“Nijesam bila posebno uplašena, a ni među mojim kolegama nije bilo neke panike. Dali smo sve od sebe da se zaštitimo i dalje to radimo, ali ovaj posao je takav da smo svi svjesni da vrlo lako možemo da se razbolimo. Tu nema neke druge preventive, osim maksimalnog opreza. Naravno, kad ti u dežurstvu dovedu pacijenta koji se guši zbog nekog tumora, kao što sam ja imala slučaj prije nekoliko dana, prvo razmišljaš o tome da mu omogućiš da diše, pa tek poslije jesi li se baš propisno zaštitio. Na svu sreću, ovaj pacijent je već ranije testiran i bio je negativan”, kaže naša sagovornica.

SLOVENCI POŠTUJU ZABRANE

Slovenci, prema njenim riječima, poštuju zabrane i ograničenja koja su im data, pa na ulicama gotovo da nema ljudi, dok su u prodavnicama disciplinovani i svuda se dezinfikuju ruke. Rukavice sada nijesu potrebne, a do nedavno su nam ih dijelili na ulazu u prodavnicu, dok masku moraju svi da imaju.

“Ali, što se tiče okupljanja po stanovima, to baš ne mogu da tvrdim sa sigurnošću. Nijesam bila na nekom većem kućnom okupljanju, ali kažu da toga ima, posebno sada kad su zabrane malo popustile”, navodi dr Marković.

Ona objašnjava da u Sloveniji ima mnogo veoma starih ljudi i gledajući po pacijentima koji dolaze u ambulante mnogo ih je starosti preko 80 godina. Dosta ljudi koristi biološke lijekove, za maligne bolesti, a i za druge hronične bolesti kao što su MS, psorijaza, teški artritisi, a ti lijekovi jako utiču na pad imuniteta.

Povezani članci

Svijet

U Piranu uhapšeni članovi Kavačkog klana

Politika

Ivanović: Ne vjerujem da se kriza na lokalnom može preliti na državni nivo

Život

Gradovi u regiji na spisku najboljih za život u penziji

“Ako brojevi zaista pokazuju da je smrtnost ovdje veća nego u ostalim dijelovim ex Jugoslavije, vjerovatno je to razlog. Problem je kad virus uđe u staračke domove, a ovdje takvih ustanova ima jako mnogo”, smatra naša sagovornica.

Prema njenim riječima, slovenački zdrastveni sistem je reagovao dosta brzo i u Mariboru postoje centri za oboljele od Covid-19. Od samog početka, svim pacijentima se na ulasku u sve ambulante mjeri temperatura i ispunjavaju specifičan upitnik. Ukoliko imaju povišenu temperaturu, ili im je anamneza pozitivna, šalju se u Covid centar na testiranje. Na prijemu u bolnicu, ako se pacijent priprema za operaciju obavezno se testira, odnosno uzima mu se bris i dok ne dođe nalaz, pacijent je u izolaciji.

“Ako bi bio pozitivan, a operacija neodložna, operiše se u Covid centru i to radi recimo naš tim, koji je tamo stalno raspoređen. Rad ambulanti je sveden na pacijente sa uputnicama za urgentni pregled i pregled koji mora biti obavljen u roku 15 dana, ostale pacijente smo prenaručili. Ljekari koji pregledaju urgentne pacijente imaju zaštitnu opremu koja podrazumijeva naočare, mantile, rukavice, kape i svakako maske. Pacijenti, naravno, moraju dezinfikovati ruke prije ulaska u ambulantu”, objašnjava naša sagovornica.

Ona se, međutim, za sada nije susrela sa pacijentima zaraženim od korona virusa.

“Ja se nisam susrela sa pacijentima oboljelim od Covida, a da to znam, pošto se trijaža izvodi još na ulazu. Naravno, može se desiti da je neko asimptomatski pacijent, a pozitivan, pa je moguće da je promakao, baš zbog takvih nosimo tu zaštitnu opremu. Za sada niko od nas na Klinici nije pozitivan, tako da ili je ta trijaža zaista dobra, ili smo mi ORL već jako imuni, pošto u nas već godinama pacijenti kijaju i kašlju, a u normalnim okolnostima i ne radimo uvijek sa maskom”, rekla je dr Marković.

Ono što je interesantno je da su ORL specijalisti uključeni u tim za traheotomije.

“To je operacija kojom se otvara disajni put kad je pacijent teško respiratorno ugrožen. Mi imamo tim od dva doktora i jedne instrumentarke koji su stalno u Covid centru, a osim te operacije rade i druge ORL operacije na pozitivnim pacijentima. Trenutno su najčešće razne povrede kostiju lica”, navodi ona.

Prisjećajući se situacije na početku pojave korona virusa, dr Marković kaže da je bilo malo straha vezano za blizinu Austrije i Italije, ali onda se nekako pokazalo da baš ti pogranični dijelovi nijesu bili ništa više pogođeni od ostalih. Čak je dio primorja na granici sa Italijom bio neznatno pogođen.

POPUŠTANJE MJERA NAKON 1. MAJA

Iako je od tada prošlo dosta vremena, popuštanje mjera u Sloveniji se, prema riječima naše sagovornice, očekuje nakon prvomajskih praznika.

“Mjere po malo popuštaju, pa tako u prodavnicama nije obavezno nošenje rukavica. Radi se na otvaranju slobodnog kretanja među opštinama, a sve više firmi radi. Mi nakon praznika otvaramo još neke ambulante. Budući da je Austrija otvorila sve trgovine, a kafići i restorani će se otvoriti poslije 15. maja, mislim da će i Slovenija to pratiti računajući s tim da se broj oboljelih stabilizovao”, smatra dr Marković.

Pošto Slovenci puno putuju, prema njenom uvjerenju, najviše ih trenutno brine otvaranje granica, mogućnost odlaska na more u Hrvatsku i slično. Ona dodaje da će se vjerovatno granice otvoriti ako potraje ovakvo stabilno stanje.

Dr Marković je uvjerena da se u Sloveniji poslije epidemije korona virusa ništa značajno neće promijeniti.

“Vlada je najavila razne pakete pomoći privatnim firmama koje su u gubitku, ne znam kako će raditi firme koje su poslovale sa Italijom, ali generalno mislim da neće biti neke velike krize. Što se tiče svakodnevnog života, ne vjerujem da će se tu nešto posebno promijeniti. Bar u Mariboru, ljudi mnogo više hodaju po Pohorju i okolnim brdima nego što sjede po kafićima, tako da mislim da će se taj trend nastaviti. Možda će neko vrijeme biti manje okupljanja po kućama i na roštiljima, ali ako se ne desi nešto drastično u smislu pogoršanja stanja, mislim da će se stvari relativno brzo normalizovati”, objašnjava ona.

Slovenci su, kako nam je kazala, po pitanju druženja sličniji sjevernjacima, pa im distanciranje i ne pada toliko teško. Oni u proljeće rade u baštama, bave se poljoprivredom, što bi radili i da nije korone.

“Jedino možda to nešto teže pada omladini, ali oni su kafiće zamijenili vožnjom bicikla, rolera, trče, idu na izlete tako da mislim da će uglavnom ostati sve isto”, zaključuje dr Marković.

Vlada je najavila razne pakete pomoći privatnim firmama koje su u gubitku, ne znam kako će raditi firme koje su poslovale sa Italijom, ali generalno mislim da neće biti neke velike krize.

Nijesam bila posebno uplašena, a ni među mojim kolegama nije bilo neke panike. Dali smo sve od sebe da se zaštitimo i dalje to radimo, ali ovaj posao je takav da smo svi svjesni da vrlo lako možemo da se razbolimo. Tu nema neke druge preventive, osim maksimalnog opreza

Naše gore list

Dr Irena Marković je rođena Sarajka, ali je porijeklom Crnogorka. Njen otac dr Zdravko Marković, specijalista patologije i sudske medicine, doktorirao je i predavao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, sve do rata devedesetih godina, kada se vratio u rodnu Crnu Goru gdje je bio angažovan u Kliničkom centru Crne Gore na odjeljenju za patologiju i sudsku medicinu.