Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog. Portal Standard posjeduje dopise Fonda.

Sagovornik Standarda kaže da 15 pacijenata koji su trebali da prime lijek „Tecentriq“ u drugoj polovini marta, nije primilo terapiju koja je odložena, jer bolnica nije mogla da dobije lijek.

Osim toga, iz izvještaja Montefarma za mjesečnu potrošnju od 19.03.2025. godine do kraja marta, nijedna kutija „Tecentriqa“ nije isporučena Brezoviku, iako se vidi da su na stanju imali 70 kutija.

SB Brezovik: Imali smo kratkotrajnih problema u nabavci ljekova

Iz bolnice u Brezoviku Standardu su potvrdili da je tokom posljednje sedmice marta „došlo do kratkotrajnog problema u isporuci tražene količine pojedinih ljekova“. Naglasili su da takav problem nije bio samo kod njih, ali da su protekle nedjelje svi pacijenti  primili planiranu terapiju.

Povezani članci

Društvo

Građani dali 171,8 miliona za ljekove

Društvo

Ko kontroliše medikamente: Rukovodstvo CinMed-a neće da kaže koji eksperti odobravaju registraciju ljekova

Društvo

Za pet godina sa tržišta povučeno deset ljekova

Iz SB „dr Jovan Kljajić“ nijesu demantovali navedene informacije da tokom marta 15 pacijenata nije primilo „Tecentriq“, kao ni to da najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo terapiju.

Sagovornik Standarda, koji je želio da ostane anoniman, a čije navode nijesu demantovali iz bolnice u Brezoviku, kaže da je ta bolnica krajem nedjelje tražila 20 kutija istog lijeka, a da im je poslato samo 15, iako je napravljen plan za primjenu svih 20 pacijenata. Informacije govore da u Montefarmu ovog lijeka ima dovoljno na lageru.

U bolnici u Brezoviku imali su problema i sa lijekom „Imfinzi durvalumab“ proizvođača „Astra“.

„Najmanje tri pacijenta nijesu primila nastavak terapije, a tri nova, spremna i odobrena, nijesu započela sa terapijom“, kaže sagovornik Standarda.

Odlaganje terapije rizik za gubitak efekta liječenja

Treba podsjetiti da protokoli za liječenje uznapredovalog karcinoma pluća precizno definišu vrijeme na koje se prima terapija (npr. dvije ili tri nedjelje).

Odlaganjem primjene terapije tokom poslednjih deset dana marta neće se primiti najmanje jedan ciklus liječenja. U slučaju da to postane praksa rizikuje se gubitak efekata liječenja koji su postignuti prethodnim terapijima i povećava vjerovatnoća progresije bolesti. Na ovaj način se do sada uložena sredstva od strane države u dijagnostiku i liječenje ovih pacijenata kompromituju.

Novi pacijenti nijesu dobili propisanu terapiju iako je njihovo liječenje predloženo od strane stručnog konzilijuma i odobreno od strane komisije Fonda za zdravstveno osiguranje.

Podatak da u bolnici „Dr Jovan Kljajić“ nedostaju i potrošni materijal, fiziološki rastvor, rukavice, iz te ustanove su demantovali.

„Što se tiče potrošnog materijala i rastvora, kao i ljekova neophodnih za liječenje pacijenata u SB Brezovik, isključujući onkološke pacijente, nijesmo imali problema u radu,  niti nedostatak navedenog“, saopšteno je Standardu.

I KCCG imao problema u nabavci ljekova

I u KCCG imaju problem sa ljekovima, posebno sa lijekom „Entyvio“ proizvođača Takeda.

“Dva pacijenta za lijek “Entyvio” iz gastro odaljenja su pomjerena za ovu nedjelju, a obrazloženje iz KCCG je bio da čekaju isporuku lijekova od prošle nedjelje”, kaže sagovornik.

KCCG se prošle nedjelje obratio Fondu za “Avastin”, “Vectibix”, “Humani albumin”, “Keytrudu”, “Abraxane”, “Diphereline”…

Standard saznaje da je iz Fonda KCCG odgovoreno, da se pridržavaju sredstava koja su opredijeljena na mjesečnom nivou, te ih upozorili da su u januaru i februaru prekoračili odobrena sredstva, te ponovo poslali mjesečne iznose odobrenih sredstava do kraja godine.

Dopis Fonda JZU – ljekova nema preko planiranog

Iz Fonda za zdravstveno osiguraje su početkom marta upozorili javne zdravstvene ustanove da troše ljekova onoliko koliko je predviđeno.

“Shodno odluci Fonda o rasporedu sredstava za 2025 godinu , potrebno je da nabavku redovnih ljekoba od AU Montefarm vršite u okviru mjesečno planiranih finansijskih sredstava , odnosno 1/12 oprediljenog budžeta za ljekove.

To znači da iznos ispostavljene cesije može odstupiti u odnosu na mjesečni plan isključivo za iznos odobrenih ljekova od strane komisije Miniistarstva zdravlja čija potrošnja je posebno planirana i izdvojena kao posebna stavka kod AU Montefarm“, piše u dopisu Fonda.

Dodaju da ljekove koje odobrava Komisija Ministarstva zdravlja je potrebno da uz cesiju dostave i Odobrenje komisije Ministarstva zdravlja za dati lijek koji je isporučen od AU Montefarm.

„Ujedno vas obavještavamo da ćemo cesije za januar i februar 2025. godine prihvatiti u iznosu koji je već definisan, ali da će se za eventualno prekoračenje mjesečnog limita u januaru i februaru umanjiti ukupni godišnji iznos opredijeljenih sredstava. U cilju racionalizacije potrošnje ljekova potrebno je da vršite strogu kontrolu planiranje zaliha i stvarnih potreba ustanove za dati mjesec“, precizirano je u dopisu Fonda JZU.

Sadašnji način planiranja potrošnje ljekova NEODRŽIV

Izvor Standarda sa Instituta za onkologiju smatra da je odluka Fonda i ministarstva o potrošnji jedne dvanaestine planiranih ljekova na mjesečnom nivou, neodrživa.

“Prije svega jer se ne može preczno planirati priliv novih pacujenata, posebno onkoloških, jer to zavisi od više karika u putu pacijenta, slobodnih termina na operacije, čekanja PH nalaza, dijagnostike…. To se prosto ne može izbalansirati na mjesečnom nivou. Možda, ali samo možda na tri ili šest mjeseci…”, kaže sagovornik Standarda. Osim toga, godišnji plan za ljekove se pravi u oktobru, novembru tekuće za narednu godinu.

“Prvi nedostatak toga je to što se planiranje pravi na osnovu potrošnje iz predhodne godine, bez preciznih pidataka o opterećenju malignim bolestima, jer CG nema dobro ažuriran registar za rak. Sve ovo znači da su podaci neprecizni”, kaže izvor.

On ukazuje i na drugi problem a to je da se lista ljekova ažurira dva ili tri puta godišnje.

“Plan potrošnje je napravljen, a može se desiti da se za neki lijek ažuriranjem liste proširi indikacija, a samim tim i potrošnja ili da se uvede novi lijek, a on nije ni stavljen u plan jer se to tada nije znalo”, precizira izvor sa Instituta za onkologiju.

Dosta manjkavosti ima oko planiranja potrosnje i odredjivanja budžeta za ljekove sa Instituta za onkologiju.

Prema mišljenju više upućenih sagovornika ovakav način planiranja potrošnje može dovesti do odlaganja terapija i dodatnog opterećenja u narednom mjesecu.

“Na ovakav način potrošnja ne može biti balansirana, jer pacijent koji treba da primi terapiju, a ne dobije je zbog nedostatka lijeka, moraće je svakako primiti u narednom mjesecu. Tako ćemo tog, narednog mjeseca, imati pacijente koje nijesu primili terapiju i one koji treba da je prime. Poznato je da se ove terapije sprovode u tačno određenim vremenskim intervalima na dvije ili tri nedjelje”, kažu sagovornici Standarda.