crnogorskoj dijalektologiji i dalo doprinos proučavanju crnogorskih govora. To je rezultirano da govori crnogorskoga jezika spadaju u najbolje proučene govore slovenskom jezičkom prostoru. Kao malo koja naučna i visokoškolska ustanova u Crnoj Gori, Fakultet za crnogorski jezik i književnost ne samo da se oslanja na rezultate svojih prethodnika, no valorizuje i afirmiše te rezultate i one koje su do njih došli.“
