Video
Gostujući u jutarnjem programu “Budilnik” na Televiziji E, Đaković je upozorio na ozbiljne ekonomske posljedice koje bi pojava ove bolesti mogla izazvati.
“Kako ne postoje ljekovi za ovu bolest, a o tome će vjerovatno više pričati neko iz veterinarskog sektora, uništava se veliki broj životinja, bukvalno se farme opustoše i zbog toga je to ekonomski značajna bolest zato što podrazumijeva uništavanje velikog stočnog fonda. Sami smo bili svjedoci da jedna benigna bolest kao što je Q groznica prošle godine kod nas napravila malo veći problem, tako da u ovom slučaju to je mnogo, mnogo ozbiljnija situacija i moramo biti jako pažljivi”, rekao je Đaković.
Bolest slinavke i šapa, iako se smatralo da je iskorijenjena, ponovo se pojavila u Evropi nakon 37 godina, što je izazvalo zabrinutost kako među institucijama, tako i među stočarima. Evropska komisija pozvala je na oprez, a crnogorske vlasti hitno su reagovale.
Na sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bezbjednost hrane, Veterinarske laboratorije, Komore i Poljoprivrednog klastera Crne Gore, zaključeno je da je neophodno preduzeti mjere prevencije. Iako bolest nije registrovana u Crnoj Gori, zemlje regiona već bilježe prve slučajeve.
“Crna Gora ima status zemlje slobodne od bolesti slinavke i šapa već više godina. Od 2015. godine, kada se bolest pojavila u regionu, Vlada je usvojila Krizni plan koji se i danas sprovodi. Trenutno u Crnoj Gori nema pojave ove bolesti, ali se preduzimaju značajne mjere kako bi se spriječio ulazak. U neprestanom smo kontaktu sa kolegama iz Hrvatske, Srbije i Albanije, pratimo kako oni primjenjuju mjere zaštite”, rekao je Đaković.
On je dodao da se bolest najprije pojavila u Njemačkoj, zatim u Mađarskoj i Slovačkoj, dok je istočni dio Austrije stavljen pod nadzor.
“S obzirom da naši neposredni susjedi trenutno nijesu pogođeni, smatramo da je situacija stabilna, ali oprez mora biti na najvišem mogućem nivou”, dodao je Đaković.
On je pohvalio reakciju pogođenih zemalja, ističući da imaju snažne veterinarske sisteme.
“Radi se o većim državama, državama koje imaju intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i države sa izuzetno jakim veterinarskim sistemima. Bio sam u situaciji da lično upoznam ljude iz Mađarske veterinarske komore i Panonske veterinarske komore, radi se o veoma stručnim ljudima, o veoma jako raširenom sistemu i smatram da će oni spriječiti širenje ove bolesti, a vjerovatno i vrlo brzo iskorijeniti dio bolesti”, istakao je Đaković.
On je podsjetio da su Vlada Crne Gore i Evropska komisija ovu bolest proglasile za jednu od najznačajnijih po ekonomskom uticaju.
Preporučeno
“Nanosi velike ekonomske štete jer se u zaraženim područjima moraju ukloniti sve životinje, bez obzira da li su zdrave ili bolesne”, dodao je Đaković.
