Video
Crna Gora trebalo bi do 1. avgusta 2020. godine da bude potpuno očišćena od kasetnih bombi kojima je dio teritorije zasut tokom NATO intervencije, odnosno bombardovanja tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, 1999. godine, čiji je cilj bio da se tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević prisili da odustane od etničkog čišćenja Albanaca na Kosovu i masovnih zločina nad civilnim stanovništvom.
Preporučeno
Memorandumom kojem je Vlada nedavno dala “zeleno svjetlo, a koj i j e potpisalo Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Norveškom narodnom pomoći (NPA) i koji se odnosi na program “Oslobađanje zemljišta u području koje je kontaminirano ostacima kasetne municije u Crnoj Gori, precizirano je da se radi o takozvanom humanitarnom deminiranju čišćenju ostataka kasetne municije na teritoriji Golubovaca, Tuzi i Rožaja, a za što su Norvežani izdvojili više od milion eura.
“Svi dijelovi zemlje koji su bili pogođeni bombardovanjem kasetnim bombama odavno su vojno razminirani, a veliki dio i humanitarno. Poslije vojnog razminiranja može da ostane određeni postotak neuklonjenih minsko-eksplozivnih sredstava, ali poslije himanitarnog ne smije ostati ništa, čak ni djelovi minskoeksplozivnih sredstava”, objašnjava za Pobjedu stručnjak za eksplozive Radovan Popović, nekadašnji službenik policije.
On naglašava da je najugroženije Golubovačko polje, koje se prostire na teritoriji i Golubovaca i Tuzi.
“Ta zona koja je tokom bombardovanja bila zasuta kasetnim bombama vojno je razminiranajoš davno. Humanitarno razminiranje, međutim, nikada nije urađeno. Skupo je i mi za taj posao nijesmo imali novca”, kaže Popović.
Iako je nakon vojnog razminiranja ostala po neka kasetna bomba ili njeni djelovi, srećom, nije bilo tragičnih posljedica po mještane koji bi naišli na njih.
Prije akcija razminiranja u Rožajama je, u martu 1999. godine, stradao jedan dječak, a dvojica ranjena, kada su u šumi naišli na kasetnu bombu.
“U nekoliko navrata uništavane su kasetne bombe koje su mještani pronalazili nakon vojnog razminiranja”, dodaje on.
Vojno razminiranje Golubovačkog polja, kaže on, dijelom je uradila vojska, a dijelom policija.
“Što se tiče Rožaja, tamo je rađeno i humanitarno razminiranje, ali je ostao jedan dio koji nije u potpunosti očišćen. Dio posla radio je MUP, a dio jedna bosanskohercegovačka firma”, prisjeća se Popović.
Kako je navedeno u informaciji koju je usvojila Vlada, finansijski okvir u iznosu od 10.000.000 norveških kruna, odnosno oko 1.115.000 1.120.000 eura, odobrilo je norveško Ministarstvo vanjskih poslova, a novcem će upravljati sjedište Norveške narodne pomoći u Oslu.
Nema podataka ko će biti angažovan za poslove razminiranja, ali, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, ovaj posao dobila je specijalizovana firma iz Srbije.
