Video
- Ekonomska situacija u godini za nama može se okarakterisati kao izazovna kako u svijetu, tako i kod nas. Eksterni šokovi imali su snažan uticaj na crnogorsku ekonomiju, čiju su nepovoljnu strukturu dodatno istakle krize izazvane pandemijom kovid -19 i ratnim sukobima u Ukrajini – kazala je Drakić u intervjuu agenciji Mina biznis.
Ona je navela da je korona kriza ukazala na negativne aspekte dominatnog zasnivanja privrednog rasta na uslugama, prije svega turizmu, budući da ovaj sektor zavisi od međunarodne tražnje to jest gostiju iz inostranstva, koji su izostali 2020. godine.
- Sukobi u Ukrajini uslovili su poremećaj na globalnom tržištu, s naglaskom na energente, što je izazvalo rast njihovih cijena pa time i sve robe. Na našu uvozno orjentisanu privredu se ovo itekako odrazilo, što je za posljedicu imalo i visoku inflaciju. Sve u svemu, obje krize su nas nanovo suočile sa lošom strukturom domaće privrede – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, uprkos prepoznatom potencijalu za razvoj i unapređenje sektora poljoprivredne proizvodnje ostali smo veliki uvoznik hrane kako iz zemalja okruženja, tako i šire.
- Nepredvidivost poslovnog ambijenta suočila je sa brojnim izazovima domaće privrednike. Stoga treba iskazati poštovanje svima koji pod bremenom krize ostvaruju zavidne poslovne rezultate i dalje razvijaju svoje biznise – kazala je Drakić.
Ona je podsjetila da, i pored toga što privreda posluje u otežanom i izazovnom okruženju, crnogorska ekonomija u ovoj godini bilježi rast, u prvom kvartalu 7,1 odsto, u drugom 12,7 odsto i trećem 3,2 odsto.
- Finalna potrošnja rasla je 18,1 odsto, podstaknuta visokim povećanjem lične potrošnje domaćinstava (22,3 odsto), što je rezultat rasta realno raspoloživog dohotka, povećanog kreditiranja stanovništva i oporavka turizma. Pad je ostvaren u sektoru industrije, odnosno snabdijevanje električnom energijom i građevinarstvu usljed istorijskog maksimuma cijena inputa u prvoj polovini prošle godine – precizirala je Drakić.
Ona je, govoreći o programu Evropa sad, kazala da je početkom prošle godine počela implementacija poreskih reformi koja je imala značajan uticaj na poslovanje u ovoj godini.
- Podsjetimo da je to značilo povećanje minimalne zarade na 450 eura, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvođenje neoporezivog dijela od 700 eura, ali i progresivno oporezivanje ličnog dohotka i dobiti. Pored toga, reforma je obuhvatila i akciznu politiku, igre na sreću, kao i neprijavljene prihode – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, pojedini segmenti reforme različito su uticali na poslovanje privrednih subjekata zavisno od djelatnosti koju obavljaju, njihove veličine, nivoa zarada, dobiti, te je teško dati jedinstvenu ocjenu. Ipak, ono što se može sa sigurnošću kazati jeste da je poreska reforma većini privrednih subjekata donijela smanjenje troškova rada usljed ukidanja doprinosa na zdravstveno osiguranje i uvođenja neoporezivog dijela zarade.
- Rast zarada imao je direktni uticaj na povećanje kupovne moći, odnosno lične potrošnje domaćinstva. Svakako, nagli rast tražnje utiče na cijenu proizvoda, pa je tako došlo i do inflacije. Premda su na rast inflacije uticali poremećaji na globalnom tržištu, činjenica da su te stope u Crnoj Gori u prošloj godini bile veće od onih u EU i eurozoni (ako se za bazu uzmu cijene u pretkriznoj 2019.), a što ranijih godina nije bio slučaj, može dovesti u direktnu vezu ovaj program sa navedenim ishodom – dodala je Drakić.
Ona je na pitanje da li su makroekonomske prognoze za ovu godinu realne, odgovorila da se prema prognozama međunarodnih institucija u ovoj godini za Crnu Goru predviđa rast od 2,5 odsto (MMF) do četiri odsto (EBRD).
- Stanje u ekonomiji kao što je naša, zavisi dominantno od međunarodnih kretanja. Primjetno je da ekonomska aktivnost usporava u razvijenim ekonomijama, posebno u eurozoni koja je ključni izvor tražnje za robama i uslugama sa zapadnog Balkana, kao i izvor investicija i doznaka, te važno emitivno tržište za turizam regiona – navela je Drakić.
S tim u vezi, geopolitička nestabilnost te dalji poremećaji na globalnim tržištima mogu uticati na eventualno neostvarivanje makroekonomskih projekcija za ovu godinu.
- Pored toga, dodatan rizik ostvarivanju projekcija za godinu pred nama predstavlja rastuća inflacija. Naime, samo u novembru prošle godine inflacija je dostigla 17,5 odsto, a za 11 mjeseci iznosila je 12,7 odsto. U cilju zaustavljanja opšteg rasta cijena, može doći do povećanja kamatnih stopa, što takođe predstavlja faktor rizika, jer će veći troškovi zaduživanja rezultirati padom investicija i potrošnje – rekla je Drakić.
Ona je, govoreći o ključnim problemima sa kojima se privrednici susrijeću u svom poslovanju, kazala da je nelikvidnost izazov sa kojima se privreda već duži vremenski period suočava.
- Naime, ukupan dug po osnovu blokade izvršnih dužnika ima trend rasta i iznosi skoro petinu BDP-a. Stoga je za privredu veoma važno rješavanje problema nelikvidnosti što zahtijeva sinergiju svih zainteresovanih strana (država, privreda – bankarski sektor, sudstvo), te unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira – objasnila je Drakić.
Takođe, siva ekonomija je još jedan od strukturnih izazova koji značajno utiču na poslovanje privrednih subjekata.
- Smanjenje obima sive ekonomije treba da bude prioritetna aktivnost u otklanjanju ograničenja rasta privatnog sektora. Pored ekspanzivne fiskalne politike uključujući parafiskalne namete, uz olakšice za novozaposlene, što su podsticajne mjere za prelazak iz sive zone u legalne tokove, izuzetno je važno uspostaviti konkurentan, stabilan i predvidiv ambijent čemu će doprinijeti profesionalizacija javne uprave – rekla je Drakić.
Deficit kadra sa odgovarajućim znanjima i vještinama prisutan je u, kako je navela, skoro svim sektorima privrede, a najizraženiji je u turizmu, građevinarstvu, ICT-u, poljoprivredi, saobraćaju, te pojedinim oblastima prerađivačke industrije.
- Neusklađenost sistema obrazovanja i tržišta rada, manifestuje se kroz nepodudarnost ponude rada i tražnje za radom, i najbolje se može sanirati većim uključenjem poslodavaca i privrede u obrazovni sistem – smatra Drakić.
Pored toga, neophodno je unapređenje dualnog sistema obrazovanja, razvijanje i promocija koncepta cjeloživotnog učenja, izrada novih obrazovnih programa za prioritetne sektore, razvijanje programa obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih osoba.
- Pored reforme javne uprave, obrazovnog sistema i sveobuhvatne sistemske usmjerenosti na suzbijanje sive ekonomije i unapređenje likvidnosti privrede, digitalna transformacija predstavlja jedan od preduslova za ubrzani oporavak, odnosno rast konkurentnosti i razvoj privrede u narednom periodu. Uz sve ovo važno je da se privreda usmjerava ka zelenoj transformaciji, budući da to postavlja važan preduslov za učešće u lancima snabdijevanja – rekla je Drakić.
Preporučeno
PKCG nastoji dati doprinos svim procesima koji mogu uticati na poboljšanje uslova poslovanja i podršku privredi u smislu prihvatanja novih trendova.
- U tom poslu kao zastupnik glasa poslovne zajednice pouzdan smo partner kreatorima politika – zaključila je Drakić.
