Prema podacima Globocana najčešci maligniteti u Crnoj Gori su karcinom pluća, dojke i karcinom debelog crijeva. Kod žena je po učestalosti na prvom mjestu karcinom dojke, potom kolorektalni karcinom i karcinom pluća, a na 4. mjestu je karcinom grlića materice. Kod muškaraca je na prvom mjestu karcinom pluća, nakon kojeg slijedi kolorektalni karcinom, potom karcinom prostate i na 4. mjestu je karcinom grkljana.

Dr Lekić objašnjava da i kod jednog i kod drugog pola najučestalije vrste maligniteta spadaju u grupu preventabilnih maligniteta, kao i maligniteta koji se putem skrininga i redovnih sistematskih pregleda mogu otkriti u ranoj fazi bolesti.

”Otkriti malignu bolest u ranoj fazi, kada je lokalizova, znači izliječenje u visokom procentu i do 90% i tada su intervencije i procedure koje se tiču liječenja značajno kraće i mogu se završiti jednim (najčešće hirurgijom) ili kombinacijom dva modaliteta liječenja (hirurgija i radioterapija, hirurgija i hemiterapija, radiohemioterapija)”, kazala je dr Lekić za Standard.

Kako je kazala, na Instititu za onkologiju svakog dana prosječno oko 70 pacijenta preko Dnevne bolnice primi neki vid specifične onkološke terapije (hemioterapija, biološka, imuno ili hormonoterapija), a preko ambulantnog dijela Centra za medikalnu onkologiju pregleda se prosječno i do 100-120 pacijenta.

”Dodatno, hospitalno se na odjeljenjima radio i hemioterpije zbrine jedan dio pacijenata čije liječenje zahtijeva hospitalni tretman zbog dužine trajanja protokola ili vremena sprovođenja radioterapije. Kako Podgorica sa okolinom nema sekundarni zdravstveni centar to se pacijenti koji su u potrebi palijativnog tretmana zbrinjavaju takođe u hospitalnom dijelu Instituta za onkologiju, kao i pacijenti sa komplikacijama onkološkog liječenja. U toku radne sedmice na devet multidisciplinarnih konzilijuma, različitih onkoloških lokalizacija, prikaže se preko 200 onkoloških pacijenata o kojima se donosi odluka o vrsti dijagnostike, liječenja i praćenja maligne bolesti, odnosno promjene prethodnog tretmana ukoliko je na isti došlo do progresije bolesti. Dakle, nijedna odluka o početku ili promjeni onkološkog tremana se ne donosi izvan multidisciplinarnog tima, koji je skup specijalista različitih oblasti onkologije (medikalne onkologije, radiacione onkologije, onkološke hirurgije, ginekologije, urologije..) i koji svakom pacijentu ponaosob pristupa sa aspekta multidisciplinarnosti i sveobuhvatnosti. U Centru za radioteraiju dnevno se zračna terpija sprovede kod prosječno 65-70 pacijenata a na nedjeljnom nivou se uradi oko 30 CT simulacija a u ambulantnom dijelu pregleda oko 120 pacijenata nedjeljno. U okviru ovog centra sprovodi se i brahiterapija, najkomplikovanijih ginekoloških tumora grlića materice i endometrijuma, koji su na žalost u stadijumu kada se hirurgija ne može sprovesti”, ispričala je dr Lekić.

Sa aspekta opremljenosti, dodaje ona, Institut raspolaže savremenom opremom za sprovođenje radioterpije – dva linerna akceleratora Halcyon i True Beam, kao i opremom za nuklearnu medicinu koja je dijagnostičko terapijska grana sa tendencom nabavke PET CT-a čime će se dijagnostika onkoloških pacijenata zaokružiti.

U Centru za nuklernu medicinu osim standardnih scintigrafskih procedura koje se redovno sprovode, uspješno radi i ambulanta za štitastu i paraštitaste žlijezde, gdje se dijagnostikuju i prate oboljenja iz ove grupe. 

”Međutim, prateći predviđanja o porastu učestalosti malignih bolesti na globalnom novou, otvara se potreba da se u narednom peridu i ovaj segment dodatno usavrši sa nabavkom novih aparata i mogućnosti dijagnostike i praćenja onkoloških pacijenta na samom Institutu”, dodala je direktorica Instituta za onkologiju KCCG.

Kako je onkologija medicinska nauka koja se najbrže razvija i kako se medicinsko znanje udvostručava svakih 72 dana, kaže dr Lekić, to je neophodno pratiti sve novitete u onkologiji kroz edukacije, kongrese, seminare i boravke u drugim centrima.

”Imajući u vidu navedeno, kroz dostupnost inovativnih terapija, mogućnost novih tehnika zračenja i sve složenijeg pristupa onkološkom pacijentu ljekari Instituta za onkologiju drže korak sa savremenim dešavanjima na polju liječenja oboljelih od malignih bolesti. Međutim, sve to zahtijeva i pojačanje kadrovskih potencijala kroz što usmjerenije specijalizacije, što je po prvi put i počelo ove godine odobravanjem nove vrste specijalizacije – internističke onkologije. Ali taj proces mora biti kontinuiran i ojačavanje kadrovskih potencijala je jedan od prioriteta kojim se mora nadoknaditi višegodišnji jaz nastao neadekvatnim planiranjem podmlađivanja kadra, kao i osipanjem ljekara odlaženjem u inostransvo. To je u čitavom zdravstvu Crne Gore, pa i u onkologiji, najprioritetniji zadatak koji stoji pred donosioce odluka u zdravstvenoj politici u zemlji”, kazala je dr Lekić u razgovoru za Standard.

Dr Lekić ističe da, kako bi ishodi liječenja oboljelih od malignih bolesti u Crnoj Gori bili bolji, nije dovoljna dobra oprema i savremena terapija.

”Prvi i najvažniji koraci su otkrivanje malignih bolesti u ranoj fazi i preventivne mjere koje će smanjiti učestalost istih. Stoga je od nemjerljive važnosti postojanje adekvatno ažuriranog i cjelovitog registra malignih neoplazmi, kao i baze podataka preko kojeg bi zdravstvene vasti adekvatno procijenile na koje segmente da usmjere prioritete i koji su strateški ciljevi u borbi protiv malignih bolesti”, kazala je ona.

Primarna prevencija, odnosno uticaj na promjenljive faktore rizika, kakvi su konzumacija alkohola i duvanskih proizvoda, neadekvatna ishrana i fizička neaktivnost, najjeftiniji su i najefikasniji načini borbe protiv malignih bolesti.

”Međutim, osviješćenost populacije o ovom problemu nije dovolja te to iziskuje koordinisan rad svih segmenata u zdravstvu, počevši od primarne zdravstvene zaštite pa sve do onkologa kao ljekara subspecijalista, na edukaciji o značaju prevencije. Ljekari Instituta za onkologiju su, kroz svoje novoosnovano udruženje, u toku prethodne i ove godine imali više zdravstveno-preventivnih i edukativnih aktivnosti upravo usmjerenih ka prevenciji najčešćih malignih bolesti i onih manje čestih, ali za koje znamo jasne faktore rizika poput melanoma. Takođe, na sajtu udruženja cumo.me, moguće je u kutku za pacijente naći korisne informacije o izazovima sa kojima se pacijenti susrijeću tokom liječenja i odgovore na najčešće postavljena pitanja. Kroz video poruke ljekara date su važne informacije o čestim malignim bolestima, faktorima rizika, mjerama prevencije, najčešćim simptomima i načinu liječenja ukoliko se bolest javi”, navodi dr Lekić.

Objašnjava da, SZO i globalna onkološka zajednica predviđaju stalni porast incidence malignih bolesti do 2030. godine i do 40 odsto, što zbog starenja populacije, što zbog porasta izloženosti faktorima rizika, te ova predviđanja ne zaobilaze ni Crnu Goru.

”Međutim, u zemljama sa dobrim nacionalnim kancer planom i dobro organizovanim skrining programima ovaj porast će iči na račun broja novootkrivenih u ranom, asimptomaskom stadijumu bolesti kada su šanse za izliječenjem veče od 90%. To je strategija kojoj treba da teži i naša zemlja.

Kako je Institut za onkologiju, pored SB Brezovik gdje se liječi jedna grupa onkoloških pacijenata oboljelih od karcinoma pluća, jedina institucija ove vrste u Crnoj Gori, uslijed znatnog opterećenja i prevazilaženja njegovih sadašnjih prostornih kapaciteta, jedan od prioriteta biće i osnivanje onkoloških dispanzera na jugu i sjeveru Crne Gore, kako bi se pacijentima jedan vid terapije približio mjestu stanovanja što bi uz smanjenje troškova doprinijelo i boljoj komplijansi tokom liječenja”, zaključila je u razgovoru za Standard direktorica Instituta za onkologiju KCCG, dr Sanja Lekić.

Nema više čekanja i slanja u inostranstvo: Analize mutacije najčešćih tumora radiće se u KCCG

PCR laboratorija Kliničkog centra Crne Gore, koja funkcioniše u okviru Centra za patologiju, dobiće novu namjenu. Sve analize mutacija najčešćih tumora koje su se do sada radile u inostranstvu i koje su se čekale dugo vremena, od 1. juna radiće se u KCCG, a nalazi će biti gotovi kroz nekoliko dana.

“Pošto smo završili rekonstrukciju odgovarajućeg dijela Centra za patologiju, ovdje ćemo već od 1. juna 2022. godine raditi niz novih analiza. To su, npr. utvrđivanje mutacija unutar tumora, skrining program ranog otkrivanja karcinom grlića materice, analize cistične fibroze, analize na virus HIV-a, na seksualno prenosive bolesti, PAPA testove…”, saopštila je direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović.

“Prostor je, dakle, opremljen a naš kadar je ranije završio sve obuke”, dodala je ona.

Očekuje se da se u ovoj laboratoriji dnevno radi nešto više od 500 PCR analiza.

“S obzirom na to da je Centar za patologiju Kliničkog centra Crne Gore baza Medicinskog fakulteta u Podgorici, radujemo se što ćemo našim kolegama omogućiti učešće u velikom broju naučno-istraživačkih projekata”, naglasila je dr Radulović.

Direktor Centra za patologiju, prof. dr Filip Vukmirović, objasnio je da će se u laboratoriji obavljati molekularna analiza tumorskog tkiva koja nam je neophodna u savremenoj medicini da bismo mogli na adekvatan način da tretiramo tumore.

“Naime, u onkologiji su se desile revolucionarne promjene. Danas imamo ciljanu terapiju, odnosno ciljane lijekove ili tzv. pametne lijekove za određene maligne tumore. A da bismo mogli primijeniti te lijekove, potrebno je da nađemo anget unutar tumorskih ćelija za koje se ti lijekovi vezuju. Upravo na taj način ćemo, analizama koje uvodimo u KCCG, omogućiti prvenstveno u prvom redu za najčešće tumore kao što su tumori pluća, tumori debelog crijeva i tumori dojke i rano da odredimo tzv. “drajver” mutacije na koje je moguće uticati i kod kojih mogu pacijente sa takvim mutacijama vrlo uspješno liječiti savremenom terapijom. Do sada su za pacijente ove analize izvodile van Crne Gore, a stavljanjem u funkciju tri PCR aparata bićemo u mogućnosti da takve analize, ali i niz novih analiza, izvodimo ovdje u našem Centru“, kazao je dr Vukmirović.

„To znači da će naši pacijenti od sada sve nalaze, koje su čekali dugo vremena, od sada imati kroz nekoliko dana. Našim onkolozima ćemo brzo omogućiti važne informacije koje su bitne za određivanje terapije“, dodao je on.

Da je ova laboratorija produkt žarke želje da našim pacijentima omogućimo najsavremeniju dijagnostiku, ocijenio je načelnik odjeljenja za Patohistologiju prof. dr Mileta Golubović.

„Analize će se raditi na bioptičkim patohistološkom materijalu najrazličitijih tipova tumora. Centar za patologiju radi izuzetno veliki broj analiza tumora pluća, dojke, melanoma, digestivnih, ginekoloških, uroloških, glave i vrata. Čak će se i na osnovu uzorka tzv. „liquid biopsy“ moći dobiti određeni tumorski produkti. Savremeni koncept sve snažnije potencira da je suština adekvatnog postupanja prema tumorima detektovanje njegovog genetskog profila i njegovog potencijala da ošteti zdravlje ili život pacijenta“, objasnio je prof. dr Golubović.

„Imperativ moderne medicine je da svakom pacijentu pristupimo ponaosob. To je personalizovana ili individualizovana dijagnostika. Takva dijagnostika podrazumijeva i personalizovanu i individualizovanu terapiju pacijenata. To znači da ćemo imati adekvatnho oružje u borbi protiv strašne pošasti kao što su maligniteti“, naveo je prof. dr Golubović.

Osim toga, laboratorija će omogućiti jačanje pozicije i uloge KCCG i cjelokupnog zdravstvenog sistema u predstojećem periodu, dodao je on.

„Ova laboratorija nam omogućava da idemo u susret događajima na najadekvatniji način. Tako ćemo stati u red sa najorganizovanijim i najrazvijenijim zdravstvenim sistemima u svijetu“, smatra prof. dr Golubović.