To su ocijenili sagovornici podcasta „Pravo u CEDEM“, koji je realizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka je, govoreći o položaju manjinskih naroda tokom devedesetih godina, ocijenio da pripadnicima manjina u tom periodu nije bilo jednostavno da žive u Crnoj Gori. Podsjetio je na migracije, ratnu atmosferu i pritiske sa kojima su se suočavali pripadnici albanske, bošnjačke i drugih manjinskih zajednica.

Kao važnu prekretnicu označio je period nakon 1997. godine, kada se Crna Gora, kako je kazao, snažnije okrenula evropskom putu, kao i obnovu nezavisnosti 2006. godine. Prema njegovim riječima, manjinski narodi dali su presudan doprinos obnovi nezavisnosti, članstvu u NATO-u i napretku prema Evropskoj uniji.

„Najveći uspjeh moderne Crne Gore jeste to što je uspjela da integriše manjine u društveni i politički život i što manjine Crnu Goru osjećaju kao svoju državu“, poručio je Gjeka.

Iako smatra da je ostvaren značajan napredak, Đeka je upozorio da proces integracije nije završen. Kao jedan od najvećih problema izdvojio je nedovoljnu zastupljenost manjinskih naroda u državnim institucijama, posebno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vojsci, policiji, tužilaštvu i sudstvu.

Đeka je kazao da ne očekuje da zastupljenost manjina bude automatska niti da se zanemare obrazovanje i stručne kvalifikacije kandidata, ali je ocijenio da udio od svega nekoliko procenata nije prihvatljiv.

Prema njegovim riječima, potrebno je snažnije primjenjivati mjere afirmativne akcije i pomagati pripadnicima manjinskih zajednica da steknu obrazovanje i uslove potrebne za rad u javnom sektoru.

Đeka je kazao da manjinske zajednice u Crnoj Gori imaju institucionalne mogućnosti da čuvaju svoj jezik, kulturu, tradiciju i identitet. Naveo je da Ministarstvo ima poseban direktorat za interkulturalizam, dok se projekti posvećeni manjinskim kulturama finansiraju preko Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i drugih programa.

Prema njegovim riječima, Fond godišnje raspolaže sa oko 1,6 do 1,7 miliona eura za projekte koji se odnose na očuvanje jezika, kulture, tradicije i identiteta. Ministarstvo finansira i rad šest manjinskih savjeta, navodeći da je podrška tim savjetima tokom prethodne tri godine udvostručena.

Posebnu pažnju, kako je objasnio, država mora posvetiti uključivanju Roma i Egipćana, za koje postoji posebna strategija usmjerena na poboljšanje njihove zastupljenosti i učešća u društvenom i političkom životu.

Đeka je istakao da očuvanje identiteta ne treba posmatrati odvojeno od povezivanja različitih zajednica. Prema njegovim riječima, ljudi predrasude najlakše prevazilaze kada se upoznaju, rade zajedno i razmjenjuju iskustva.

„Najvažnije je da se osjećamo slobodno i da poštujemo jedni druge onakve kakvi jesmo. Možemo mnogo da učimo jedni od drugih“, poručio je on.

Naveo je da su u pripremu izmjena i dopuna Zakona o manjinskim pravima i slobodama uključeni predstavnici manjinskih savjeta, stručnjaci i nevladine organizacije, navodeći da će konačan tekst zakona biti razmatran nakon dobijanja mišljenja Venecijanske komisije, a za njegovo usvajanje biće potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Đeka je kazao da u predloženim izmjenama za sada nema velikih suštinskih promjena. Među inicijativama koje se razmatraju naveo je povećanje sredstava za manjinske savjete, dok će konačna rješenja zavisiti i od preporuka Venecijanske komisije.

Takođe, upozorio je da govor mržnje predstavlja jednu od najvećih prijetnji međunacionalnom skladu. Kazao je da zakoni moraju omogućiti efikasno sankcionisanje diskriminacije, netrpeljivosti i ideologija koje mogu podstaći nacionalnu i međunacionalnu mržnju.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je, uprkos ratovima i nestabilnosti u okruženju, uspjela da sačuva mir i izgradi multietničko društvo, coijenjujući da takav položaj ne treba uzimati zdravo za gotovo.

„Treba u korijenu sankcionisati svaki govor mržnje i sve što podstiče nacionalnu i međunacionalnu mržnju i netoleranciju“, kazao je Đeka.

Govoreći o unapređenju institucionalne zaštite ljudskih prava, ministar je naveo da je pripremljen novi zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, čiji je cilj, kako je pojasnio, da institucija ombudsmana dobije veću autonomiju, šira ovlašćenja i snažniji položaj u zaštiti prava svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.

Đeka je poručio da očuvanje međunacionalnog mira počinje u porodici, a nastavlja se kroz obrazovni sistem

„Djecatreba da uče o događajima iz prošlosti, posljedicama ideologija koje su dovele do sukoba i vrijednostima kojima Crna Gora teži u procesu evropskih integracija“, rekao je Đeka.

Predsjednica mladih Bošnjačke stranke, Suada Musić, je u trećoj epizodi podcasta, govoreći o bošnjačkom identitetu u Crnoj Gori, kazala da ga doživljava prvenstveno kao osjećaj pripadnosti, dok se njegova najvažnija obilježja ogledaju u jeziku, kulturi, tradiciji, običajima i vjeri.

Prema njenim riječima, ranije generacije učile su o identitetu prvenstveno u porodici, kroz iskustva i znanja koja su se prenosila „s koljena na koljeno“. Mladi danas, pod uticajem globalizacije, društvenih mreža i aktivizma, svoj identitet izražavaju na drugačiji način, ali ga zbog toga ne gube.

Musić smatra da su razlike između etničkih zajednica među mladima danas manje izražene nego u generacijama njihovih roditelja, baka i djedova. Tome su, prema njenom mišljenju, doprinijeli obrazovanje, preseljenje mladih zbog studiranja i rada, društvene mreže, aktivizam i prijateljstva sa ljudima iz različitih zajednica.

Musić je ocijenila da migracije mladih nijesu problem samo sjevera, već cijele Crne Gore i država regiona. Naglasila je da odlaskom mladog čovjeka zajednica ne gubi samo jednog stanovnika, već i njegovu energiju, obrazovanje, mladost i potencijalni doprinos društvu.

„Sjeveru je omladina potrebna. To je jedini način da se razvijaju sredine na sjeveru Crne Gore“, kazala je Musić.

Ona, ipak, smatra da pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji ne treba posmatrati kao prijetnju koja će nužno ubrzati iseljavanje, već kao priliku za obrazovanje i sticanje novih iskustava.

Govoreći o uticaju iseljavanja na kulturu i tradiciju, Musić je ukazala na primjer crnogorske dijaspore.

Kako je kazala, veliki broj ljudi sa sjevera odavno je otišao u inostranstvo u potrazi za boljim životom, ali to nije nužno dovelo do gubitka njihovog identiteta. Mnogi među njima sačuvali su običaje i nastoje da ih prenesu svojoj djeci.

Kada je riječ o ekonomskom položaju mladih, Musić je ocijenila da je stanje bolje nego ranijih godina, ali da je i dalje teško doći do zaposlenja.

„Mladi iz manjih sredina često su prinuđeni da se odvoje od porodice i presele u veći grad u kojem postoji šire tržište rada. Istovremeno se suočavaju sa visokim životnim troškovima i primanjima koja nijesu dovoljna za finansijsku samostalnost“, rekla je Musić.

Prema njenim riječima, veća ulaganja u sjever otvorila bi mogućnosti za zapošljavanje i doprinijela tome da mladi ostanu u svojim gradovima.

Musić smatra da institucije mogu i moraju učiniti više kako bi doprinijele očuvanju bošnjačke kulture, ali i upoznavanju mladih sa drugim narodima i zajednicama u Crnoj Gori, kao i da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti obrazovnom sistemu.

„Sadržaji o različitim kulturama i zajednicama trebalo bi da budu zastupljeniji u osnovnim i srednjim školama kako bi djeca od ranog uzrasta sticala potrebna znanja i razvijala poštovanje prema različitostima.Ne mislim samo na bošnjačku zajednicu, već i na druge narode. To treba da bude zastupljeno kroz osnovno obrazovanje“, navela je Musić.

Musić je ocijenila da globalizacija i modernizacija ne moraju dovesti do gubitka tradicije i kulture.

Društvo koje teži demokratizaciji i evropskim vrijednostima, kako je objasnila, istovremeno može da njeguje identitet svojih zajednica. Cilj bi trebalo da bude stvaranje zdravog ambijenta u kojem će nove generacije poštovati sopstveno porijeklo, ali i prihvatati različitosti kao normalan dio savremenog društva.

„Mladi treba da sačuvaju svoj identitet, da njeguju i poštuju ko su i odakle dolaze, a da istovremeno prihvataju različitosti“, poručila je Musić.

Položaj Hrvata u Crnoj Gori mijenja se u zavisnosti od državne politike, kao i drugih manjinskih zajednica, ipak, zahvaljujući političkom predstavljanju i djelovanju hrvatskih institucija i udruga, njen glas danas se čuje snažnije nego ikada ranije, dok prostor za unapređenje institucionalne saradnje i dalje postoji.

Član Hrvatskog nacionalnog vijeća i predsjednik UO-a Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, Marko Ugrin, ocijenio je da se zahvaljujući političkom subjektivitetu, mandatu Hrvatske građanske inicijative u Parlamentu Crne Gore, aktivnostima Hrvatskog nacionalnog vijeća i drugih hrvatskih udruženja, glas Hrvata čuje snažnije nego ikada ranije.

On je naveo da hrvatska zajednica u Crnoj Gori dijeli sudbinu drugih manjinskih zajednica, dok njen položaj u velikoj mjeri zavisi od odnosa i politike državnih institucija.

Prema njegovim riječima, Hrvati u Crnoj Gori prepoznati su po bogatoj kulturnoj i istorijskoj baštini, ali i po jasnim i dosljednim političkim stavovima.

„Držimo se određenih principa, makar to značilo da budemo i u oporbi i da iz tog položaja skrbimo o svom narodu“, istakao je Ugrin.

Govoreći o očuvanju identiteta, Urgin je istakoa da su kulturna baština i hrvatski jezik ključni temelji očuvanja nacionalnog identiteta, posebno je naglasio značaj hrvatskog jezika, koji je zajamčen Ustavom i prepoznat kao jezik u službenoj uporabi u Crnoj Gori.

Govoreći o kulturnoj baštini, Ugrin je posebno izdvojio Bokeljsku mornaricu, koju je opisao kao jedno od najznačajnijih nematerijalnih kulturnih dobara hrvatske zajednice, a među najznačajnijim materijalnim kulturnim dobrima izdvojio je katedralu svetog Tripuna u Kotoru, izgrađenu 1166. godine, i dobrotsku čipku, čija je izrada u drugoj polovini 16. vijeka prenesena iz Venecije u Dobrotu, gdje su je pripadnice lokalne zajednice obogatile novim tehnikama i umjetničkim rješenjima.

“Budućnost hrvatske zajednice je svijetla”, poručio je Ugrin jer među mladim Hrvatima postoji snažan entuzijazam i razvijena svijest o nacionalnoj pripadnosti.

„Na mladima svijet ostaje. Njihov predan rad i svijest o značaju očuvanja identiteta pokazuju da je budućnost hrvatske zajednice itekako svijetla“, poručio je Ugrin.

Ugrin je ocijenio da je trenutna saradnja s institucijama u Crnoj Gori korektna, ali da i dalje postoji prostor za njeno unapređenje.

Naveo je da hrvatska zajednica nastoji održavati kvalitetnu saradnju i sa institucijama u Crnoj Gori i sa institucijama Republike Hrvatske.

Govoreći o izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, Ugrin je kazao da su neka postojeća rješenja zastarjela i da ih je potrebno prilagoditi savremenim potrebama manjinskih zajednica.

Predložene izmjene, prema njegovim riječima, trebalo bi da unaprijede položaj manjinskih zajednica, posebno kroz pravedniji rad Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

„Dosadašnja rješenja nijesu pokazivala dovoljno senzibiliteta prema svim zajednicama. Nastojimo uspostaviti pravedniji sistem i stvoriti jednak ambijent za sve“, kazao je Ugrin.

On je zaključio da su izdavačka djelatnost, kulturni projekti, saradnja sa hrvatskom intelektualnom zajednicom i institucionalna potpora ključni za dalje očuvanje jezika, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta Hrvata u Crnoj Gori.

Članica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Lena Rut Stefanović ocijenila je da ta zajednica u posljednje dvije decenije prolazi kroz svojevrstan preporod, kroz obnovu vjerskog i kulturnog života, javno obilježavanje praznika i sve veću vidljivost zajednice, jevrejski običaji i vjerski praznici su očuvani, ali da zajednica nije uspjela da sačuva jezike kojima su govorile starije generacije.

Kazala je da su jevrejski običaji i vjerski praznici očuvani, ali da zajednica nije uspjela da sačuva jezike kojima su govorile starije generacije.

Prema njenim riječima, organizovani život Jevrejske zajednice u Crnoj Gori intenzivnije se razvija tek posljednjih dvadesetak godina, navodeći da ranije nije bilo dovoljno povezanosti među članovima niti većeg broja javnih aktivnosti.

„Danas se obilježavaju Hanuka, Dan sjećanja na Holokaust i drugi značajni datumi, organizuju se predavanja, a zajednica ima biblioteku i otvorena je za sve koji žele da upoznaju jevrejsku kulturu i religiju. Za nas je ovo preporod, jedna vrsta renesanse, i to me čini veoma srećnom“, navela je Stefanović.

Ona je pojasnila da je nestajanje jezika povezano i sa istorijskim okolnostima, posebno Holokaustom, migracijama i prelaskom velikog broja Jevreja na hebrejski nakon osnivanja Izraela.

“Iako se jezici gube, tradicija se, čuva kroz obilježavanje vjerskih praznika, Šabata, molitve, običaje i okupljanja u sinagogi. Što se tiče tradicije, nju čuvamo“, navela je Stefanović.

Govoreći o mladima, kazala je da među njima postoje različiti nivoi zainteresovanosti.

“Dio mladih želi da uči jezike, putuje u Izrael i bolje upozna vjeru i tradiciju, dok se drugi više identifikuju kroz savremene subkulture i stil života” rekla je Stefanović

Podkasti nastali u okviru projekta „NIT – Narodi, Identiteti, Tolerancija“, koji Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.