Video
Kako je istakao, osnivanjem Jevrejske zajednice 2011. godine nije samo obnovljen i ujedinjen religijski život Jevreja na prostoru Crne Gore, već i dodatno osnažene veze dvije države.
“Jubilej obilježavate uoči novogodišnjeg jevrejskog praznika Roš hašane i svetog praznika pomirenja Jom Kipura. Dozvolite da vam poželim uspješnu nastupajuću godinu, tradicionalnom porukom “Neka vam Bog da, da budete upisani za dobru godinu”, kao i da Dan pomirenja, pokajanja i praštanja koji slijedi, donese mir vašim porodicama, među vašim narodom i cijelim čovječanstvom. S pijetetom i poštovanjem želim da podsjetim da nas i večeras okuplja vizija jednog od sudionika osnivanja Jevrejske zajednice Crne Gore u kući gospođe Đine Lazar u Herceg Novom i njenog prvog predsjednika gospodina Jaše Alfandarija, koji nažalost nije više među nama. Velikog prijatelja crnogorskog naroda koji je uvijek osjećao bilo savremene Crne Gore. Kroz Jevrejsku zajednicu, i lično, Jaša je doprinosio našem demokratskom razvoju, afirmaciji mira, očuvanju crnogorskog integriteta, našeg građanskog multikulturalnog i multikonfesionalnog sklada, čime se svi ponosimo”, kazao je Đukanović.
Kako je dodao, zajedno sa saradnicima i članovima, Jevrejsku zajednicu duboko je utemeljio kao dio crnogorskog društva, učinio je međunarodno respektabilanom, mjestom okupljanja i saradnje, promišljanja o budućnosti, i afirmacije suživota koji uvažava posebnosti.
“Aktivnosti Jevrejske zajednice u tom periodu učinile su je prepoznatljivom adresom promtnog, oštrog i nedvosmisleno jasnog odgovora antisemitizmu, hegomoniji i asimilaciji, ksenofobiji, govoru mržnje, rasizmu, pojavama neonacizma i pokušajima njegove političke mimikrije, kao i osude bilo kakvog oblika relativizacije ili umanjenja zločina prema bilo kom narodu”, navodi Đukanović.
Tokom prethodnog perioda izgrađena je, kaže, Zajednica kao snažan instrument očuvanja jevrejskog kulturnog i nacionalnog identiteta u Crnoj Gori i Jugoistočnoj Evropi, zajednica posvećena politici stabilnosti, evropeizaciji Zapadnog Balkana i našoj zajedničkoj evropskoj budućnosti.
“To nasljeđe svi zajedno moramo očuvati i dalje unaprjeđivati. Prilika je da večeras odamo priznanje na svemu učinjenom i gospodinu Đorđu Raičeviću koji je, kao dugogodišnji najbliži Jašin saradnik, nakon njegove smrti, tokom svog trajanja mandata predsjednika, nastavio da afirmiše vrijednosti koje baštini Jevrejska zajednica u Crnoj Gori, uz želju da prevaziđe zdravstvene probleme sa kojima se suočava”, navodi Đukanović.
On je dodao da su Izrael i Crna Gora posebno povezani partneri zajedničkim vrijednostima, zajedničkim izazovima i zajedničkim interesima za stabilnost, ekonomski prosperitet, sigurnost i mir.
“Osnivanjem Jevrejske zajednice 2011. godine nije samo obnovljen i ujedinjen religijski život Jevreja na prostoru Crne Gore, već i dodatno osnažene veze naše dvije države. Kao država, u proteklom periodu dali smo punu podršku zajednici u svim segmentima njenog djelovanja”, kazao je Đukanović.
Samo par mjeseci nakon osnivanja potpisan je, podsjeća, Ugovor između Vlade i Jevrejske zajednice o pitanjima od zajedničkog interesa čime je prepoznat njen pravni subjektivitet, a Jevrejima u Crnoj Gori priznata autonomija u regulisanju vjerskih i nacionalnih odnosa zajemčena Ustavom i zakonima sa svim pravima i obavezama koji iz toga proističu”.
“Snažno smo podržali višegodišnju realizaciju regionalne jevrejske konferencije “Mahar“ koja se tradicionalno održava u Crnoj Gori. Opredijelili smo bez naknade prostor za izgradnju budućeg jevrejskog molitvenog hrama u Podgorici čiji je kamen temeljac položen 2017.godine. Naša je želja da se taj projekat u najskorijem vremenu realizuje kako bi se u njemu našla i vijek i po stara Sefer tora, sačuvana od uništenja i na najvećim stratištima jevrejskog naroda tokom Holokausta, koja je danas neodvojivi dio kulturne baštine od posebnog značaja za Crnu Goru. Nabrajanje svega učinjenog tražilo bi još puno vremena”, ističe Đukanović.
Smatra da možemo biti obostrano zadovoljni veoma konstruktivnom saradnjom crnogorskih institucija i Jevrejske zajednice, što se reflektuje i na naše odlične odnose sa Izraelom, kao i na veze sa značajnim međunarodnim jevrejskim organizacijama.
“Jevrejska zajednica može biti ponosna na ono što je izgradila i na ono što je postigla, zahvaljujući povjerenju u sebe i povjerenju u našu državu. Jevrejski život je dio svakodnevice u Crnoj Gori. Jevreji i Jevrejke i danas žive tamo gdje su vjekovima živjeli ili se sklanjali za vrijeme brojnih progona njihovi preci. Živimo zajedno u našoj Crnoj Gori”, navodi Đukanović.
Mi u Crnoj Gori se, ističe, ponosimo time što smo država u kojoj nikad nije bilo antisemitizma.
Preporučeno
“Ponosimo se bogatstvom različitosti koje su znak našeg prepoznavanja. Crnogorski narod nikada nije uzmakao pred neprijateljima, niti je dozvolio, niti će dozvoliti gaženje ljudskog i svog državnog dostojanstva. Antifašizam i slobodarstvo su istorijska vertikala moderne crnogorske državnosti, koju s ponosom baštine današnje generacije. Između ostalog, to je i neprekinuta spona koja trajno povezuje crnogorski i jevrejski narod. Mi moramo istrajati u tim nastojanjima, ostajući dostojni onog što su naši preci učinili u vrijeme najvećeg civilizacijskog sunovrata u savremenoj istoriji, dostojni luče čovječnosti koju su očuvali, kada je sve činjeno da im se upravo ta čovječnost ubije i potre nihovo postojanje, zato jer želimo dobro svojim narodima i državama, novim naraštajima i cijelom čovječanstvu”, poručio je Đukanović.
