Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto, piše RSE.

Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.

U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju:

“Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem.”

Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.

Plaćaju se se iz budžeta svih građana.

Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.

Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.

Milioni iz džepova građana za ljekove

Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.

Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.

Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.

Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči:

“Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo”.

Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

“Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet”, priča Dragoljub.

Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu:

“Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa.”

Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.

“Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet”.

Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.

Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.

Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu

Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca:

“Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- tu je, moram.”

Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.

To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir:

“Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni.”

On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.

“To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti”, kaže Budimir.

Šta kaže zdravstena vlast

Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.

“Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru”, piše u odgovorima na upit RSE.

Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.

“Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente”.

Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.

Kritike opozicije

Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.

Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.

“Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo…”, napisao je Eraković na mreži X.

Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.

Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.

“Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena”, piše u odgovorima na upit RSE.

Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.

Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.

O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.