Video
Kako piše u dokumetu objavljenom na sajtu parlamenta, smanjenjem neprihodovane vode mogu se obezbijediti značajni dodatni kapaciteti vode za javno vodosnabdijevanje.
“Te je polazeći od ovog potrebno s posebnom pažnjom razmotriti isplativost stavljanja u funkciju novih vodoizvorišta ili alternativnih načina obezbjeđivanja vode, kao što su postrojenja za preradu pitke vode ili postrojenja za desalinizaciju”, navodi se u dokumentu.
I u 2021. godini, stepen neprihodovane vode je bio na vrlo visokom nivou.
Izuzetak je situacija u Tivtu.
“Prvi put od kada REGAGEN prikuplja podatke, ViK Tivat ostvario je stepen neprihodovane vode manji od 40 odsto, a na osnovu relevantnih podataka, odnosno na osnovu izmjerene ukupne količine proizvedene i isporučene vode. ViK Tivat mora biti primjer svim vršiocima u borbi protiv neprihodovane vode, a prvi korak je u tom pravcu je da se obezbijedi mjerenje ukupne količine zahvaćene vode i količine vode koja se isporučuje korisnicima”, navodi se u dokumentu.
U izvještaju piše da se naša država kao i druge evropske zemlje, suočava sa porastom temperature kao posljedice klimatskih promjena, što direktno utiče na izdašnost vodoizvorišta.
“Iako je Crna Gora bogata vodnim resursima, svjedoci smo da u ljetnjim mjesecima dolazi do nestašica vode, čak i u djelovima Crne Gore koji obiluju vodnim potencijalom, na sjeveru zemlje. S tim u vezi, potrebno je prvenstveno obezbijediti relevantne podatke i informacije koji donosiocima operativnih i strateških odluka treba da daju pravu sliku o raspoloživosti i trenutnoj iskorišćenosti vodnih resursa, ali i efikasnosti isporuke vode krajnjim korisnicima i usmjere ih u pravcu očuvanja vode, kao strateškog resursa Crne Gore”, navodi se u dokumentu.
Kako dodaju, indikator stepen usaglašenosti kvaliteta vode sa posebnim propisima je u 2021. godini nešto niži u odnosu na 2020. godinu.
“U pogledu ovog indikatora pozitivno je to što su svi vršioci dostavili podatke, što omogućava cjelovite slike o kvalitetu vode za piće. U 2021. godini je povećan broj vršioca kod kojih kvalitet vode za piće nije bio na zadovoljavajućem nivou, a kao i u prethodnim izvještajima, izdvaja se KD Petnjica, gdje je zabilježen najniži nivo ovog indikatora”, precizirano je u izvještaju.
Iz REGAGEN-a navode da su najčešći uzroci neispravnosti vode koliformne bakterije, nedovoljna koncentracija ili potpuno odsustvo rezidualnog hlora, kao i povećana mutnoća u periodu obilnijih padavina.
“Vršioci u Crnoj Gori imaju uspostavljenu samo neposrednu zonu zaštite, rezervoari kod nekoliko vršilaca nijesu na adekvatan način sanitarno zaštićeni, vodovodna mreža je dosta stara, što uzrokuje česte kvarove i značajne gubitke na mreži, dezinfekcija vode se ne sprovodi kontinuirano, osim kod nekoliko većih sistema koji imaju uspostavljenu automatsko doziranje i registraciju nivoa rezidualnog hlora. Podatke za izračunavanje indikatora stepen pokrivenosti uslugom javnog vodosnabdijevanja su dostavili svi vršioci, izuzev ViK Bar, ViK Nikšić i ViK Ulcinj”, piše u dokumentu.
Govoreći o neprihodovanim vodama oni su ukazli da su analizom zaključili da pojedini vršioci, koji imaju korisnike kojima se količina vode utvrđuje paušalno, imaju značajno različite principe utvrđivanja ove potrošnje.
Preporučeno
“Tako je npr. prosječna potrošnja fizičkih lica – domaćinstava u Šavniku 3,55 m³, a u Rožajama 15,62 m³”, zaključeno je u dokumentu.
