Koordinatorka projekta u CeMI-ju, Maja Bjelić kazala je da, kada je riječ o nacionalnom zakonodavnom i institucionalnom okviru, CeMI je u svojim nalazima došao do zaključka da, iako postoji dobro definisan zakonodavni okvir njegova primjena nije regulisana i kontrolisana na adekvatan način.

„U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2020. godinu kao jedna od ključnih tačaka spoticanja predstavljaju nedovoljno razvijeni institucionalni mehanizmi. Mišljenje o nedovoljno dobroj implementaciji usklađenih zakona u oblasti prava i položaja nacionalnih manjina i drugih manjinskih nacionalnih zajednica dijeli i Savjet Evrope“, rekla je Bjelić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da tri četvrtine građana smatra da mediji utiču na formiranje stavova prema nacionalnim manjinama, pri čemu skoro polovina vjeruje da je uticaj medija visok.

„Dok veliki broj građana smatra da je uticaj medija na stavove prema manjinama visok, mišljenje je podijeljeno kada je riječ o karakteru ovog uticaja. Dok skoro polovina smatra da je uticaj medija negativan, dvije petine misli suprotno“, navela je Bjelić.

Kazala je da je manjinska politika posebno definisana u oblasti zapošljavanja, sa određenim mehanizmima pozitivne diskriminacije.

„Ipak, rezultati istraživanja su pokazali da javnost nije informisana o pomenutim mehanizmima, kakva je afirmativna akcija. Naime, većina građana Crne Gore nije upoznata sa afirmativnim akcijama prilikom zapošljavanja pripadnika nacionlnih manjina. Tačnije, sedam od deset građana za ove akcije nije čulo, dok svaki četvrti navodi da jeste“, rekla je Bjelić.

Prema njenim riječima, zabrinjava podatak da kada se afirmativne akcije formulišu kao prednost pri zapošljavanju, većina građana ih doživljava kao nepravedne.

„Tačnije, dok 56 odsto davanje prednosti pri zapošljavanju pripadnicima manjinskih naroda smatra nepravednim, pri čemu trećina čak veoma nepravednim, svaki treći građanin podržava ovakav mehanizam. Sa druge strane, gotovo svi građani navode da bi, kao poslodavci, zaposlili pripadnika druge nacionalnosti. Štaviše, sve sociodemografske kategorija stanovništva su saglasne po ovom pitanju, odnosno, 98 odsto ispitanika“, navela je Bjelić.

Govoreći o politikama zapošljavanja, Bjelić je kazala da većina građana smatra da su politike zapošljavanja u Crnoj Gori diskriminatorne prema pripadnicima nacionalnih manjina.

„Preciznije, 58 odsto se slaže sa ovim stavom, dok suprotno misli nešto više od trećine građana. Kao što je slučaj dugi niz godina građani percipiraju Rome kao najugroženiju grupaciju i u ovoj oblasti“, navela je Bjelić.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Teodora Gilić, kazala je su u okviru projekta „Doprinos razvoju i unaprjeđenju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori“ sproveli niz aktivnosti, prepoznajući neophodnost akcije u smjeru afirmacije i omogućavanja uživanja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

„U saradnji sa Ombudsmanom i predstavnikom Ministarstva za ljudska i manjinska prava smo u julu prošle godine organizovali seminar za pripadnike manjinskih naroda u cilju unaprijeđenja znanja o njihovim pravima i mogućnostima kojim raspolažu”, navela je Gilić.

Kazala je da je CeMI u okviru projekta obezbijedio besplatnu pravnu pomoć manjinskim narodima.

„Mi se nadamo da smo na taj način uspjeli barem malo da ohrabrimo manjine da reaguju u slučajevima diskriminacije po nacionalnoj osnovi, ali i da utičemo na njihovu bolju informisanost o njihovim pravima“, navela je Gilić.

U okvir projekta, kako je dodala, sprovedeno je i istraživanje javnog mnjenja u cilju analize postojeceg stanja, i pripremljena je analiza institucionalnog i pravnog okvira o stanju poštovanja prava manjina i njihovoj uključenosti u javnom i privatnom sektoru sa detaljnim preporukama za unaprijeđenje.

Profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić kazao je da u evropskim izvještajima koji tretiranju pitanje zaštite, kad je u pitanju Crne Gora, konstatuje visok stepen opšte tolerancije u društvu.

„To ne znači da je i približno sve idealno i da se ne može mnogo više postići u kontekstu realnog obezbjeđenja prava manjina, što na planu integracija, tako i na planu principa afirmativne akcije, koji treba da omoguće da se manjine osjećaju potpuno ravnopravno sa većinom“, naveo je Vučinić.

Ocijenio je da je napravljen koran nazad ukidanjem Ministarstva za ljudska i manjinska prava, navodeći da to može imati negativne posljedice na ostvarenja prava propisanih okvirnom konvencijom.

Vučinić je ukazao da je oko 75 odsto službeničkog sastava u javnoj upravi crnogorske nacionalnosti, navodeći da na tom planu treba preduzeti odgovarajuće mjere.

„U novom sastavu Vlade, sa izuzetkom potpredsjednika Abazovića, nema drugih predstavnika manjinskih naroda, što je nedopustivo. Učešće u političkom životu pokazuje koliko je država istovremeno država pripadnika manjina. U prošlom sastavu, trećina članova Vlade bilo je iz manjinskih naroda“, rekao je Vučinić.

Smatra da je u narednom periodu potrebno formirati antidiskriminaciono tijelo u cilju suzbijanja diskriminacije.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, kazala je da Crna Gora u toj oblasti ima dobro postavljen zakonodavni okvir.

„Problem je u primjeni prakse tog zakonodavnog okvira, odnosno kako mi tumačimo nacionalne zakone i propise. Sve do onog trenutka kao predstavnici određenih državnih institucija ne budemo tumačili nacionalno pravo u skaldu sa Konvencijom, mi ćemo doći u situaciju da prekršimo određena ljudska prava na način što ćemo možda formalno, jezički tumačiti određeni pravni propis“, istakla je Pavličić.

Predsjednik komisije – Samostalni savjetnik I u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Fikret Lulanaj, ocijenio je da je projekat CeMI-ja, koji je podržao taj resor, doprinio upoznavanju javnosti sa pravima manjina, ali i razvoju i unapređenju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori.

Smatra da su manjine u Crnoj Gori prepoznate kao grupa ljudi koju u okviru zakona su dobro zaštićene.

„Primjena tih zakona treba da bude u većoj i boljoj mjeri sa uslovima života. Vlada će kao strateški cilj imati da se još više uradi da se prava manjina poštuju i uzdignu na još veći nivo“, poručio je Lulanaj.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Nerma Dobardžić, ocijenila je da, iako je na planu uspostavljanja normativno-pravnog okvira za zaštitu prava manjina i sprovođenja politike multikulturalizma učinjen solidan pomak, pojedina pitanja i dalje ostaju otvorena.

„Narušavanje multi-etničkog i multi-vjerskog sklada, etnička distanca, i dalje predstavljaju veliku opasnost u crnogorskom društvu. Djelotvorna reakcija i efikasno procesuiranje počinalaca krivičnih djela, motivisanih mržnjom na osnovu rase, religije, nacionalnog ili etničkog porijekla, ne smiju izostati, čime se šalje jasna poruka da se na ova djela mora reagovati izricanjem djelotvnornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija“, istakla je Dobardžić.

Smatra da je u cilju jačanja položaja manjinskih naroda neophodna kontinuirana primjena isntituta afirmativne akcije, dosljedno praćenje realizacije mjera i aktivnosti iz svih strateških dokumenata kao i osnažena uloga nacionalnih savjeta, kroz izraženiju konsultativnu i predlagačku funkciju u svim pitanjima od interesa za manjinsku zajednicu.