Izvori bliski kompaniji Eagle Hills su saopštili Pobjedi da se već razrađuju idejna rješenja za više lokacija na sjeveru zemlje, dok se Ulcinj, kako tvrde, više ne razmatra zbog jasno izraženog stava lokalnog parlamenta i predsjednika opštine. Odluka je uslijedila nakon ,,šuma u komunikaciji“ sa lokalnom administracijom i kampanjom protiv investitora što je za Alabarovom tim bio signal da je vrijeme za promjenu strategije.
PLANINE UMJESTO MORADok je pažnja javnosti bila usmjerena ka primorju, Alabarov tim je pažljivo pripremao teren na sjeveru. Prema informacijama iz Ministarstva za javne radove, gotovo sve sjeverne opštine – Berane, Žabljak, Plav, Mojkovac, Bijelo Polje, Rožaje, Kolašin, Andrijevica, Gusinje, Petnjica i Šavnik – dostavile su konkretne prijedloge investitorima. Riječ je o projektima koji uključuju izgradnju ski-centara, hotela visoke kategorije, luksuznih eko-naselja, revitalizaciju istorijskih lokaliteta, razvoj seoskog turizma i obnovljivih izvora energije, a u koje je Pobjeda imala uvid.

Alabar (FOTO: Mediabiro)
Tako je opština Žabljak predložila izgradnju dva nova skijališta, njihovo povezivanje gondolama i razvoj lokaliteta Gorske oči, uz novi hotelski kompleks kod Savinog kuka. Berane nudi projekat ,,Jelovica Luxury Retreat“ koji uključuje i obnavljanje lokalnog aerodroma. Rožaje predlaže izgradnju ski-centra ,,Hajla – Štedim“, dok Plav ističe planinu Bogićevicu kao lokaciju za veliki turistički kompleks.
Mojkovac, osim planinskih sadržaja na Bjelasici, predviđa i obnovu srednjovjekovnog grada Brskova. U Bijelom Polju predloženo je povezivanje skijališta na tromeđi opština i valorizacija Đalovića pećine, dok Kolašin želi da nastavlja razvoj postojećih kapaciteta na Bjelasici.
Petnjica predlaže razvoj Radmanske klisure kroz sport, seoski turizam i obnovljive izvore energije, dok Andrijevica fokus stavlja na gondole i ski-staze na Bjelasici. Šavnik planira izgradnju vjetroparkova i turističkog rizorta na lokalitetu Pošćenje.
JELOVICA MEĐU FAVORITIMA
Ipak, od svih projekata prema saznajima Pobjede, što trenutno razmatra Alabarov tim, naročito se izdvaja Jelovica, planinski masiv u zaleđu Berana, koji lokalna vlast promoviše kao zelenu destinaciju sa visokom ekološkom vrijednošću. Bjelasica već ima osnovnu infrastrukturu zahvaljujući ski-centrima Kolašin 1450 i 1600, dok Hajla, planina koja se proteže uz granicu sa Kosovom, ostaje jedno od posljednjih netaknutih područja spremnih za razvoj. Očekuje se posjeta predsjednika sjevernih opština Dubaiju gdje bi se razradile predstavljene ideje.
– Uradili smo domaći zadatak. Nudimo čistu zemlju, stabilnu lokalnu administraciju i jasnu želju da se razvijamo, rekao je jedan lokalni funkcioner iz Plava, dodajući da se ne traže pokloni već – partnerstvo.
Predsjednik opštine Berane Đole Lutovac, ranije je kazao da je lokalitet Jelovice pažljivo odabran, u skladu sa planskim dokumentima, te da uključivanje aerodroma i planinskog vijenca Bjelasice otvara novu razvojnu šansu za ovaj kraj.
Sve ukazuje na to da sjever Crne Gore, godinama u zapećku investicionih mapa, konačno dobija svoju šansu. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste – hoće li lokalne zajednice znati kako da je iskoriste.
REZERVE JUGA
I dok su sa sjevera stizali konkretni prijedlozi i jasno iskazano interesovanje, sa juga zemlje preovladava – tišina, protesti i rezerve.
Ulcinj je, u ranoj fazi, nudio nekoliko atraktivnih lokacija: Moduli II Velike plaže, Ada Bojana, riječna ostrva, turističko naselje Mavrijan, marina ispod Starog grada i ambiciozni međunarodni projekat SEEIIST – centar za održive tehnologije. Međutim, komunikacija je stala, počeli su protesti i kampanja protiv valorizacije Velike plaže, a interes investitora se preselio dalje. U Baru su, kako saznajemo, ponuđeni nastavak projekta Marine – faza II, izgradnja kontejnerskog terminala u Luci Bar, valorizacija zone Topolica 3 za gradnju hotela i čak ideja o aerodromu na Mrskovom polju.
Tivat je ponudio zemljište Montepranzo, u neposrednoj blizini aerodroma, dok je Budva istakla zone Buljarice, Jaza i Mrčevog polja – ali su se u pozadini javili otpori dijela javnosti i nevladinog sektora. Herceg Novi je, u skladu sa dosadašnjom politikom, ponudio dodatne mogućnosti za valorizaciju poluostrva Luštica.
I pored tih ponuda, jug zemlje kao da trenutno ostaje po strani. Prkos institucionalnoj tišini, tržišna dinamika diktira tempo – i investitor se trenutno okreće sjeveru. Investicije koje se planiraju u planinskom dijelu zemlje mogle bi donijeti stotine novih radnih mjesta, razvoj infrastrukture i jačanje lokalne ekonomije. Za neke opštine su i pitanje biološkog opstanka. Ipak, stručnjaci upozoravaju na potrebu opreza: Crna Gora mora naučiti lekcije iz prethodnih aranžmana sličnog tipa – od kineskih infrastrukturnih kredita do azerbejdžanskih ulaganja u nekretnine.
Početak implementacije sporazuma sa UAE mogao bi označiti novu razvojnu fazu za sjever zemlje – ukoliko bude vođena strateški, transparentno i u skladu sa javnim interesom. Dok jug bira da sačeka ili se koleba, sjever se već sprema za Alabarovu posjetu.
Nakon Beograda na vodi možemo dobiti – Gusinje na vodi!
Opština Gusinje je iznijela možda i najambiciozniju viziju – izgradnju luksuznih turističkih kompleksa duž riječnih tokova, panoramske gondole, pa čak i koncept novog grada na vodi.
Ali-pašini izvori (FOTO: Dobrilo Malidžan/Pobjeda)
Preporučeno
– Teritorija katuna Koljenovića iznad Ali-pašinih izvora, a ispod Vezirove brade – turistički kompleksi, hoteli visokih kategorija sa velikim kapacitetom izgradnje startne pozicije panoramske gondole do planine Bor. Duž obale rijeke Ljuče, a u podnožju planine Bor izgradnja novog grada i turističkih kompleksa hotela visokih kategorija (Gusinje na vodi). Na obali rijeke Vruje mogućnost izgradnje turističkih kompleksa hotela visokih kategorija, na obali rijeke Grlje mogućnost izgradnje turističkih kompleksa hotela visokih kategorija, navodi se u prijedlozima opštine Gusinje u koje je Pobjeda imala uvid.