Video
Na sjednici mješovitog komiteta koji prati evropski put Crne Gore, prije dva dana je razmatrana situacija u našoj zemlji. Ispred civilnog sektora, učestvovala je profesorica Đurović koja je, kako je rekla, pokušala da napravi korelaciju između rasta inficiranih koronavirusom sa zdravstvenom, političkom i ekonomskom krizom.
Prvu fazu karakteriše povjerenje u institucije kao i pridržavanje mjera. Nakon polovine juna, dolazimo u drugu fazu, predpolitizaciju društva pred izbore – tada imamo neadekvatno reagovanje, posebno u kontroli granice. Pred izbore je bio smiraj a od novembra imamo eskalaciju i tad, po Đurović, počinje treća faza.
“Treća faza je eskalacija brojnih događaja, tog postizbornog šoka kojeg prate duboka zdravstvena kriza, produbljivanje i širenje ekonomske krize i koja na kraju, kroz poliičiku tranziciju, rađa političku krizu i etničke tenzije”, ističe Đurović za Antenu M i dodaje:
“Od invidivualne neodgovornosti, preko kolektivne do izostanka sankcija i postepenog gubljenja povjerenja u institucije uslijed svih ovih faktora, tranzicija vlade, kojoj javno zdravstvene mjere nisu bile u vrhu aktivnosti, dovelo je do politizacije važne politike – politike javnog zdravlja.
Svi bi trebalo da se zapitamo kako da ne politizujemo mjere, vakcine, napominje Đurović.
“Mislim da je to direktno povezano sa padom naše aktivnosti i ogromnom zaduženošću u kojoj smo se našli i naravno, ono što sve najviše brine, je rast političkih i etničkih tenzija. To može da nas asocira na nešto što je Crna Gora smatrala da je uspješno preživjela prije 30 godina kad je izbjegla najgori scenario”, napominje Đurović.
Preporučeno
Na posletku, sa sastanaka je poslat apel da u duboko podijeljenom društvu u Crnoj Gori, svi politilčki akteri i civilno društvo, treba da daju snažan doprinos da se ne prave razlike u ponuđenoj pomoći i da se odovoji politika od javnog zdravlja, zaključuje Đurović.
