Kako ističe, fokus treba da bude na primarnoj prevenciji, odnosno smanjenju faktora rizika koji dovode do nastanka raka i smanjenja broja oboljelih. Spisak mogućih štetnih faktora je veoma širok, kaže dr Milašević, ali pet vodećih faktora rizika uglavnom su povezani sa visokim indeksom tjelesne mase, nepravilnom ishranom, nedostatkom fizičke aktivnosti, upotrebom duvana i alkohola.

Kada je riječ o adekvatnom registru za oboljele od raka, Institut za javno zdravlje Crne Gore je, kao ustanova, nadležan za vođenje registara, uključujući registar za maligne neoplazme. On je formiran 2013. godine, ali parametri koji se kroz njega prate su nedovoljni, kaže dr Milašević.

Kako ističe, dobar registar predstavlja preduslov za pravilan razvoj onkološke službe u svim razvijenim zemljama.

”Na taj način moguće je napraviti adekvatnu procjenu za potrebama pravilnog razvoja onkologije, u kadrovskom i infrastrukturnom smislu, ali i napraviti adekvatnu procjenu rezultata primjene onkološke terapije, posebno inovativne terapije, koja se sve više primjenjuje i kod nas, kao što je imunoterapija i ciljana terapija. Prema podacima Globocana (Global cancer observatory – SZO) za 2020. godinu, broj novooboljelih slučajeva od maligniteta u Crnoj Gori je bio 3.184, dok je broj umrlih bio 1.765 za oba pola”, kazao je dr Milašević u razgovoru za Standard.

Fokus treba da bude na primarnoj prevenciji, kaže dr Milašević, odnosno smanjenju faktora rizika koji dovode do nastanka raka i smanjenja broja oboljelih.

”Takođe, posebna pažnja se obraća na sekundarnu prevenciju, odnosno skrining, ili otkrivanje raka u što ranijoj fazi bolesti, kada je liječenjem (najčešće hirurgijom) moguće postići izlečenje, uz primjenu specifične onkološke terapije u neoadjuvantnom ili adjuvantnom modalitetu.

Onkologija je jedna od najbrže razvijajućih internističkih grana trenutno, kao i jedna od najperspektivnijih oblasti savremene medicine uopšte. Stoga specijalisti onkolozi moraju svakodnevno da se edukuju kako bi kvalitetno liječili pacijente. Ipak je, pored edukacije ljekara, neophodna i edukacija opšte populacije o značaju pomenute primarne i sekundarne prevencije, koja omogućava smanjenje broja novooboljelih, smanjenje smrtnosti od malignih bolesti, poboljšanje kvaliteta života i radne produktivnosti građana”, ispričao je on.

U Crnoj Gori postoje skrining programi za Karcinome dojke, grlića materice i debelog crijeva.

”Navedeni skrining programi svuda u regionu, pa i kod nas, ne sprovode se u punom kapacitetu, upravo zbog neinformisanosti stanovništva o značaju obavljanja istih. Radi se o, za izvođenje lakim i dostupnim dijagnostičkim testovima, koji mogu da spasu život pacijentu, ukoliko se malignitet otkrije na vrijeme. Ulaganje u medijske kampanje promocije prevencije predstavlja ulaganje u zdravlje populacije, koje će dati rezultate ne odmah, već kroz nekoliko godina. Bitne su kampanje za smanjenje korišćenja duvanskih proizvoda i drugih štetnih oblika ponašanja, te edukacija o zdravim stilovima života počevši od školskog uzrasta, u cilju dugoročnog efekta na sveukupno zdravlje, a samim tim i na pojavu malignih bolesti”, rekao je on u razgovoru za Standard.

Prema dostupnim podacima Globocana iz 2020. godine, koji predstavljaju aproksimativne podatke, najčešći maligniteti u Crnoj Gori u muškoj populaciji su bili 1. Ca pluća, 2. Ca kolorektuma, 3. Ca prostate, dok su kod žena bili 1. Ca dojke, 2. Ca kolorektuma, 3. Ca pluća. 4. Ca grlića materice.

Na pitanje da li imamo dovoljno specijalista onkologa u Crnoj Gori, dr Milašević ističe da je procjena Svjetske zdravstvene organizacije da će broj oboljelih od maligniteta u svijetu do 2040. godine, porasti za 47%.

”Imajući u vidu, možemo reći, očekivanu “epidemiju” malignih oboljenja, moramo planirati adekvatno povećanje broja subspecijalista onkologa u narednom periodu, a kojih je trenutno nedovoljno. Da bi se formirao kvalitetan onkolog, potrebno je nakon edukacije od 11 godina na Medicinskom fakultetu, specijalizaciji i subspecijalizaciji, bar još 10 godina rada u kliničkoj praksi. Zbog toga svaka razvijena država posebnu pažnju obraća na ulaganje u razvoj kvalitetnih uslova za rad kod zanimanja od značaja, kao što je onkologija. Takav pristup bi trebalo da postoji i u našoj zemlji”, kazao je on.

Rezultati u liječenju raka su različiti, u zavisnosti od oblika raka i stadijuma. Upitan kada se, u kojoj fazi i kod kojeg oblika postižu dobri rezultati u liječenju, dr Milašević odgovara da su u posljednjih nekoliko godina, najbolji rezultati u liječenju postignuti kod karcinoma pluća i melanoma, zahvaljujući primjeni imuno i ciljane terapije.

”Tako je na primjer, pri primjeni kombinovane imuno terapije kod metastatskog melanoma postignuto prosječno petogodišnje preživljavanje od čak 56%, odnosno svaki drugi pacijent bude živ nakon pet godina, kod ovog veoma agresivnog maligniteta. Prije samo nekoliko godina, preživljavanje pacijenata sa metastatskim melanomom je bilo od tri do devet mjeseci”, rekao je on.

Lista ljekova za liječenje onkoloških bolesnika u Crnoj Gori je, ističe dr Milašević, veoma kvalitetna, dok ljudski i infrastrukturni kapaciteti zahtijevaju stalna dodatna ulaganja.

”Specifično onkološko liječenje, koje obuhvata primjenu inovativne sistemske terapije i primjenu zračne terapije, je veoma skupo, međutim, ono je dostupno svim onkološkim pacijentima u Crnoj Gori i primjenjuje se u skladu sa zapadnoevropskim standardima”, kazao je on.

Jedan od ključnih problema je što ljudi uglavnom izbjegavaju redovne kontrole i bolesti se otkrivaju u kasnim fazama.

”Otkrivanje maligniteta u kasnoj fazi bolesti, govori o nedovoljnoj zdravstvenoj prosvećenosti opšte populacije u našoj zemlji, te treba učiniti sve, da ovakve teme budu u fokusu medija, ne samo u danima obilježavanja borbe protiv maligniteta, nego svakodnevno”, kazao je dr Milašević.

Kazao je i da je spisak mogućih štetnih faktora veoma širok, da bi bio uopšteno opisan na jednom mjestu.

”Procjene su da je u svijetu oko trećina smrtnih ishoda od raka u vezi sa pet vodećih faktora rizika: visokim indeksom tjelesne mase, nepravilnom ishranom, nedostatkom fizičke aktivnosti, upotrebom duvana i alkohola”, poručio je dr Milašević.

Kada je riječ o obolijevanju djece od raka u Crnoj Gori, kaže da se Institut za onkologiju KCCG bavi liječenjem adultne populacije oboljelih od solidnih malignih tumora, ali i adolescenata, a povremeno i djece starije od 16 godina.

”U ovoj populaciji često se javljaju sarkomi po tipu Ewing sarkoma, germ cell tumor testisa i rjeđe germ cell tumor ovarijuma. Međutim i ostale vrste maligniteta mogu da se jave kod mlađe populacije”, rekao je on. 

Na pitanje kakvo je stanje i proces liječenja onkoloških pacijenata sa koronavirusom i šta je njegov savjet za njih, ističe da je većina onkoloških pacijenata koji su liječeni na našem Odjeljenju od COVID 19 uspješno izliječena od ove infekcije.

”Naš savjet je da nakon izlaska iz izolacije, u slučaju da pacijent nema tegobe, niti komplikacije infekcije, može normalno da nastavi specifično onkološko liječenje. Potrebno je znati, da se onkološki pacijenti trebaju vakcinisati protiv COVID 19, jer se na ovaj način značajno smanjuje mogućnost nastanka teških ili po život opasnih oblika SARS CoV 2 infekcije”, kazao je dr Nikola Milašević subspecijalista onkolog Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore u razgovoru za Standard.